MEDIX, God. 26 Br. 144/145  •  Uvodnik  •  Baromedicina HR ENG

Uvodnik

Dejan Andrić, Marko Banić, Dubravko Huljev

 

Ova „naša jedina Zemlja“ obavijena je plaštom plinovite atmosfere u kojemu kisik ima presudnu ulogu u nastanku i razvoju života kakav mi poznajemo i živimo, na kopnu, u zraku, u morima, jezerima i rijekama našega planeta. Metabolizam kisika u stanicama i tkivima svojstven je i nužan za višestanične i većinu jednostaničnih organizama na Zemlji. O značenju istraživanja u vezi sa sudbinom kisika u živome organizmu govori i Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu, dodijeljena 2019. godine trojici laureata (William G. Kaelin, jr, sir Peter J Ratcliffe, Gregg L. Semenza) za otkriće mehanizama kojima se stanice prilagođuju promjenama razine kisika u okolišu. Rezultati istraživanja trojice laureata pokazali su da je odgovor organizma na promjenu razine kisika u okolišu izravna posljedica dostupne količine kisika u stanici i definirani su mehanizmi i metabolički putevi kojima se taj proces odvija, što postavlja temelje za razvoj novih strategija u liječenju raznolike skupine kroničnih i malignih bolesti.

Pisana povijest pomorske, podvodne i hiperbarične medicine seže nekoliko stoljeća unatrag, što je prikazano u uvodnim člancima. Snažniji zamah razvoja baromedicine bilježimo polovinom 20 stoljeća, potaknut razvojem različitih tehnika i metoda podvodnoga ronjenja, podmorničarstva i zrakoplovstva, poglavito u vojnoj medicini, u djelokrugu zbrinjavanja akutnih stanja u ronilaca i pilota.

Usporedno s time, prati se porast interesa za primjenu hiperbarične oksigenacije u civilnoj medicini. Spoznaje suvremene medicine govore o tome kako brojne akutne i kronične bolesti i stanja karakterizira poremećeni parcijalni tlak kisika u krvi i tkivima, nedovoljna opskrba tkiva kisikom i narušena fiziologija metabolizma kisika u stanici, ponajprije u mitohondrijima. Primjerice, dekompresijsku bolest, otrovanje ugljikovim monoksidom, sve oblike kroničnih rana i oštećenja tkiva, koji su povezani s ishemijom i upalom. Važno je istaknuti da kod znatnoga broja navedenih stanja konvencionalna farmakoterapija i opetovana primjena kirurških metoda, nisu u mogućnosti osigurati optimalni rezultat liječenja. Na tom su tragu osnovana brojna međunarodna stručna društva za hiperbaričnu medicinu, čiji je djelokrug standardizacija primjene metoda hiperbarične oksigenacijske terapije (HBOT) u istraživanjima i kliničkoj praksi. Godine 2016. u okviru je Hrvatskoga liječničkoga zbora osnovano Hrvatsko društvo za hiperbaričnu medicinu (HDHM). Uloženi su veliki napori članova HDHM-a kako bi prve hrvatske smjernice, odnosno kliničke upute za primjenu HBOT-a u medicinskoj praksi ugledale svjetlo dana, otisnute u separatu, uz tiskani broj Medixa koji se nalazi pred vama.

Cilj ovoga specijalnoga broja, posvećenoga baromedicini jest širemu medicinskome čitateljstvu prikazati povijest razvoja baromedicine i približiti hiperbaričnu oksigenaciju kao učinkovitu, dostupnu i sigurnu metodu u kliničkoj praksi. S tom svrhom prikazana je fiziologija disanja i dostava kisika u tkiva u hiperbaričnim uvjetima, uz objašnjenje signalnih puteva i molekularnih mehanizama. Prikazan je učinak HBOT-a u skupini bolesti koje nemaju iste uzroke no u kojih, u nastanku, razvoju i biološkome tijeku bolesti djeluju patofiziološki mehanizmi koji se dobrim dijelom preklapaju. Pri tomu treba imati na umu da je kod nekih stanja i bolesti metoda HBOT etiološka terapija, a kod drugih je komplementarna, odnosno potporna terapija. Posebno su prikazana akutna stanja u kojima je HBOT vitalna indikacija.

Urednici vjeruju da će interes pobuditi i članak o potencijalu primjene HBOT-a u bolesnika s bolešću COVID-19. Urednici i autori se nadaju da će prikazane teme zaokupiti stručnu i znanstvenu pozornost čitateljstva i na taj način potaknuti odgovore na pitanja u testu trajne izobrazbe liječnika.

mr. sc. Dejan Andrić, dr. med.,
specijalist pomorske medicine, Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY Pula, Podružnica Zagreb

prof. dr. sc. Marko Banić, dr. med.,
specijalist internist i gastroenterolog, Klinička bolnica Dubrava, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

doc. prim. dr. sc. Dubravko Huljev, dr. med.,
specijalist opće kirurgije, subspecijalist traumatologije, subspecijalist plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, Poliklinika Marija, Zagreb