Tjelesna aktivnost - bitan čimbenik u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti

Tjelesna neaktivnost sve je značajniji uzrok kardiovaskularnih bolesti. Izravno utječe na glavne čimbenike kardiovaskularnog rizika kao što su hipertenzija i dislipidemija, prekomjerna tjelesna težina, pretilost i šećerna bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002. godine procjena prevalencije nedovoljne tjelesne aktivnosti (manje od 2 sata tjedno umjerene tjelesne aktivnosti) kreće se od 31-51%. Podaci u Hrvatskoj su također zabrinjavajući. Ministarstvo zdravstva u suradnji s Kanadskim društvom za međunarodno zdravlje provelo je 2003. godine zdravstvenu anketu koja je obuhvatila 9070 osoba, a pokazala je da je 35,8% populacije tjelesno neaktivno. Postotak neaktivnih muškaraca nešto je veći (43,7%), nego žena (30%). Najmanje tjelesno neaktivnih muškaraca je u južnoj Hrvatskoj (14,8%), dok je najmanje neaktivnih žena u središnjoj Hrvatskoj (20,8%). U gradu Zagrebu postotak neaktivnih muškaraca je čak 85,6% a žena 45,2%. Iako je mjerenje tjelesne aktivnosti, odnosno neaktivnosti, izuzetno složeno, dobiveni podaci daju razloga za zabrinutost i prostora intervencijskim mjerama