27. godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem

OGLAS

Od 5. do 8. studenoga 2025. godine u Dubrovniku je održan 27. godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem, najvažniji nacionalni stručni i znanstveni skup posvećen reumatologiji. U hotelu Valamar Lacroma okupili su se reumatolozi, internisti, fizijatri, specijalizanti, medicinske sestre, fizioterapeuti te brojni domaći i inozemni stručnjaci kako bi razmijenili najnovija znanja i iskustva iz područja dijagnostike, liječenja i istraživanja reumatskih bolesti. Središnja tema kongresa bila je „Kardiovaskularni sustav u reumatskim bolestima“, a bogat četverodnevni program obuhvatio je pozvana predavanja, panel-rasprave, radionice, prikaze izazovnih kliničkih slučajeva, usmena priopćenja i posterske prezentacije.

Središnji susret hrvatske reumatologije

Kongres je još jednom potvrdio ulogu središnjega godišnjeg okupljanja hrvatske reumatološke zajednice. Skup je održan u hibridnom obliku, čime je omogućeno sudjelovanje i stručnjacima koji nisu mogli biti fizički prisutni. Program je obuhvatio različite aspekte suvremene reumatologije – od temeljnih patofizioloških spoznaja i novih dijagnostičkih mogućnosti do suvremenih terapijskih pristupa, edukacije i organizacije skrbi.

Program je započeo predkongresnim radionicama. Radionicu o infiltracijskim tehnikama u upalnim reumatskim bolestima umjesto spriječenog dr. sc. Adelma Šegote vodila je dr. sc. Ines Doko Vajdić, uz suvoditelje dr. sc. Kristinu Kovač Durmiš, izv. prof. dr. sc. Miroslava Mayera, dr. sc. Ljiljanu Smiljanić Tomičević i doc. dr. sc. Danielu Šošo. Druga radionica bila je posvećena ranom prepoznavanju intersticijske bolesti pluća u sklopu bolesti vezivnog tkiva, a vodili su je izv. prof. dr. sc. Mislav Radić i dr. sc. Marko Barešić.

Kongres je tradicionalno otvoren memorijalnim predavanjem u spomen prim. Drage Čopa. Ovogodišnje predavanje održala je prof. dr. sc. Jasenka Markeljević pod naslovom „Sjögrenov sindrom – evaluacija dijagnoze i liječenja u svjetlu umjetne inteligencije i transhumanizma – Quo vadis?“. Polazeći od složenosti Sjögrenove bolesti, predavanje je otvorilo i šire pitanje mjesta suvremenih tehnologija i umjetne inteligencije u medicini te njihova mogućeg utjecaja na dijagnostičko i terapijsko odlučivanje.

Kardiovaskularni sustav u reumatskim bolestima

Središnja tema kongresa „Kardiovaskularni sustav u reumatskim bolestima“ ukazala je na sve važnije mjesto procjene i liječenja kardiovaskularnog rizika u svakodnevnoj reumatološkoj praksi. Bolesnici s kroničnim upalnim reumatskim bolestima imaju povećan kardiovaskularni rizik kojemu, uz tradicionalne čimbenike, pridonose kronična sustavna upala, aktivnost bolesti, oštećenje pojedinih organa i drugi čimbenici povezani s osnovnom bolešću.

Glavni tematski blok moderirali su izv. prof. dr. sc. Daniela Marasović Krstulović, prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić i izv. prof. dr. sc. Joško Mitrović. Prof. dr. sc. Gordana Laškarin prikazala je povezanost kronične upale i kardiovaskularnog sustava, dok je prof. dr. sc. Branimir Anić govorio o perikarditisu u sustavnim autoimunosnim i autoinflamatornim bolestima. Izv. prof. dr. sc. Daniela Marasović Krstulović obradila je miokarditis u sustavnim autoimunosnim upalnim reumatskim bolestima, a prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić venski tromboembolizam i antifosfolipidni sindrom. Izv. prof. dr. sc. Dijana Perković govorila je o plućnoj arterijskoj hipertenziji, dok je dr. Goran Šukara prikazao problem srčanog zatajivanja u bolesnika s upalnim reumatskim i sustavnim autoimunosnim bolestima.

