Primarna prevencija kardiovaskularnih bolesti mediteranskom dijetom

Opservacijska kohortna studija i studija sekundarne prevencije provedena od strane španjolskih istraživača Ramona Estrucha i Miguela Angela Martineza Gonzaleza i sur. doprinijela je vjerodostojnosti dokaza o blagodatima mediteranske prehrane. Članak je objavljen u časopisu New England Journal of Medicine 25. svibnja 2013. godine.

Tradicionalna mediteranska dijeta, kako je opisuju autori, sastoji se od visokog unosa maslinovog ulja, voća, orašastih plodova, povrća i žitnih pahuljica, umjerenog unosa ribe i mesa peradi, niskog unosa mliječnih proizvoda, crvenog mesa i mesnih prerađevina te slatkiša i umjerenog unosa vina uz obroke. U studiju su uključeni ispitanici starosti od 55 do 80 godina (muškarci), odnosno od 60 do 80 godina (žene), koji pri početku studije nisu u anamnezi imali srčanu bolesti ali su zato imali ili diabetes mellitus tipa 2 ili najmanje tri od sljedećih faktora rizika: pušenje, povišeni srčani tlak, povišenu razinu LDL-kolesterola, nisku razinu HDL-kolesterola, adipoznost ili obiteljsku anamnezu koronarne srčane bolesti. Od listopada 2003. praćeno je 7447 ispitanika prosječno 4,8 godina pri čemu su ispitanici podijeljeni u tri grupe jednake veličine: prva u kojoj su ispitanici bili na mediteranskoj dijeti obogaćenoj litrom maslinovog ulja tjedno, drugu u kojoj su ispitanici slijedili mediteransku dijetu obogaćenu s 30 g miješanih orašastih plodova dnevno i treću skupinu koja je bila na kontroliranoj dijeti sa smanjenom količinom unosa masti. Nije poticano smanjenje unosa kalorija niti tjelesna aktivnost. U konačnici se pojavilo 288 ishoda koji su bili cilj istraživanja (pojava infarkta miokarda, cerebralnog vaskularnog inzulta i smrt od kardiovaskularne bolesti): 96 (3,8%) u grupi mediteranske prehrane suplementirane maslinovim uljem, 83 (3,4%) u grupi mediteranske prehrane suplementirane orašastim plodovima i 109 u kontrolnoj grupi (4,4%). Omjer rizika, u usporedbi s grupom na kontroliranoj dijeti, za grupu mediteranske prehrane suplementirane maslinovim uljem je iznosio 0,70, a za grupu na mediteranskoj prehrani suplementiranoj orašastim plodovima 0,72. 

U zaključku stoji kako mediteranska dijeta obogaćena maslinovim uljem ili orašastim plodovima rezultira apsolutnim smanjenjem rizika za pojavu infarkta miokarda, cerebralnog vaskularnog inzulta ili smrti od kardiovaskularne bolesti na 1000 osoba/godina i 30%-tnim smanjenjem relativnog rizika za osobe koje nisu imale kardiovaskularni incident, ali spadaju u skupinu visokorizičnih.