Umjetna inteligencija i transgeneracijska sinergija u translacijskoj gastroenterologiji

Postojanje „nedostajućega naslijeđa“ ili „genetičkoga vakuuma“, budući identificirani set gena može objasniti samo 25 do 30% ukupne pojavnosti Crohnove bolesti i ulceroznoga kolitisa, potaknulo je razvoj epignenetičkih istraživanja i istraživanja unutarnjega (mikrobioma) i vanjskog okoliša (eksposoma) u etiopatogenezi upalnih bolesti crijeva. Razvoj genomike, epigenomike, proteomike i metabolomike generirao je golemu količinu podataka koje je na neki način trebalo povezati u mrežu koja treba razjasniti interakciju komponenti naslijeđa, imunosnih mehanizama, mikrobioma i okoliša u nastanku i progresiji bolesti te remodeliranju tkiva. Multiomička istraživanja primjenom strojnog učenja za obradu velikih količina podataka fokusirana su na identifikaciju i karakterizaciju „omičkih“ potpisa povezanih s upalnom bolesti crijeva, tijekom čitavoga životnoga razdoblja. U translacijskim istraživanjima upalne bolesti crijeva nužna je transgeneracijska sinergija zdravstvenih profesionalaca. Važan element navedene sinergije jest fleksibilnost, odnosno sposobnost prilagođivanja i prihvaćanja promjena, uključivši i tranziciju od klasičnoga pristupa podatcima prema velikim količinama podataka i primjeni umjetne inteligencije u translacijskom istraživanju i kliničkoj praksi