Dijagnostika i liječenje Alzheimerove bolesti

Alzheimerova bolest (AB) najčešći je oblik demencije, koji obilježuje progresivna kognitivna disfunkcija, poremećaji ponašanja i duševne promjene koje postupno sve više interferiraju s aktivnostima dnevnoga života oboljele osobe. Premda su znanstvenici identificirali brojne čimbenike koji imaju određenu ulogu u razvoju bolesti, još uvijek nisu otkriveni stvarni uzroci toga kompleksnog poremećaja. Amiloidni plakovi i neurofibrilna vretena najkarakterističnije su patohistološke promjene u moždanome tkivu bolesnika s AB-om. Tijekom posljednjih godina došlo je do znatnoga napretka u razumijevanju patogeneze, razvoju dijagnostičkih metoda i mogućnosti liječenja te bolesti. Nažalost, trenutno su raspoloživi isključivo simptomatski lijekovi koji tek privremeno usporuju propadanje kognitivnih funkcija, no ne i sredstva usmjerena na temeljne patološke mehanizme koja bi mogla modificirati tijek bolesti. Lijekovi usmjereni ka modifikaciji tijeka bolesti još uvijek su u fazi razvoja, no i imunoterapija može biti jedna od opcija u bliskoj budućnosti. Vjerojatno je da će nove spoznaje o patogenezi AB-a, proistekle iz bazičnih istraživanja biti prevedene u kliničku praksu tijekom sljedećih godina.