Uloga Povjerenstva za gerijatriju Ministarstva zdravstva u razvoju gerijatrije u Hrvatskoj od 2019. do 2023. godine

---

Odlukom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (MZ) o imenovanju saziva Povjerenstva za gerijatriju MZ-a (PGZ MZ) od 8. svibnja 2019. do 2. siječnja 2023. održano je redovitih (uživo i online) 29 sjednica sa sljedećim članovima: doc. prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić (predsjednica), doc. prim. dr. sc. Tajana Pavić (zamjenica predsjednice), prof. dr. sc. Nenad Bogdanović, prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica, prof. dr. sc. Venija Cerovečki, dr. Danijela Fuštin (zamjena za dr. Vesnu Štefančić Martić), prof. dr. sc. Jasna Mesarić, prof. dr. sc. Drago Batinić, doc. dr. sc. Mara Županić, dr. Tanja Ćorić i izv. prof. dr. sc. Nada Tomasović Mrčela (zamjene za prof. dr. sc. Branka Kolarića), Marica Lukić, mag. med. techn., Štefica Karačić, dipl. soc. rad., doc. prim. dr. sc. Miroslav Hanževački, doc. dr. sc. Nataša Klepac, dr. Maja Vajagić, dr. Sanja Predavec, Marija Penava Šimac, dipl. soc. rad., Višnja Fortuna, dipl. soc. rad., prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles (zamjena za prof. dr. sc. Srećka Marušića).

Prioritetna zadaća rada PGZ-a MZ-a je izrada prijedloga, stručnih mjera i postupaka unaprjeđivanja te razvoja učinkovitosti standardnih postupaka i kvalitete primjene gerijatrijske medicine u zdravstvenoj skrbi za gerijatrijske bolesnike. Također, osnovu djelatnosti PZG-a MZ-a čini rad na programskoj realizaciji specijalističkog usavršavanja iz gerijatrije, a time i osiguranje izrade programa poslijediplomskog studija iz gerijatrije te izrada prijedloga normi i algoritama iz gerijatrijske medicine u pozitivnoj legislativi. Dobivena je suglasnost Vijeća za poslijediplomske studije MEF-a za specijalizante iz gerijatrije i za liječnike drugih specijalnosti za upis na poslijediplomski studij iz gerijatrije.

Poslijediplomski specijalistički studij iz gerijatrije i gerontološka digitalna platforma

Na osnovi izdvojenih zaključaka rada PZG-a MZ-a istaknuto je izuzetno edukacijsko značenje hrvatskih udžbenika iz gerijatrije i gerontologije, a osobito udžbenika iz gerijatrije akademika Zijada Durakovića i sur. (Gerijatrija: Medicina starije dobi), uključujući i područje farmakoterapije u starijoj dobi (Farmakoterapija u gerijatriji/Geriatric Pharmacotherapy) te prvoga hrvatskog sveučilišnog udžbenika o Alzheimerovoj bolesti i zaštiti zdravlja starijih, doc. prim. dr. sc. Spomenke Tomek-Roksandić i prof. dr. sc. Ninoslava Mimice te suradnika Referentnog centra MZ-a za zaštitu zdravlja starijih osoba (RCMZZZSO), kao osnove za izradu specijalističkog završnog ispita iz gerijatrije. Za izradu su zaduženi imenovani mentori za gerijatriju po akreditiranim bolnicama za gerijatrijsku medicinsku djelatnost (KBC Sestre milosrdnice, KB Dubrava, Klinika za psihijatriju Vrapče, Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa).

Tijekom prvih sjednica PZG-a MZ-a istaknuto je značenje primjene gerontološke hrvatske inovacijske informatizacijske platforme GeroS/CEZIH za unapređenje zdravstvene skrbi za starije. GeroS/CEZIH omogućuje integraciju primarne zdravstvene zaštite timova specijalista obiteljske medicine (SOM) sa socijalnom gerontološkom skrbi, a koja se djelomično provodi primjenom informatizacijskog sustava u zagrebačkim domovima za starije Dogma, primjenom Programa četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege. Provodi se i u privatnim domovima te dijelom u izvaninstitucijskoj skrbi za starije/gerontološkim centrima i dnevnim boravcima za oboljele od Alzheimerove bolesti.

