MEDIX, God. 27 Br. 150/151  •  Uvodnik  •  Kardiologija HR ENG

Uvodnik

Davor Miličić

 

Nakon dviju pandemijskih godina pripremili smo tematski broj „Medixa“ želeći poručiti čitateljima da kardiologija nije posustala u doba korone te da je Hrvatsko kardiološko društvo ostalo iznimno aktivno, uspješno preselivši većinu svojih aktivnosti u virtualni prostor. Osim izvješća o središnjem nacionalnom, virtualnom kongresu, koji možete naći u intervjuu koji je sa mnom vodila kolegica Ana Rukavina, slijede i druga izvješća s naših većih kongresa i simpozija. Naime, Hrvatsko kardiološko društvo djeluje kao cjelina, ali i putem svojih radnih skupina, koje su usko posvećene pojedinim subspecijalnostima u kardiologiji. Treba pohvaliti i našu Radnu skupinu mladih kardiologa, koja je organizirala niz stručnih sastanaka i edukacijskih aktivnosti, o čemu također možete čitati u ovome broju „Medixa“. Čitat ćete i o Splitskome kardiološkom điru, Hrvatskome kongresu o hipertenziji, Danima dijabetologa te kongresu Science 4 Health. Ponosni smo i na činjenicu da su naši kardiolozi tijekom pandemije odigrali važnu ulogu u zbrinjavanju oboljelih od COVID-a 19, i to ne samo kao konzultanti za pridružene ili novonastale kardiološke probleme tijekom koronavirusne bolesti, već i kao vrsni intenzivisti, spasivši na taj način brojne živote teško oboljelih. Moramo se također suočiti i s ne odviše rijetkim kardiovaskularnim posljedicama nakon preboljenja koronavirusne infekcije: od najčešće neopasnih, nerijetko psihosomatskih tegoba poput palpitacija, do vrlo ozbiljnih oboljenja kao što su tromboze arterija i vena odnosno tromboembolije, kao i zatajivanje srca uslijed virusom izazvanog oštećenja strukture i funkcije miokarda, ili pak sekundarno, nakon infarkta izazvanog okluzivnim trombom.

Ovaj, kardiološki broj „Medixa“ ostat će kao zapis sadašnjega stanja kardiologije u nas i općenito, Prikazali smo i razmotrili najnovije smjernice Europskoga kardiološkog društva i nove spoznaje o kroničnom koronarnom sindromu, fibrilaciji atrija i zatajivanju srca. U privitcima izdanja pripremili smo niz nacionalnih smjernica nastalih temeljem konsenzusa stručnih društava, uključujući većinom i Hrvatsko kardiološko društvo. Donosimo i druge zanimljive teme, rijetko gdje prikazane tako pregledno i sažeto: primjerice, genetika kardiomiopatija u praksi te odgovor na pitanje pospješuje li arterijska hipertenzija težinu bolesti COVID-19. Kontroverzna tema o učinkovitosti terapijske hipotermije u bolesnika nakon izvanbolničkoga aresta, zasigurno će pobuditi zanimanje kardiologa i intenzivista te nametnuti pitanja za raspravu na nekome od naših idućih skupova. SGLT-2 inhibitori polučili su golem uspjeh u kardioprotekciji i nefroprotekciji pa je i njima moralo biti posvećeno zasebno poglavlje. Uvrstili smo i važnu, a do sada zapostavljanu temu: kako dijagnosticirati i liječiti porodičnu hiperkolesterolemiju, najčešću nasljednu metaboličku bolest s devastirajućim učinkom u neliječenih osoba. Razumijevanje mitralne regurgitacije u zatajivanju srca poglavlje je koje zaslužuje pomno iščitavanje. I naravno, članak o akutnom infarktu miokarda i Hrvatskoj mreži primarne koronarne intervencije u doba potresa i pandemije zasigurno će pobuditi veliki interes.

Naposljetku, pripremili smo test provjere znanja, koji sadrži 70 pitanja i bodovan je od Hrvatske liječničke komore sa sedam bodova, pa može poslužiti i pri obnavljanju liječničke licence.

Uredništvu „Medixa“ i svim autorima zahvaljujem na suradnji i povjerenju, a ovome tematskome broju „Medixa“ želim dobar prijam i veliku čitanost.

akademik Davor Miličić,
predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva