MEDIX, God. 26 Br. 141  •  Osvrt  •  Obiteljska medicina HR ENG

Uloga liječnika obiteljske medicine tijekom pandemije COVID-19

Jelena Rakić Matić

Pandemija COVID-19 nije zaobišla ni Hrvatsku. Uz dobru organizaciju zdravstvene zaštite, mudro promišljanje svake mjere u obrani od epidemije, jedan od ključnih faktora u zaustavljanju epidemije zasigurno su i liječnici obiteljske medicine, koji još jednom dokazuju da kvalitetna i požrtvovna obiteljska medicina, odnosno primarna zdravstvena zaštita, čini stup zdravstva. Hrabri i požrtvovni kolege, zajedno s medicinskim sestrama i tehničarima, diljem Hrvatske daju danonoćni obol borbi protiv epidemije. Posljedice iste tek ćemo vidjeti u razdoblju pred nama.


 

Iako smo se u početku nadali kako koronavirus neće doći u Europu, stvarnost nas je brzo razuvjerila i osvijestila da se moramo pripremiti za mjere i postupanje koje moderni svijet do sada nije doživio. Koronavirus se pokazao kao pravi izazov i test za zdravstvene sustave diljem svijeta, a Hrvatska je, kako zasad stvari stoje, među uspješnijim zemljama u borbi protiv pandemije.

U cjelokupnoj situaciji liječnici obiteljske medicine našli su se, po tko zna koji put, na prvoj liniji obrane zdravstvenog sustava te smo još jednom dokazali da smo majstori brzog djelovanja i donošenja odluka, improvizacije i prilagodbe na novonastale, nepredviđene i zahtjevne izazove. Brzo smo zbili redove, preustrojili rad u ordinacijama i stavili se na raspolaganje pacijentima i zdravstvenom sustavu.

Virtualni liječnici i majstori improvizacije

Posljednjih mjesec dana susrećemo se s izazovima koji dosad nisu bili svakodnevica. Navikli na izravni i učestali kontakt s pacijentima te široku dostupnost, preko noći smo se našli iza zatvorenih vrata, ali s nikad više otvorenim komunikacijskim kanalima. Postali smo „virtualni“ liječnici, izvrsni poznavatelji svih čuda tehnike i komunikacije u 21. st. i majstori improvizacije, a sve kako bismo ostali dostupni pacijentima. Uspješno smo svladali i taj izazov, a situacija je pokazala koliko je važna uloga liječnika obiteljske medicine u zdravstvenom sustavu i od kolike je važnosti kontinuitet skrbi koju pružamo pacijentima. Pokazalo se koliko je važno što pacijente poznajemo u dušu, znamo okolnosti u kojima žive i rade, što smo upućeni u njihove kronične bolesti i stanja, što prepoznajemo kad su anksiozni i zabrinuti, što već po tonu njihova glasa možemo procijeniti težinu situacije i donijeti pravovremenu i ciljanu odluku o liječenju i postupanju.

 

Liječnici obiteljske medicine, uz redoviti rad u svojim ordinacijama, dežuraju u tzv. COVID ambulantama, a u nekim domovima zdravlja stavili su se na raspolaganje i za uzimanje briseva za testiranje na virus SARS-CoV-2. Na fotografiji prim. dr. Ines Balint, spec. obiteljske medicine, tijekom dežurstva u COVID ambulanti i pripreme za uzimanje brisa za testiranje na SARSCoV-2

Iako su virtualne konzultacije iznimno zahtjevne i nose sa sobom visoki stupanj odgovornosti liječnika, naše znanje, iskustvo i dugogodišnje poznavanje pacijenata omogućavaju da i u ovim okolnostima primjereno skrbimo za naše pacijente. Pokazalo se kako je sposobnost da trijažiramo, liječimo, utješimo i smirimo pacijenta – neprocjenjiva. U ruralnim sredinama posebno je došla do izražaja važnost postojanja obiteljske medicine i dostupnost zdravstvene skrbi.

Nismo stali na tome. Liječnici obiteljske medicine, uz rad u svojim ordinacijama, dežuraju u tzv. COVID ambulantama, a u nekim domovima zdravlja stavili su se na raspolaganje i za uzimanje briseva za testiranje na virus SARS-CoV-2. Putem društvenih mreža, TV priloga, radijskih emisija i svih ostalih komunikacijskih kanala pacijentima šaljemo poruke podrške, educiramo ih i dajemo savjete. Radimo sve ono što nas je učio dr. Andrija Štampar. Svakim našim korakom pokazujemo da živimo našu struku i da pacijenti mogu računati na nas.

Međutim, pored svega toga i dalje smo kontrolirani od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za stopu bolovanja, poštivanje radnog vremena, propisane lijekove, klauzule, naloge za sanitetski prijevoz i ostalo te pišemo očitovanja i dobivamo opomene.

I mi smo samo ljudi

I mi liječnici smo samo ljudi, sa svim strahovima, čežnjama i borbama koje muče i naše pacijente. I mi u našim obiteljima imamo kronične i rizične bolesnike te svakodnevno trpimo strah od donošenja zaraze kući.

