II. kardiometabolički simpozij „Kako dobro i dugo živjeti sa šećernom bolešću“
Drugu godinu zaredom kardiometabolički simpozij okupio je predavače iz svih područja kardiovaskularnog i cerebralnog rizika. U suradnji s liječnicima obiteljske medicine, kroz predavanja, radionice i okrugle stolove izneseni su najnoviji podaci o što ranijem prepoznavanju i učinkovitom liječenju posljedica šećerne bolesti. Cilj skupa bila je razmjena iskustava među endokrinolozima, kardiolozima, nefrolozima, onkolozima i liječnicima obiteljske medicine. Polaznicima je pružen potpun uvid u moderne dijagnostičke metode ranijeg otkrivanja i prepoznavanja rizičnih skupina kao i najnovije terapije. Organizatori vjeruju da će simpozij postati tradicionalan i da će od sljedeće godine na njemu aktivno sudjelovati i medicinske sestre
U povodu Svjetskog dana oboljelih od šećerne bolesti u Slavonskom Brodu je od 11. do 12. studenoga 2022. održan Drugi kardiometabolički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, uz slogan „Kako dobro i dugo živjeti sa šećernom bolešću“. Skup su organizirali Opća bolnica „Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod te Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek na čelu s prof. dr. sc. Blaženkom Miškić te dr. Ljiljanom Ćenan, specijalisticom obiteljske medicine.
Simpozij je održan u obnovljenu dijelu barokne Tvrđave u Galeriji umjetnina Ružić, gdje su na oko 1800 četvornih metara prostora izložena djela koja su gradu darovali kipar i slikar Branko Ružić te drugi hrvatski umjetnici. Kao i prošlogodišnji simpozij, posjećenost, broj i kvaliteta predavanja te broj sudionika ukazuju da je skup važan stručni i znanstveni događaj među endokrinolozima, kardiolozima, nefrolozima, gastroenterolozima, onkolozima i liječnicima obiteljske medicine: registrirano je bilo čak 120 sudionika iz zemlje i inozemstva, a održano je 40 predavanja. Od brojnih predavača, petero su bili inozemni stručnjaci iz kardiologije i gastroenterologije. Skup je otvorila prof. dr. sc. Blaženka Miškić, a otvorenju su bili nazočni i predstavnici Udruge medicinskih sestara i tehničara u endokrinologiji i kardiologiji.
Rizici osoba sa šećernom bolesti
Prvog dana održane su tri sekcije. Prvu sekciju „Rizici osoba sa šećernom bolesti“ otvorila je prof. Miškić, koja je govorila o predijabetesu kao značajnom prediktoru kardiovaskularnog rizika. Predstavljeni su rezultati istraživanja o prevalenciji predijabetesa te njegove povezanosti s manifestnim kardiovaskularnim bolestima. Naglašeno je kako se pravovremenom dijagnostikom, promjenama životnog stila i ranom intervencijom mogu spriječiti ili odgoditi dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne komplikacije.
Skup je otvorila prof. dr. sc. Blaženka Miškić, a otvorenju su bili nazočni i predstavnici Udruge medicinskih sestara i tehničara u endokrinologiji i kardiologiji
Dr. Nataša Moser, endokrinologinja, naglasila je da je prekomjerna tjelesna masa drugi najčešći uzrok preventabilnih smrtnih slučajeva i šesti najvažniji čimbenik rizika razvoja kroničnih bolesti. Predavanje dr. Domagoja Miškovića, kardiologa, bilo je posvećeno opstruktivnoj apneji u snu (OSA). Znanje o povezanosti OSA-e i kardiovaskularnih bolesti u stalnom je porastu unatrag 10 godina, a OSA je u nekoliko značajnih prospektivnih i kohortnih istraživanja identificirana kao jedan od neovisnih kardiovaskularnih čimbenika rizika i povezana s dugotrajnim povećanjem kardiovaskularnog mortaliteta.
Doc. dr. sc. Vesna Ćosić je iz perspektive ginekologa govorila o značaju hormonske nadomjesne terapije i kardiovaskularnom riziku. Žena u postmenopauzi ima rizik od 45% za nastanak koronarne srčane bolesti te 20% za nastanak moždanog udara pa se sve više pozornosti posvećuje čimbenicima rizika za nastanak tih bolesti. Naročito se istražuje utjecaj steroidnih hormona na aterosklerozu i kardiovaskularne događaje.