Na 20. sjednici PZG MZ-a (22. rujna 2021.), u sklopu dnevnog reda dogovorena je priprema sadržaja tematskog broja „Medixa“ o gerasteniji – slijeva nazočni članovi: Marica Lukić, mag. med. techn., prof. dr. sc. Jasna Mesarić, prof. dr. sc. Venija Cerovečki, doc. prim. dr. sc. Miroslav Hanževački, doc. prim. dr. sc. Tajana Pavić, dr. Sanja Predavec, doc. prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, dr. Maja Vajagić, prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, dr. Vesna Štefančić Martić, izv. prof. dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles. Online su nazočili: prof. dr. sc. Nenad Bogdanović, doc. dr. sc. Mara Županić te Marija Penava Šimac, dipl. soc. rad. Na slici doc. Pavić drži izdanje „Medixa“ s glavnim zaključcima 1. online hrvatskoga gerijatrijskog simpozija o gerasteniji (pročitajte ovdje) Hrvatski gerijatrijski online simpozij o gerasteniji smeđunarodnim sudjelovanjem

GeroS/CEZIH omogućuje sustavno praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba te funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, ali u poveznici sa socijalnom skrbi za bolesne starije osobe koje su korisnici domova za starije. Primjenom GeroS/CEZIH-a omogućena je integracija gerontološke i gerijatrijske skrbi u zaštiti zdravlja starijih te racionalizacija rastuće gerijatrijske potrošnje, a prepoznat je i kao EU projekt SELFIE.

Prioritetna zadaća PZG-a MZ-a bila je reaktivacija i pokretanje poslijediplomskog studija (PDS) iz gerijatrije, čiji je aktualni voditelj akademik Željko Reiner, a doc. dr. sc. Miroslav Hanževački zamjenik/suvoditelj. Koordinaciju izrade PDS-a vodili su prof. dr. sc. Venija Cerovečki i doc. dr. sc. Miroslav Hanževački. PDS iz gerijatrije je obavezan dio u trajanju od tri mjeseca u okviru programa specijalizacije iz gerijatrije (NN br. 116/2015., Prilog II, čl.19., 48 Gerijatrija).

Doc. Tomek-Roksandić naglasila je da je specijalizacija iz gerijatrije jedina klinička specijalizacija koja u svom programu ima uvršteni modul obiteljske medicine. Zbog iskazanog interesa timova SOM-a, potvrđena je i potreba proširenja PDS-a iz obiteljske medicine predmetom o specifičnostima gerijatrijske skrbi za osobe starije dobi u obiteljskoj medicini. Predložen je i voditelj za izradu predmeta doc. dr. sc. Miroslav Hanževački uz suvoditelja prof. dr. sc. Nenada Bogdanovića iz Sveučilišne bolnice Karolinska i Karolinska instituta, Stockholm, i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaključeno je da će se najprije izraditi završni Plan i program PDS-a iz gerijatrije, a nakon toga će se edukacija iz gerijatrije proširiti i za druge specijalističke djelatnosti kroz tečajeve trajnog usavršavanja.

Prof. dr. sc. Nenad Bogdanović je predložio i razmatranje mogućnosti provedbe dijela specijalističkog usavršavanja iz gerijatrije u Švedskoj za hrvatske specijalizante iz gerijatrije te mogućnosti uspostave partnerskih edukacijskih razmjena za gerijatriju između Hrvatske i Švedske, prihvaćajući zaduženje o navedenom.

