Nove spoznaje o srčanom udaru
OGLAS
Bolesti srca i srčani udar vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu. Upozoravajući simptomi nadolazećeg srčanog udara, i u muškaraca i žena, su bol u prsima, vratu, vilici, ramenima, rukama i leđima – bol koja ne prolazi nakon odmaranja. Bol se osjeća kao pečenje, stiskanje ili pritisak. U žena je vrsta boli znatno neodređenija. Sljedeći najčešći simptom je skraćenje daha, pa zato i poteškoće s disanjem, zatim mučnina (povraćanje), znojenje (hladna i vlažna koža) i, naposljetku, strah.
Najnovija istraživanja prikazana na Kongresu o kardiovaskularnim bolestima (Kanada, 2009.) pokazala su da s obzirom na učestalost i simptome srčanog udara ne postoje razlike između žena i muškaraca. Taj je nalaz u suprotnosti s dosadašnjim vjerovanjem da su učestalost i simptomi srčanog udara znatno češći i drugačiji u muškaraca.
Istraživanje je provedeno na 305 osoba koje su bile podvrgnute kirurškom zahvatu na krvnim žilama, postupku koji na kratko uzrokuje simptome slične onima koji se javljaju za vrijeme srčanog udara. Analizom anamneza nisu nađene razlike između muškaraca i žena s obzirom na simptome nelagode u prsima, smanjenog daha, znojenja, mučnine, vlažne i ljepljive kože, itd. Nisu nađene razlike niti u učestalosti pojave tipičnih i netipičnih simptoma srčanog udara. Ipak je uočena jedna razlika. Uz klasične simptome žene znatno češće doživljavaju nelagodnosti u grkljanu, čeljusti i vratu.
Zašto se dosad mislilo da žene prilikom srčanog udara doživljavaju simptome nelagode u prsima, ali i ostale klasične simptome, znatno rjeđe nego muškarci? Vjerojatno zbog nedostatne komunikacije između pacijenta i liječnika, odnosno činjenice da liječnici prilikom uzimanja anamneze ne propitaju pacijenta o svim simptomima, već samo nekim. Zato je preporuka proizišla tijekom Kongresa da pacijenti, a naročito žene, obavijeste liječnika o svim proživljenim simptomima, a ne samo onima za koje ih upita liječnik. Nadalje, liječnici bi pitanja tijekom uzimanja anamneze trebali oblikovati tako da na njih ne dobivaju samo potvrdne ili niječne odgovore. Npr. pitanje „jeste li imali bolove u prsima?“ implicira samo potvrdan ili niječan odgovor. Nakon tog pitanja nužno treba slijediti pitanje „jeste li imali osjete nelagode u nekim drugim dijelovima tijela?“ Dodatna, proširena pitanja znatno pomažu postavljanju dijagnoze. To je izuzetno bitno jer liječenje srčanog udara mora biti provedeno u što je moguće kraćem roku (nekoliko sati). Svako odgađanje postavljanja dijagnoze smanjuje reakciju pacijenta na liječenje. Nadalje, to je izuzetno bitno za žene koje imaju 16% veći rizik smrtnog ishoda nakon srčanog udara od muškaraca.
OGLASI