O zdravlju liječnika malo se govori, to je tema koja tek nailazi na zanimanje stručne javnosti i koja se zadnjih par godina aktualizira, a nakon što se izborimo protiv pandemije, zasigurno ćemo, iz brojnih razloga, više vremena morati posvetiti upravo zdravlju liječnika. Borba protiv pandemije ostavit će duboki trag i na psihofizičkom zdravlju kolega. Prosječna dob liječnika obiteljske medicine je, prema Demografskom atlasu Hrvatske liječničke komore (HLK), 53 godine, a u sljedećih pet godina u mirovinu bi ih trebalo otići oko 600. Ne smijemo zaboraviti da i oni mogu biti bolesni, uplašeni, zabrinuti, iscrpljeni, a dugoročne posljedice na zdravlje liječnika koje će ostaviti pandemija tek ćemo vidjeti u razdoblju pred nama.

 

Dr. Sonja Barač, spec. obiteljske medicine, i medicinska sestra iz njezinog tima Ivana Barbir, tijekom pripreme za odlazak u kućni posjet osobi u samoizolaciji

S obzirom na bliski kontakt s pacijentima, nismo pošteđeni zaraze koronavirusom, kao niti mjera samoizolacije, odnosno karantene kod zaraženih liječnika. Vrijeme provedeno u samoizolaciji, prema svjedočanstvima kolega, ostavlja posljedice na psihičko zdravlje i stavlja liječnika u poziciju pacijenta kojem je potrebna podrška. Ni liječnici nisu pošteđeni stresa, straha i zabrinutosti za sebe i svoje bližnje s kojima su u svakodnevnom kontaktu. Nažalost, neki od oboljelih kolega bili su i žrtve stigmatizacije, što je za svaku osudu. Nitko od liječnika nije se zarazio namjerno. Unatoč svemu, mnogi liječnici obiteljske medicine i u samoizolaciji, odnosno karanteni, nastavili su pomagati svojim pacijentima, odgovarati na telefonske pozive, obavljati virtualne konzultacije, dok su istovremeno bili zabrinuti za sebe i svoje zdravlje. To se zove požrtvovni rad, no ne smijemo zaboraviti da nismo superheroji i da savjeti koje dajemo pacijentima za savladavanje ove krize vrijede i za nas. Samo zdravi liječnik može pružati kvalitetnu zdravstvenu skrb svojim pacijentima.

I zato, dok skrbimo za pacijente, ne zaboravimo i na nas same, kao i na naše kolege s kojima dijelimo dobro i zlo na radnome mjestu, pružimo si podršku i pomoć.

Što donosi budućnost

Kako vrijeme odmiče, a sve se bolje snalazimo u izazovima koje je pred nas stavila pandemija, razmišljamo i o budućnosti i onome što ona donosi. Jedno od ključnih pitanja je kako će izgledati „novo normalno“, odnosno nova vizura obiteljske medicine u Hrvatskoj. Pandemija je ubrzala proces informatizacije zdravstva u Hrvatskoj i pokazala kako se u 21. stoljeću brojne stvari, prvenstveno administrativne prirode, mogu odrađivati e-putem.

No, to ne znači da se ne treba raditi na općenitom smanjenju administracije, za čime godinama vapimo. Smanjenje administracije koje će ostaviti više vremena koje ćemo posvetiti pacijentu ključno je kako bismo došli do pozitivnih pomaka. Smanjenje broja konzultacija sa sadašnjih 80-120 dnevno u Hrvatskoj na 30-40 dnevno što je prosjek u zemljama Europske unije omogućit će kvalitetniju skrb za pacijenta. Konzultacijama duljim od sadašnjih 3-5 minuta, između ostalog, razvijat će se svijest o pojmu sigurnosti pacijenta i svemu što se krije iza njega, a prema čemu teže sva stručna društva obiteljske medicine u svijetu, počevši s krovnom organizacijom obiteljske medicine, WONCA-om. Na taj način ojačat ćemo ulogu obiteljske medicine u Hrvatskoj, postati pravi čuvari ulaza u zdravstveni sustav, koji 80% problema rješavaju na razini primarne zdravstvene zaštite, a sve s ciljem zaštite zdravlja pacijenata i kvalitetnije zdravstvene skrbi.

U svemu tome trebamo i pomoć pacijenata koji će morati imati bolji zdravstveni odgoj, koji će se kod kuće sami liječiti za samolimitirajuće bolesti i stanja, koji će odgovornim ponašanjem biti partneri liječniku u zbrinjavanju svojih kroničnih bolesti. No, dug je to proces u koji će se, osim liječnika i pacijenata, morati uključiti i zdravstvena administracija, mediji, javnost, škole…Samo zajedničkim snagama možemo ostvariti bolje sutra.

No, dok svi zajedno ne dostignemo to novo i bolje sutra, u tijeku pandemije s kojom se borimo ne zaboravimo na osnovne postulate i temelje koje nam je usadio dr. Andrija Štampar, a za koje smo dokazali da ih živimo kroz svakodnevicu. Budimo i dalje narodni učitelji, branitelji interesa naših pacijenata, promicatelji kulture zdravlja, a ne kulture bolesti. Budimo svjesni naših snage, znanja i moći kako bismo pozitivno utjecali na pacijente i na bolje mijenjali zdravstveni sustav.