Punopravno članstvo u European Geriatric Medicine Society

Iniciran je prijedlog PZG-a MZ-a uz Hrvatsko društvo za gerijatriju i gerontologiju HLZ-a (HDGIG), kojim bi HDGIG HLZ-a postao punopravni član European Geriatric Medicine Society (EuGMS), a ne samo pridruženi. Za stručnjake u Upravnom tijelu EuGMS-a koji se bavi gerijatrijom predloženi su doc. Pavić, predsjednica HDZGIG-a HLZ-a i glavna mentorica za gerijatriju iz KBC-a Sestre milosrdnice, te zamjenik doc. Hanževački.

Hrvatska je jedina zemlja u području jugoistočne Europe koja ima specijalizaciju iz gerijatrije i EuGMS želi stimulirati razvoj gerijatrijske medicine zbog rastućih zdravstvenih potreba gerijatrijskih bolesnika i racionalizacije rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Dana 30. lipnja 2020. HDGIG HLZ-a postao je punopravni član EuGMS-a. Kao prvi predstavnik Hrvatske u Upravni odbor imenovana je doc. Pavić, a zamjenik je doc. Hanževački.

S kolegama gerijatrima iz Francuske HDZGIG HLZ-a aplicirao je za COST projekt CICERO (engl. Critical Illness and Care for Very Old Patients). Primarni cilj je širenje edukacijskih aktivnosti među članicama.

Specijalizacija iz gerijatrije i uvođenje gerijatrije u dodiplomsku nastavu

Interes za planiranje specijalizacije iz gerijatrije iskazalo je sedam bolničkih zdravstvenih ustanova iz Hrvatske. Raspisivanjem natječaja u Klinici za psihijatriju Vrapče javio se samo jedan kandidat, koji nije izabran. Dijelom je to zbog neinformiranosti o postojanju gerijatrije kao struke, a dijelom zbog stigmatizacije gerijatrije kao zahtjevnog, neatraktivnog i neperspektivnog dijela medicinske struke. Usporedbe radi, švedski zdravstveni sustav ima 700 specijalista gerijatrije!

Jednoglasno je podržan prijedlog da se Vijeću Medicinskog fakulteta za dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu uputi prijedlog za uvrštenje edukacije iz gerijatrije. Doc. Pavić, prof. Cerovečki, doc. Hanževački, doc. Tomek-Roksandić, prof. Batinić i prof. Mesarić zaduženi su za zadaće oko realizacije navedenog.

Istaknuto je značenje uvođenja obveznog kolegija gerijatrije na 6. godini studija medicine na engleskom jeziku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji se i danas provodi te nema opravdanja ne uvesti gerijatriju i u curriculum ­dodiplomske edukacije na Medicinskom fakultetu i na hrvatskom ­jeziku. Preliminarni dogovori o istom, u okviru Katedre interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, realizirani su s pročelnicom izv. prof. dr. sc. Tinom Dušek i doc. prim. dr. sc. Tajanom Pavić.

Fizički razmak bez socijalne izoliranosti starijih

Tijekom epidemije COVID-19 u Hrvatskoj PZG MZ-a redovito je izvještavao o gerontološko-javnozdravstvenim pokazateljima o oboljelima od COVID-19, osobito starijih od 65 godina, kao i o cijepljenima te mortalitetu gerijatrijskih bolesnika (doc. T. Benjak, dr. V. Štefančić Martić). Udio umrlih starijih osoba od 65 godina je 2015. godine iznosio 81,82% od ukupno umrlih, dok je u 2020. i 2021. godini iznosio gotovo 85%. Rang učestalosti vodećih uzroka mortaliteta starijih osoba u 2021. godini potvrđuje zdravstvenu potrebu razvoja gerijatrijske medicine. Bolesti cirkulacijskog sustava i zloćudne novotvorine na prvom su mjestu uzroka smrti i u dobnoj skupini 0-64 i 65+. Na trećem mjestu u obje dobne skupine je COVID-19. Na četvrtom mjestu, u mlađoj dobnoj skupini 0-64 zabilježene su ozljede, a u starijoj dobnoj skupini endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma.

