MEDIX, God. 21 Br. 117  •  Osvrt  •  Molekularna medicina HR ENG

Probiotici, prebiotici, simbiotici, psihobiotici i upalne bolesti crijeva

Jasminka Pavelić

Želučano-probavni sustav čovjeka naseljava veliki broj mikroorganizama (mikrobiota). Uglavnom su to bakterije rodova Firmicutes, Bacteroidetes, Proteobacteria i Actinobacteria. Mikrobioti imaju nekoliko važnih funkcija od kojih je najpoznatija da svojim enzimima fermentiraju inače nerazgradive sastojke hrane. Reguliraju i neke važne fiziološke funkcije domaćina, djeluju kao zaštita od patogena u hrani, djeluju imunomodulatorno, sudjeluju u sazrijevanju imunosnog sustava, a povezani su i sa crijevnim živčanim sustavom. Promjena sastava mikrobiote (kompletne populacije crijevnih mikroorganizama) povezuje se s razvojem velikog broja bolesti, među ostalim i upalnih bolesti crijeva (Crohnovom bolesti i ulceroznim kolitisom). U liječenju ovih bolesti, odnosno smanjenju njihovih simptoma, sve se veća važnost pridaje probioticima, prebioticima, simbioticima i psihobioticima. Kako je kliničkih pokusa malo, teško je procijeniti puno značenje njihove primjene u bolesnika s upalnim bolestima crijeva. Unatoč tomu, neke vrste Bifidobacteriuma pokazale su se veoma korisnima u smislu olakšavanja simptoma upalnih bolesti crijeva i posebno u održavanju remisije bolesti.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju MEDIX, God. 21 Br. 117