MEDIX, God. 24 Br. 130/131  •  Uvodnik  •  Interna medicina HR ENG

Uvodnik

Bojan Jelaković

 

Prošla i ova godina mogu se nazvati godinama novih smjernica u arterijskoj hipertenziji. Američke smjernice objavljene 2017. godine uzburkale su javnost primarno spuštanjem vrijednosti arterijskoga tlaka do znatno nižih vrijednosti nego prije. Naša dva krovna stručna društva publicirala su Praktične smjernice za dijagnosticiranje arterijske hipertenzije.

Zbog velike prevalencije te mogućih nepotrebnih troškova, ali i svjesni mogućnosti s kojima smo suočeni, smjernice su dodatno prilagođene našim uvjetima, a naglasak je stavljen na dobru suradnju i komunikaciju između raznih struka.

U lipnju ove godine Europsko društvo za hipertenziju i Europsko kardiološko društvo prikazali su europske smjernice za dijagnostiku i liječenje arterijske hipertenzije, koje također donose dosta novosti i zanimljivosti važnih za praktičan rad. Mi planiramo pripremiti racionalne smjernice za liječenje arterijske hipertenzije prilagođene našim uvjetima, ali s naglaskom na povećavanju ustrajnosti pridržavanja propisane terapije.

Kako bismo našu stručnu javnost informirali o novostima u arterijskoj hipertenziji pripremili smo ovaj tematski broj Medixa, časopisa koji nam postaje stalni partner u borbi za veću kontrolu arterijske hipertenzije kao najavu za smjernice koje će u časopisima Medix i Cardiologia Croatica biti objavljene ujesen. Ovdje prikazujemo niz članaka u kojima možete pročitati recentne spoznaje o najvažnijim temama i pitanjima iz svakodnevne prakse.

Prva tema odnosi se na predhipertenziju (PHT) koja je definirana kao vrijednosti arterijskoga tlaka 120-139/80-89 mmHg. Pojavljuje se u svim dobnim skupinama, i zahvaća oko 25-50% odraslih u svijetu.

Slijede teme koje se odnose na djecu – o početku kardiovaskularnih i renalnih poremećaja u predhipertenziji i osobitostima mjerenja arterijskoga tlaka u toj dobnoj skupini. 

Mjerenje tlaka kontinuiranim tlakomjerom danas bi trebalo biti sastavni dio rutinskoga pregleda svih hipertoničara i tome je posvećeno sljedeće poglavlje.

Jedan od važnih razloga povećane prevalencije i podbačaja kontrole arterijske hipertenzije jest pretilost, o čemu se raspravlja u zasebnom članku.

Loša ustrajnost glavni je razlog loše uspješnosti liječenja arterijske hipertenzije. Kao moguća „karika koja nedostaje“ sve se češće u smjernicama navode ljekarnici i njihova uloga te smo stoga tom problemu posvetili cijeli članak.

O interakciji antihipertenzivnih lijekova, međusobno i s drugim lijekovima, nedovoljno se često razmišlja u užurbanosti svakodnevnoga rada pa je ta tema apostrofirana kao zasebna cjelina.

Slijedi serija članaka o komplikacijama arterijske hipertenzije i osobitostima liječenja u bolesnika s atrijskom fibrilacijom, perifernom bolešću arterija, kroničnom bubrežnom bolešću, srčanim zatajivanjem, moždanim udarom, sleep apnea sindromom.

U sljedeća dva članka pišemo o novostima u liječenju pridruženih poremećaja i pobola, koji su često udruženi s arterijskom hipertenzijom – šećernoj bolesti i dislipidemijama. Na kraju, donosimo novosti i praktične upute o liječenju hipertenzivne krize, a posebno želim čitatelje uputiti na članak o fibromuskularnoj displaziji.

Zasebna poglavlja posvećena su ulozi obiteljskih liječnika u ranom otkrivanju i liječenju bolesnika s arterijskom hipertenzijom i primjeni suvremenih informatičkih alata za praćenje arterijske hipertenzije i pridruženih kroničnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

I ovoga puta Medix donosi dopisni test znanja bodovan sa 7 HLK-bodova u sustavu trajne medicinske izobrazbe te ima karakter dopisnoga tečaja stručnog usavršavanja iz toga važnoga područja medicine.

prof. dr. sc. Bojan Jelaković,
predsjednik Hrvatskoga društva za hipertenziju Hrvatskoga liječničkog zbora i pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, KBC Zagreb