Prezentiranom analizom gerontološko-javnozdravstvenih pokazatelja HZJZ-a o broju oboljelih starijih od 65 godina i udjelu umrlih od COVID-19 (stanje 2. lipnja 2020.) istaknute su provedene epidemiološke mjere za vrijeme epidemije COVID-19 u Hrvatskoj tijekom prvog vala: udio od 26,5% (N=595) oboljelih starijih od 65 godina od ukupno 2246 oboljelih. U Hrvatskoj je tada, od ukupno umrle 103 osobe od posljedica COVID-19, umrlo 85,4% (N=88) starijih od 65 godina. Prema spolnoj diferencijaciji, veći je udio osoba ženskog spola (50 žena i 38 muškaraca), a najveći udio iz starosne grupe 85-99 godina.

Između ostalog, to ukazuje na uspješno provođenje geroprofilaktičkih mjera, koje uključuju i procijepljenost osoba starije životne dobi te aktivnostima obiteljskih liječnika u provođenju primarne zdravstvene zaštite kod starijih osoba. Posebno su svi nazočni članovi PZG MZ-a istaknuli važnost sustavne edukacije iz gerijatrije i gerontologije te gerijatrijske zdravstvene njege stručnjaka različitih profila u skrbi za starije.

Zbog promjena u ustaljenim aktivnostima, zabrane posjeta i kretanja korisnika izvan ustanove za starije te obaveze međusobne tjelesne/prostorne distance u prostoru doma pojačani su bili individualni i grupni rad sa starijim korisnicima doma za starije i gerontoloških centara. Donesena je i preporuka PZG MZ-a kojom se nužno upozorava o pridržavanju fizičke distance u skrbi za starije osobe uz upozorenje za nekorištenje neprimjerenog termina socijalna izoliranost starijih.

Patronažna djelatnost u skrbi za starije neprekidno se odvijala i u vrijeme epidemije COVID-19. Provedena je i edukacija glavnih sestara domova za starije o pravilnom uzimanju briseva i pravilnom korištenju zaštitne opreme, u čemu je značajnu ulogu imao RCMZZZSO NZJZ „Dr. A. Štampar“. Razvila se i suradnja s privatnim domovima za starije.

U Klinici za psihijatriju Vrapče za vrijeme epidemije uvedena je „telepsihijatrija“, davali su se savjeti putem telefona, dnevna bolnica organizirana je putem videolinka, ambulantno liječenje bilo je usmjereno na druge oblike komunikacije, s prioritetom zaštite zdravlja psihogerijatrijskih bolesnika. Izložen je i primjer djelovanja KB Dubrava za vrijeme epidemije, koji je bio COVID centar, a u zbrinjavanje oboljelih osobito su bili aktivno uključeni internisti, anesteziolozi i neurolozi te je iskazana potreba za specijalističkim usavršavanjem iz gerijatrije.

Također je istaknuto i značenje tiskanja novih knjiga o psihijatriji starije dobi prof. Mimice i suradnika, kao i priručnik prof. dr. sc. Jasminke Despot Lučanin „Psihologija starenja: izazovi i prilagodba“.

Opetovano je ukazano na značenje digitalne gerontološke platforme praćenja zdravstvenih potreba u domovima za starije GeroS. Važnost navedenoga potvrđena je i u prevenciji porasta udjela gerijatrijskog domino efekta primarno oboljelih od COVID-19 i gerijatrijskog sindroma „5N“ (Nepokretnost – gerijatrijski imobilizacijski sindrom; Nesamostalnost – demencije i Alzheimerova bolest; Nestabilnost – ozljede i padovi; Nekontrolirano mokrenje – inkontinencija; Negativan ishod liječenja s polipragmazijom).

Gerijatrijski sindrom „5 N“
Izvor: SJG RCMZZZSO NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

Gerontološko-gerijatrijski film i online simpozij o gerasteniji

Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a i Povjerenstvo za gerijatriju MZ-a RH izradili su i gerontološko-gerijatrijski filmski uradak „Prehrambenogerontološke norme – primjer hrvatske uspješnosti“ (https//zdravlje.gov.hr) u trajanju od sedam minuta. Premijerno je prikazan na gerijatrijskoj tribini u HLZ-u 2021., a prikazan je i na 17. EuGMS kongresu u Ateni.