Doc. dr. sc. Vesna Ćosić je iz perspektive ginekologa govorila o značaju hormonske nadomjesne terapije i kardiovaskularnom riziku
Dr. Ljiljana Čenan, spec. opće/obiteljske medicine, navela
je zabrinjavajući podatak: u Hrvatskoj je 30% pušača. Svi trebaju prestati
pušiti, a valja početi razmišljati i znati što s onima koji to ne mogu,
zaključak je njezina predavanja „Smanjenje štete – mogućnost ili mit“.
Predavanje je otvorilo diskusiju treba li pacijentima preporučiti prelazak na
manje štetne oblike pušenja ako ne mogu ili ne žele prestati pušiti. Nema
proizvoda koji nije štetan, ali postoje i manje štetni, poručila je dr. Ćenan.
U predavanju stomatologinje Karle Miškić izneseni su podaci
koji pokazuju da o parodontitisu valja početi razmišljati kao o neovisnom
kardiovaskularnom rizičnim čimbeniku. Parodontitis je kronična upalna bolest
uzrokovana mikroorganizmima i rezultira destrukcijom potpornih struktura zuba.
Budući da se radi o multifaktorijalnoj bolesti, dijeli rizične čimbenike s
drugim bolestima. S obzirom da od parodontitisa pati više od 47% odraslih osoba,
može se reći da je učestala bolest.
Prof. Miškić predstavila je rezultate istraživanja o prevalenciji predijabetesa te njegove povezanosti s manifestnim kardiovaskularnim bolestima
Srčani troponin je osjetljiv i specifičan biomarker za akutnu ozljedu miokarda i koristi se u dijagnostici akutnih koronarnih sindroma, ali se visokosenzitivni troponin pokazao i kao alat za identifikaciju visokorizičnih osoba za primarnu preventivnu terapiju, navela je inozemna predavačica H. Serraj. Nedavni dokazi pokazuju da visokoosjetljivi testovi srčanog troponina, koji omogućuju robusnu detekciju vrlo niskih koncentracija troponina, mogu otkriti subkliničku ozljedu u asimptomatskih pacijenata.
Prof. Urh Grošelj, ljubljanski Sveučilišni medicinski centar, upoznao je nazočne sa slovenskim modelom univerzalnog probira familijarne hiperkolesterolemije kod djece. Familijarna hiperkolesterolemija (FH) je autosomno dominantno nasljedna bolest uzrokovana mutacijama gena. Prepoznavanje FH u dječjoj dobi važno je jer razvoj bolesti traje od rođenja, a promjene na krvnim žilama vide se već u djece. S obzirom na visoku učestalost, predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Komplikacije se mogu spriječiti prepoznavanjem zahvaćenih obitelji, kaskadnim probirom i provođenjem preventivnih mjera već u dječjoj dobi. Slovenija je postupno provela program univerzalnog probira FH u djece predškolske dobi, koji se sastoji od pristupa u dva koraka: 1) univerzalni probir hiperkolesterolemije u djece predškolske dobi na razini primarne zdravstvene zaštite; 2) genetski FH probir u djece upućene na tercijarnu razinu skrbi prema kliničkim smjernicama (uz dodatni kaskadni probir članova obitelji). FH je potvrđen u gotovo polovice upućene djece otkrivene univerzalnim probirom na hiperkolesterolemiju.
Kardiovaskularne komplikacije
U sekciji „Kardiovaskularne komplikacije“ obuhvaćene su brojne teme. Dr. Ivan Bitunjac prikazao je značaj registra kardiovaskularnih bolesnika iz perspektive kardiologa. Smjernice Europskog kardiološkog društva (ESC) službeni su dokument ESC-a i redovito se obnavljaju. One provjeravaju i sažimaju sve podatke o pojedinim područjima u vrijeme njihova pisanja, s ciljem da pomognu liječnicima u odabiru najboljeg liječenja za svakog bolesnika u svakodnevnoj praksi. No, konačnu odluku o zbrinjavanju pojedinog bolesnika treba donijeti liječnik. Registri su potrebni da bismo provjerili koliko su smjernice prihvatljive za primjenu u kliničkoj praksi, stvarajući most između kliničkog istraživanja, smjernica i njihova implementiranja u svakodnevnu praksu.
Prim. dr. Katica Cvitkušić Lukenda naglasila je da degenerativne kalcificirane bolesti srčanih zalistaka imaju velik udio u ukupnom pobolijevanju i umiranju odrasle populacije, a mogu biti prirođene i stečene. Nova saznanja o razvoju srčanih zalistaka zajedno sa sekvenciranjem ljudskog genoma dovela su do otkrića genetske osnove valvularnih bolesti. Prim. Cvitkušić Lukenda prikazala je genetsku osnovu dviju najčešćih nasljednih valvularnih bolesti: bikuspidalnog aortalnog zalistka i prolapsa mitralnog zaliska, kao i pregled nalaza koji upućuju na genetski doprinos kalcificiranoj aortnoj valvuli. Naglasila je važnost povezivanja genetske informacije s kliničkim fenotipom i mogućim ishodom kirurškog liječenja.