Drugi dio tematskog bloka proširio je raspravu na dijagnostiku, procjenu rizika i utjecaj liječenja. Izv. prof. dr. sc. Nikola Bulj prikazao je ulogu suvremenih metoda srčanog oslikavanja u reumatologiji, a doc. dr. sc. Zrinka Jurišić aritmološke poremećaje u bolesnika s upalnim reumatskim bolestima. Doc. dr. sc. Ivan Pađen govorio je o procjeni kardiovaskularnog rizika u sustavnim autoimunosnim bolestima, s posebnim osvrtom na sistemski eritemski lupus i bodovni sustav SCORE2, dok je dr. Tatjana Zekić razmatrala utjecaj konvencionalnih i bioloških bolest-modificirajućih lijekova na kardiovaskularni rizik. Posebno aktualna bila je rasprava „pro et contra“ izv. prof. dr. sc. Miroslava Mayera i izv. prof. dr. sc. Mislava Radića o primjeni inhibitora Janus kinaza u bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom.

Uz pregledna predavanja, predstavljeni su i rezultati domaćih istraživanja. Izv. prof. dr. sc. Dijana Perković i suradnici prikazali su četverogodišnje iskustvo praćenja kardiovaskularnih ishoda u bolesnika s reumatoidnim artritisom, dr. sc. Kristina Kovač Durmiš i suradnici učestalost kardiovaskularnih čimbenika rizika u psorijatičnom artritisu, dok su izv. prof. dr. sc. Miroslav Mayer i suradnici predstavili desetogodišnje iskustvo praćenja plućne arterijske hipertenzije u ambulantnoj kohorti bolesnika s upalnim reumatskim bolestima.

Ovakav spoj reumatološke i kardiološke perspektive naglasio je da procjena kardiovaskularnog zdravlja ne bi trebala biti izdvojeni dio skrbi, nego sastavni dio dugoročnog praćenja bolesnika s kroničnim upalnim bolestima. Uz kontrolu aktivnosti osnovne bolesti potrebno je sustavno prepoznavati tradicionalne i za bolest specifične čimbenike rizika te pravodobno uključivati kardiologe i druge stručnjake.

Nove ASAS smjernice za aksijalni spondiloartritis

Poseban dio programa bio je posvećen novostima u području aksijalnog spondiloartritisa. Prof. dr. sc. Simeon Grazio predstavio je nove ASAS smjernice, s posebnim osvrtom na ASAS klasifikacijske kriterije za aksijalni spondiloartritis. Predavanje je podsjetilo na važnost pravilnog razumijevanja klasifikacijskih kriterija i njihove uloge u suvremenom konceptu aksijalnog spondiloartritisa te na potrebu njihova odgovarajućeg korištenja u kontekstu kliničke procjene bolesnika. U vremenu sve ranijeg prepoznavanja bolesti i sve dostupnijih terapijskih mogućnosti pravodobna identifikacija bolesnika sa značajkama aksijalnog spondiloartritisa ostaje jedan od važnih preduvjeta uspješnog liječenja i sprječavanja dugoročnih posljedica bolesti.

Mladi reumatolozi i nove tehnologije

Zapaženo mjesto u programu ponovno je pripalo Mladoj reumatologiji. Sekciju su moderirali dr. Anastasija Barić, doc. dr. sc. Ivan Pađen i dr. sc. Petra Šimac, a otvorio ju je međunarodni gost dr. Diego Benavent predavanjem „Artificial intelligence in rheumatology in 2025: models for research and clinical practice“. Time je jedna od najbrže rastućih tema suvremene medicine neposredno povezana s mogućnostima primjene umjetne inteligencije u reumatološkim istraživanjima i kliničkom radu.

Mladi hrvatski reumatolozi potom su predstavili niz vlastitih istraživanja. Dora Uršić i suradnici govorili su o kardiovaskularnim događajima u bolesnika s reumatoidnim artritisom, Stela Hrkač i suradnici o velikim neželjenim kardiovaskularnim događajima u bolesnika liječenih inhibitorima Janus kinaza, a Mila Stazić i suradnici o povezanosti serumskih urata i krutosti aorte u spondiloartritisu. Antonija Gračanin i suradnici prikazali su aterosklerotske komplikacije u djece i adolescenata sa sistemskim eritemskim lupusom, Diana Meter i suradnici pojavnost fibrilacije atrija u reumatoidnom artritisu, Filip Mirić i suradnici VEXAS sindrom kao novu bolest na reumatološkom horizontu, dok su Ivana Ježić Vukičević i suradnici prikazali desetogodišnje iskustvo s miokarditisom kao rijetkom manifestacijom sustavnih autoimunosnih bolesti.

Međunarodni stručnjaci i europska edukacija reumatologa

Jedan od središnjih dijelova kongresa bila su pozvana predavanja međunarodnih stručnjaka, koja su moderirali prof. dr. sc. Simeon Grazio i prof. dr. sc. Srđan Novak. Prof. Ennio Lubrano govorio je o konceptu teško liječivoga psorijatičnog artritisa, problemu koji sve više dobiva na važnosti u eri velikog broja dostupnih ciljanih terapija. Prof. Antonis Fanouriakis predstavio je EULAR-ove preporuke za liječenje sistemskog eritemskog lupusa sa zahvaćanjem bubrega iz 2025. godine, uz naglasak na njihovoj primjeni u stvarnim kliničkim situacijama. Prof. Christopher J. Edwards govorio je o načinima postizanja najveće moguće koristi od primjene bolest-modificirajućih antireumatskih lijekova.

