Uvodnik

---

Gošće urednice:

„Znanost, zapravo, niče i opstoji na sumnji, na nevjerovanju, na pobuni protiv dosadašnjih ustaljenih mišljenja i spoznaja… Transplantacija još uvijek ovisi o uspjehu i razvitku imunologije“

Ovo je dio teksta prof. Nikše Allegrettija objavljenog u Liječničkom vjesniku 1982. godine povodom obilježavanja 25. obljetnice transplantacijske imunologije u Hrvatskoj.

Zanimljivo je da se početak aktivnosti u području transplantacijske imunologije u Hrvatskoj podudara s prvom alogeničnom transplantacijom krvotvornih matičnih stanica koja je učinjena 1956. godine u Seattleu (SAD), a izveo ju je E. Donall Thomas, američki liječnik koji je za svoj rad nagrađen Nobelovom nagradom za medicinu.

U Zagrebu se na eksperimentalnoj transplantaciji koštane srži radilo od ranih 60-ih godina prošlog stoljeća, velikim dijelom zahvaljujući prof. Branku Vitaleu i suradnicima u Institutu „Ruđer Bošković“, među kojima su bili i hematolozi. Prof. Boris Labar, internist-hematolog iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, ističe opravdanost transplantacije koštane srži posebno u aplastičnoj anemiji i akutnim leukemijama. Piše i o pripremama za uvođenje postupka transplantacije koštane srži u KBC-u Zagreb.

U tom istom Liječničkom vjesniku prof. Branimir Jakšić, internist-hematolog iz Kliničke bolnice Merkur, piše o ohrabrujućim rezultatima transplantacije koštane srži u liječenju akutnih leukemija, naglašavajući njenu važnost u prevenciji recidiva bolesti.

Na prvu transplantaciju koštane srži nije trebalo dugo čekati. U Liječničkom vjesniku 1984. godine objavljeni su prvi rezultati liječenja triju bolesnika s aplastičnom anemijom, pri čemu je prva alogenična transplantacija u KBC-u Zagreb učinjena 1982. godine.

Prof. Branimir Jakšić i prim. Hrvoje Minigo prvu su alogeničnu transplantaciju u KB Merkur napravili 1992. godine kod bolesnice s Chediak-Higashijevim sindromom koji se manifestirao pancitopenijom, a 1993. prvu autolognu transplantaciju koštane srži.

Prva alogenična transplantacija učinjena je u jeku Domovinskog rata i bila je dodatni poticaj hematološkom timu KB Merkur da svojim radom, entuzijazmom i novim iskoracima u liječenju hematoloških bolesti doprinese budućnosti nove Hrvatske. Danas, nakon 66 godina od prve transplantacije matičnih stanica u svijetu, svjedoci smo fascinantnog napretka transplantacijske hematologije koja je omogućila preživljavanje tisućama hematoloških bolesnika.

Autologna, alogenična, haploidentična transplantacija perifernih matičnih stanica, CAR-T stanična terapija, postale su rutinska praksa u liječenju brojnih malignih limfoproliferativnih i mijeloproliferativnih poremećaja, kao i aplastične anemije.

U ovom tematskom broju predstavit ćemo transplantacije krvotvornih perifernih matičnih stanica u malignim hematološkim poremećajima s naglaskom na autolognu i alogeničnu transplantaciju, potom dosadašnje spoznaje o CAR-T staničnoj terapiji te važnost laboratorijske dijagnostike i transfuziologije u transplantacijskom postupku. Nadamo se da će tema biti zanimljiva i korisna širokome krugu čitatelja Medixa, s obzirom da su transplantacije matičnih stanica postupci koji traže timski rad liječnika raznih profila i specijalističkih usmjerenja, ali i medicinskih sestara i tehničara.

U godini u kojoj se obilježava 40. obljetnica prve transplantacije matičnih stranica u KBC-u Zagreb, na ovaj način želimo obilježiti i 30 godina od prve transplantacije krvotvornih matičnih stanica u Kliničkoj bolnici Merkur i zahvaljujemo svima koji su zajedno s nama bili dio tog putovanja. Idemo dalje u susret novim izazovima u transplantacijskoj hematologiji!