Zatajivanje srca – pristup liječnika opće/obiteljske medicine
Najčešći uzroci zatajivanja srca (ZS) različite su bolesti miokarda, među kojima se izdvaja ishemijska bolest srca. Od ostalih uzroka treba izdvojiti arterijsku hipertenziju i bolesti srčanih valvula. Dijagnoza se postavlja procjenom vjerojatnosti postojanja ZS-a na temelju anamneze, fizikalnoga pregleda i EKG-nalaza. Ako je barem jedan od elemenata patološki, idući je korak određivanje natriuretičkih peptida (BNP, NT proBNP). Ako su vrijednosti BNP-a ≥ 35 pg/mL i NT-a pro BNP ≥ 125 pg/mL, slijedi upućivanje na ultrazvuk (UZV) srca. Jednostavan algoritam za dijagnostiku ZS-a u ambulanti obiteljske medicine jest algoritam MICE (engl. Male, Infarction, Crepitations, Edema). U skrbi o bolesniku koji boluje od ZS-a jednu od ključnih uloga ima liječnik obiteljske medicine, koji je često prvi liječnik koji postavlja sumnju na dijagnozu ZS-a, upućuje bolesnika na daljnju dijagnostičku obradu, „preuzima“ bolesnika nakon potvrde dijagnoze od kardiologa ili nakon hospitalizacije zbog akutnoga zatajivanja srca. Odluku o prebacivanju fokusa s kurativnoga na palijativno liječenje trebali bi donijeti zajedno bolesnik i njegova obitelj, liječnik obiteljske medicine i kardiolog.
Ključne riječi:
liječnik obiteljske medicine; zatajivanje srca; simptomi; znakovi; liječenje; dijagnoza; palijativna skrb