Posebna panel-rasprava bila je posvećena harmonizaciji specijalističkog usavršavanja i edukacije u reumatologiji, a moderirao ju je izv. prof. dr. sc. Miroslav Mayer. Prof. Kaushik Chaudhuri prikazao je ulogu Reumatološke sekcije UEMS-a u edukaciji i specijalističkom usavršavanju, dok je prof. dr. sc. Nada Čikeš govorila o implementaciji obrazovanja temeljenog na kompetencijama u okviru europskih zahtjeva za specijalističko usavršavanje. Prof. Christopher J. Edwards predstavio je ulogu EULAR-a u potpori edukaciji, a dr. Srinvasan Venkatachalam iskustva Ujedinjenog Kraljevstva s certifikacijom putem specijalističkog ispita. Rasprava je pokazala važnost postupnog ujednačavanja europskih standarda, kurikuluma i kompetencija te suradnje EULAR-a i UEMS-a u obrazovanju budućih reumatologa.

Edukacijski dio programa dodatno je proširen radionicom „Artificial Intelligence for Writing, Reviewing and Editing in Rheumatology“, koju su vodili prof. Armen Yuri Gasparyan i prof. Olena Zimba, uz moderiranje prof. dr. sc. Simeona Grazija. Radionica je bila posvećena praktičnoj primjeni umjetne inteligencije u znanstvenom pisanju, recenziranju i uredničkom radu, ali i pitanjima odgovorne uporabe novih tehnologija u znanstvenoj komunikaciji.

Bol u reumatskim bolestima – zajednička perspektiva

Posebna zajednička sekcija bila je posvećena boli u reumatskim bolestima, čime je jedna od najčešćih i za bolesnike najvažnijih manifestacija reumatskih bolesti sagledana iz više perspektiva. Sekciju su moderirali izv. prof. dr. sc. Frane Grubišić, izv. prof. dr. sc. Nadica Laktašić Žerjavić i prof. dr. sc. Srđan Novak.

Prof. dr. sc. Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić govorila je o odnosu upale, percepcije boli i fibromialgije, doc. dr. sc. Iva Žagar o ulozi multimodalne analgezije, a doc. dr. sc. Daniela Šošo o važnosti vježbanja u osoba s reumatskim bolestima. Perspektivu bolesnika predstavila je Slađana Rumpl Tunjić predavanjem „Kad bol postane svakodnevica: Priče iza osmijeha“. Sekcija je završila panel-raspravom u kojoj su, uz predavače i moderatore, sudjelovali predstavnici bolesnika i drugih zdravstvenih profesija.

Takav koncept podsjetio je da uspješno liječenje reumatske bolesti ne podrazumijeva samo postizanje kontrole upalne aktivnosti. Kronična bol može trajati i kada je upala dobro kontrolirana te zahtijeva individualizirani farmakološki i nefarmakološki pristup, očuvanje funkcionalnosti, rehabilitaciju i aktivno uključivanje bolesnika u donošenje odluka o liječenju.

Znanstvena aktivnost i usmena priopćenja

Velik broj prijavljenih radova potvrdio je kontinuiranu znanstvenu aktivnost hrvatske reumatološke zajednice. Uz dvije posterske sekcije, koje su vodili dr. sc. Marko Barešić i dr. sc. Željka Kardum te doc. dr. sc. Marija Bakula i prof. dr. sc. Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić, završnoga dana kongresa održana je sekcija usmenih priopćenja odabranih radova pod vodstvom dr. sc. Ines Doko Vajdić, prof. dr. sc. Gordane Laškarin i izv. prof. dr. sc. Mislava Radića.