Prim dr. Krešimir Gabaldo prikazao je novosti iz perspektive interventnog kardiologa u liječenju kritične ishemije nogu. Upala igra važnu ulogu u nastanku i napredovanju periferne arterijske bolesti (PAB). Bolesnici sa šećernom bolešću imaju povišen rizik za razvoj PAB-a. Šećerna bolest i kritična ishemija ekstremiteta nezavisno su povezani s povišenim rizikom smrtnosti u bolesnika sa simptomatskim PAB-om.
Dr. sc. Marijana Knežević Praveček iznijela je novosti u liječenju akutnog srčanog zatajenja u svjetlu novih smjernica. Dio bolesnika je tijekom kroničnog liječenja srčanog zatajivanja izložen neočekivanim i brzim urušavanjem kliničke slike, a nešto rjeđe je akutno srčano zatajenje prva manifestacija srčane bolesti. Akutno srčano zatajivanje predstavlja najčešću indikaciju za hospitalizaciju kod bolesnika starijih od 65 godina i praćeno je visokim intrahospitalnim mortalitetom (4-10%).
Prim. dr. Ninoslav Leko naglasio je da arterijska hipertenzija predstavlja globalni zdravstveni problem i vodeći je čimbenik rizika za pobol i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Pokazao je da redukcija arterijskog krvnog tlaka značajno smanjuje rizik pobola i preuranjene smrti, ali gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni arterijski tlak. Polovica onih koji znaju za povišeni tlak se ne liječi. Prevalencija hipertenzije u Hrvatskoj, u studiji EH-UH provedenoj 2005. godine, iznosila je 37,5%, što je slično prevalenciji u nekim zapadnoeuropskim zemljama.
Prim. dr. Ninoslav Leko naglasio je da arterijska hipertenzija predstavlja globalni zdravstveni problem i vodeći je čimbenik rizika za pobol i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti
Dr. Vesna Tomić, specijalistica obiteljske medicine, ukazala je na iskrivljeno poimanje debljine kao estetskog problema. Sveprisutne nezdrave prehrambene navike, nedostatna tjelesna aktivnost te izloženost stresu dovele su do trostrukog povećanja debljine u posljednjih četrdeset godina. Podizanje svjesnosti o debljini kao bolesti od neizmjerne je važnosti.
Doc. dr. sc. Vesna Ćosić je iz perspektive ginekologa
govorila o značaju hormonske nadomjesne terapije i kardiovaskularnom riziku
U sekciji „Komplikacije“, izv. prof. dr. sc. Marinko Dikanović naglasio je da cerebrovaskularne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem, a jedan su od vodećih uzroka smrti u svijetu. Rani probir bolesnika sa stenozom karotidnih arterija, liječenje karotidnom trombendarterektomijom ili endovaskularnim liječenjem te modifikacija kardiovaskularnih čimbenika rizika od ključne su važnosti u primarnoj i sekundarnoj prevenciji moždanog udara. U dijagnostici cerebrovaskularnih bolesti jednu od najznačajnijih uloga imaju ultrazvučne pretrage upotrebom obojenog doplera, koje omogućavaju neinvazivnu, objektivnu dijagnostiku i procjenu moždane hemodinamike u realnom vremenu.
Nadalje, dr. sc. Željka Janjetović ukazala je na oftalmološke komplikacije šećerne bolesti. Dijabetička retinopatija je najčešća bolest oka kod osoba koje imaju dijabetes dulje vrijeme – postaje vrlo opasna ako se ne liječi. Rizik od sljepoće je kod dijabetičara viši 10-20 puta nego kod osoba koje ne boluju od dijabetesa. Dijabetička retinopatija razvija se s godinama te kada se šećer u krvi i krvni tlak ne kontroliraju koliko bi trebali. Sve osobe koje pate od dijabetesa trebale bi napraviti pregled očiju sa širenjem zjenica – skijaskopiju – barem jednom godišnje. Metode liječenja dijabetičke retinopatije ne liječe bolest i neće vratiti vid, već samo sprječavaju komplikacije i napredovanje gubitka vida. Zbog toga je naglasak na prevenciji njenog nastanka dobrom regulacijom glukoze u krvi i screeningom radi otkrivanja bolesti u početnoj fazi kako bi se ranim liječenjem izbjegao nastanak ozbiljnijih komplikacija.