U organizaciji Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a, Povjerenstva za gerijatriju Ministarstva zdravstva, Katedre obiteljske medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Referentnog centra MZ-a za zaštitu zdravlja starijih NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“, Libertas međunarodnog Sveučilišta, Alma Mater Europaea Europskog centra Maribor i Europskog društva za gerijatrijsku medicinu, 1. lipnja 2021. održan je u Zagrebu 1. hrvatski gerijatrijski online simpozij o gerasteniji s međunarodnim sudjelovanjem.

Primarni cilj simpozija bio je upućivanje interdisciplinarnog tima stručnjaka na značenje prepoznavanja i implementacije gerastenije kao kliničkog entiteta u gerijatriji. U radu skupa sudjelovalo je 390 registriranih sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Belgije i Švedske. Vrijedno je istaknuti kako je pristup godinu dana bio aktivan preko poveznice https://gerastenija.hiper.events, a sadržaji predavanja in extenso publicirani su u sklopu naslovne teme aktualnog dvobroja „Medixa“.

Tijekom rada Povjerenstva za gerijatriju MZ-a istaknuto je značenje uvođenja panela o gerasteniji putem CEZIH-a za primjenu u ordinacijama liječnika obiteljske medicine (LOM). Razmatrana je i razrada plana programa edukacije o primjeni panela kao ključnog alata tima SOM-a za praćenje gerastenije svih gerontoloških osiguranika po županijama.

HZZO će pripremiti dva DTP postupka za sljedeću izmjenu Odluke o osnovama ugovaranja te njegovu certifikaciju. Istaknuta je važnost dopune glosarija iz gerijatrije i gerontologije, uz fokus na uvođenje panela o gerasteniji i potrebnog alata za provedbu testiranja mišićne slabosti (sarkopenije) i pothranjenosti (malnutricije) te dodatno zbog uvođenja testova procjene kognitivnih funkcija u gerijatrijskog osiguranika na razini primarne zdravstvene zaštite.

Dodatni interes za primjenu panela o gerasteniji u obiteljskoj medicini iskazan je na kongresu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) u Šibeniku u lipnju 2022. godine, gdje je pozvani predavač o gerasteniji bio prof. Bogdanović.

Sanja Predavec, dr. med., prezentirala je projekt e-Usavršavanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, koji je namijenjen zdravstvenim djelatnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na udaljenim i teže dostupnim područjima te je prihvaćen prijedlog doc. Tomek-Roksandić o uvrštavanju predavanja prof. Mimice o pravovremenom prepoznavanju i liječenju depresije kod starijih osoba, prof. Bogdanovića u pravovremenom prepoznavanju demencije u starijih, doc. Pavić o malnutriciji i sarkopeniji u starijoj životnoj dobi te doc. Hanževačkog o primjeni panela o gerasteniji.

Predloženo je i održavanje radionice o primjeni panela o gerasteniji na 4. hrvatskom gerontološkom i gerijatrijskom kongresu s međunarodnim sudjelovanjem, koji će se održati od 29. rujna do 1. listopada (Međunarodni dan starijih osoba) 2023. u Puli.

Poseban je bio značaj uloge PZG-a MZ-a u ostvarenju pozitivnih zakonskih normi u zaštiti zdravlja starijih na primarnoj zdravstvenoj zaštiti te gerontološko/gerijatrijskog interdisciplinarnog pristupa u sinergiji socijalne i zdravstvene skrbi za starije. Svim članovima PZG-a MZ-a dostavljen je link s pristupom na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti te je usvojeni zaključak proslijeđen u postupanje u MZ.

Izvor: Zapisnici s 29 sjednica Povjerenstva za gerijatriju Ministarstva zdravstva RH (2019.-2022.)