Novorođenčad uči i za vrijeme spavanja

Kako je moguće da novorođenčad tako brzo uči iako spavaju 16 do 18 sati dnevno? Prema navodima Dane Byrd i suradnika (PNAS DOI: 10.1073/pnas.1005061107), novorođenčad uči i za vrijeme spavanja, čak i znatno brže i više nego što se dosad smatralo. Istraživači sa Sveučilišta u Floridi, SAD, testirali su sposobnost učenja jedan do dva dana stare, spavajuće novorođenčadi. Kako su to učinili? Nakon opetovanog ponavljanja jednog tihog zvuka tik uz uho, uslijedio je blagi dašak zraka na očni kapak novorođenčeta. Nakon otprilike 20 minuta, 24 (od 26 novorođenčadi) skupilo je očne kapke nakon što je zvuk ponovljen, ali bez daška zraka na očni kapak. U istih je beba praćen i EEG: valovi EEGa bitno su se razlikovali od onih u novorođenčadi kontrolne skupine. To je bio dokaz memoriranja podatka (opetovani zvuk). Naučeno pokretanje očnih kapaka odražava normalno funkcioniranje malog mozga. Zato taj način istraživanja predstavlja jedinstveni neinvazivni test za rano otkrivanje novorođenčadi s atipičnim strukturama malog mozga, i velikim rizikom razvitka niza razvojnih poremećaja, uključujući autizam i disleksiju.

Sposobnost novorođenčadi da uči i tijekom spavanja različita je od iste sposobnosti u starije djece i odraslih. Naime, novorođenčad spava znatno „aktivnije“, a rad srca i disanje za vrijeme spavanja veoma su promjenjivi. Nadalje, novorođenački mozak posjeduje znatno veći plasticitet, što omogućava promjene neuralnih veza. Izgleda stoga da je novorođenčad veoma prilagodljiva učenju naprosto zato što njihov mozak ima povećanu plastičnost, tj. povećanu sklonost promjenama temeljenim na iskustvu.