MEDIX, God. 14 Br. 74  •  Razgovor  •  Hematologija HR ENG

Prof. Emil Freireich: Ključ je u nadi i spremnosti na uspjeh

Lea Rukavina

Pogled na dosadašnje uspjehe u liječenju akutnih leukemija, kao i viđenje budućnosti u njihovoj dijagnostici i terapiji dao nam jedan od pozvanih predavača kongresa i učitelj mnogih hematologa u MD Anderson Cancer centru prof. E. Freireich. Napredak u medicini je nezaustavljiv, a svaki novi dan u životu bolesnika s leukemijom predstavlja novu mogućnost za dugoročno preživljenje, istaknuo je prof. Freireich

 

MEDIX: Prof. Freireich, iza sebe imate bogatu karijeru i puno iskustva u liječenju leukemija. Koji su bili najznačajniji trenuci vaše karijere?

PROF. FREIREICH: Najteži teret liječnika nije teret prošlosti, već budućnosti. Jedna od poruka koje uvijek prenosim svojim studentima kao «Freireichov zakon» je da moraju biti spremni na uspjeh. Najznačajniji trenutak moje karijere možda je bio upravo onaj kad sam za 80. rođendan dobio čestitiku od bolesnika kojeg sam liječio od leukemije prije čak 37 godina. To je bio jedan od prvih 10 bolesnika liječenih multiplom kombinacijom lijekova u protokolu PAM (Cisplatin, Adriamycin & Methotrexate); danas je taj bolesnik otac šestero djece, djed osmero unučadi i pradjed petero praunučadi. Ne smijemo zaboraviti da je u slučaju učinkovite terapije pred našim bolesnicima možda još cijeli život, pa je i 1% vjerojatnosti uspjeha uvijek puno više od odustajanja. A mogućnost za uspjeh postoji uvijek. Situacija u znanosti je toliko drugačija od one prije 50 godina da svaki dodatni dan života znači priliku za odživjeti cijeli životni vijek.

MEDIX: Koliko se u posljednjih 50 godina promijenilo u preživljenju bolesnika s leukemijom?

PROF. FREIREICH: Napredak je nevjerojatan. Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u posljednjih je deset godna pala za 30%. Slično je i s kroničnom mijeloičnom leukemijom. Bolesnici koji su prije 10 godina imali 95%-tnu vjerojatnost da će umrijeti unutar 7-10 godina od postavljanja dijagnoze, dok danas četiri puta na dan uzmu tabletu i u skoro 95% slučajeva postignu remisiju bolesti. Danas glavni cilj od izlječenja prelazi u dobru kontrolu bolesti, jer je to najbliža realnost. Ljudi umiru od drugih stvari. Jedan od vodećih uzroka smrti u SAD-u je alkohol. To je treći vodeći karcinogen, uzrokuje 40%-tnu smrtnost u automobilskim nesrećama, glavni je uzrok požara i krivac za 80% hitnih medicinskih prijama. Iako borba protiv cigareta postiže već dobre rezultate, milijuni ljudi još uvijek puše. Vodeći uzrok smrtnosti kod tinejdžera je suicid. Dok se jedan 80-godišnjak bori za još koju godinu života, istovremeno si mladić od 14 godina taj isti život oduzima.

MEDIX: Hoćemo li u budućnosti moći utjecati na prevenciju leukemija?

PROF. FREIREICH: Prevencija leukemija će biti vrlo laka, jednom kad otkrijemo što ih uzrokuje. Najvjerojatnije postoji snažna genetička komponenta, na koju se sve više može utjecati. Bolesnicima s akutnom mijeloičnom leukemijom liječenjem genetskih abnormalnosti proteina jezgre možemo produljiti život za barem 20-30 godina. Postoje epidemiološki podaci koji pokazuju da životni vijek progresivno raste. Znanje se, poput populacije, povećava eksponencijalno. Jedino što nam treba je pozitivan stav i nema sumnje da ćemo pobijediti bolesti. Druga vrlo važna komponenta za napredak, posebno na području leukemija, jest suradnja. U MD Anderson centru postoji program koji omogućava mladim hematolozima iz cijeloga svijeta dolazak na edukaciju 3-6 mjeseci, tijekom koje se upoznaju s aktualnim spoznajama iz područja leukemija i limfoma te pojedinim protokolima koje se ovdje provode. Nakon toga međusobnom komunikacijom stvaraju mrežu stručnjaka koji zajedničkim radom i istraživanjima pridonose eksponencijalnom povećanju znanja o dijagnostici i terapiji leukemija.

MEDIX: U kojem će se smjeru razvijati farmakološka terapija leukemija?

PROF. FREIREICH: Imamo još naprednije metode od onih kojim je otkriven Glivec. Pažljivim pregledom elektronske i kristalne strukture proteina možemo stvoriti ciljanu molekulu koja će još učinkovitije ostvariti terapijski učinak. Na tome se temelje nove terapije. Dosad je identificiran svaki gen ljudskog genoma. Isto je tako poznato da svaki takav gen translacijom stvara odgovarajuće proteine, uz postojanje različitih posttranslacijskih modifikacija i vjerojatno nekoliko stotina tisuća varijanti. Na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) postoji skupina znanstvenika koja stvara svaku dostižnu malu molekulu i to objavljuje na internetu. Ako znamo ciljanu molekulu i poželjan elektrostatski naboj, danas već na internetu možemo naći terapijsku supstancu. To je nevjerojatno i obećavajuće, kako za terapiju hematoloških, tako i mnogih drugih bolesti.

MEDIX: Koju biste poruku željeli prenijeti liječnicima u Hrvatskoj?

PROF. FREIREICH: Moja poruka svakome tko se bavi liječenjem leukemija je sljedeća: liječnikov najvažniji zadatak je biti optimist, jer jedino s čime se ljudi ne mogu nositi je gubitak nade. Nikad se bolesniku s leukemijom ne treba reći da se za njega ne može ništa više učiniti jer tada nastupa potpuna depresija, a kvaliteta bolesnikovog života izjednačava se s nulom. Čovjeku se uvijek moraju ponuditi mogućnosti koje će mu dati želju za životom. Upravo sam zbog takvog pristupa uživao raditi u MD Anderson centru, svojevrsnome mjestu posljednje nade. Tamo se bolesnici zaista suočavaju sa svojim tragedijama, ali uz dozu optimizma, i što je još važnije, uz tračak nade.

Prvi veliki doprinos preživljenju bolesnika liječenih od leukemije bio je razvoj suportivne terapije alogenskim transfuzijama trombocita i empirijskom antibiotskom kemoterapijom, istaknuo je prof. Freireich