Predstavljene su raznolike teme iz adultne i pedijatrijske reumatologije. Jehona Ismaili Kadriaj i suradnici istraživali su povezanost mineralne gustoće kostiju i subkliničke ateroskleroze, Daniel Victor Šimac i suradnici prikazali su iskustvo jednoga centra u liječenju sistemskog eritemskog lupusa anifrolumabom, dok su Ivan Pađen i suradnici predstavili procjenu incidencije i prevalencije sistemskog eritemskog lupusa u Hrvatskoj temeljenu na dostupnim javnozdravstvenim podatcima. Ana Gudelj Gračanin i suradnici predstavili su rezultate istraživanja kardiovaskularnih manifestacija sarkoidoze, Mario Šestan i suradnici prediktore relapsa IgA vaskulitisa u djece, a Jasenka Markeljević i suradnici povezanost genskih biljega aterogeneze s metaboličkim sindromom i kardiovaskularnim rizikom u Sjögrenovoj bolesti. Alenka Gagro i suradnici usporedili su klasifikacijske i dijagnostičke kriterije za kronični nebakterijski osteomijelitis u djece, Hana Skala Kavanagh i suradnici analizirali su povezanost tjelesne aktivnosti i kvalitete života u bolesnika s aksijalnim spondiloartritisom, dok su Marija Rogoznica Pavlović i suradnici istraživali prevalenciju patoloških vrijednosti indeksa gležanj-nadlaktica i brzine širenja pulsnog vala u bolesnika s reumatoidnim artritisom te njihovu povezanost s kardiovaskularnim čimbenicima rizika.

Izazovni klinički slučajevi – učenje iz prakse

Velik interes tradicionalno je izazvala sekcija prikaza izazovnih kliničkih slučajeva, koju su moderirali prof. dr. sc. Branimir Anić i izv. prof. dr. sc. Dijana Perković. Koncept sekcije omogućio je da nakon prikaza bolesnika iskusni reumatolog komentira dijagnostički i terapijski pristup, čime su konkretne kliničke dileme postale polazište za širu stručnu raspravu.

Mislav Čaić iz KBC-a Zagreb prikazao je bolesnika sa zahvaćanjem srca u SRP-pozitivnoj upalnoj miopatiji, uz komentar dr. sc. Željke Kardum iz KBC-a Osijek. Kristina Kovač Durmiš iz KBC-a Zagreb predstavila je slučaj sideropenične anemije u bolesnika s ankilozantnim spondilitisom i pitanje predstavlja li ona uobičajenu manifestaciju ili važan klinički izazov, uz komentar izv. prof. dr. sc. Frane Grubišića iz KBC-a Sestre milosrdnice.

Majda Golob iz KB-a Dubrava prikazala je složen terapijski tijek bolesnika s antisintetaznim sindromom pod naslovom „Kako stići do cilja kada liječenje postane maraton s preprekama“, uz komentar dr. Vinke Vukosav iz KBC-a Sestre milosrdnice. Ana Vodanović iz KBC-a Split predstavila je dijagnostički zahtjevan slučaj pod naslovom „Tisuću lica jedne bolesti, a nije lupus...?“, koji je komentirala dr. Tatjana Zekić iz KBC-a Rijeka. Sekcija je još jednom pokazala vrijednost učenja iz konkretnih bolesnika, osobito u području sustavnih autoimunosnih bolesti u kojima se klinička slika često ne uklapa u jednostavne dijagnostičke obrasce.

Nagrađeni radovi

Kongres je zaključen proglašenjem najboljih radova u nekoliko kategorija. Nagradu za najbolju postersku prezentaciju osvojio je dr. Josip Tečer za rad „Informiranost liječnika o kardiovaskularnom riziku bolesnika s reumatoidnim artritisom“. U sekciji Mlada reumatologija najboljim je proglašen rad dr. Stele Hrkač o velikim neželjenim kardiovaskularnim događajima u bolesnika liječenih inhibitorima Janus kinaza, dok je nagradu za najbolje usmeno priopćenje osvojila dr. Marija Rogoznica Pavlović s radom o prevalenciji patoloških vrijednosti indeksa gležanj-nadlaktica i brzine širenja pulsnog vala u bolesnika s reumatoidnim artritisom te njihovoj povezanosti s kardiovaskularnim čimbenicima rizika.

Nagrađeni radovi dobro su odražavali i jednu od glavnih poruka ovogodišnjega kongresa: kardiovaskularni rizik u bolesnika s reumatskim bolestima zahtijeva sve veću pozornost, kako u svakodnevnoj kliničkoj praksi tako i u znanstvenim istraživanjima.

Kardiovaskularno zdravlje kao dio reumatološke skrbi

Dvadeset i sedmi godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva pokazao je širinu suvremene reumatologije, u kojoj liječenje osnovne bolesti sve više podrazumijeva cjelovitu procjenu bolesnika, prevenciju komorbiditeta i multidisciplinarnu suradnju. Ovogodišnji program povezao je kardiovaskularne komplikacije, suvremenu imunomodulacijsku terapiju, preciznu medicinu, nove tehnologije i umjetnu inteligenciju, edukaciju budućih reumatologa te iskustva bolesnika i drugih zdravstvenih profesija.

Središnja kongresna tema podsjetila je da kardiovaskularni rizik nije tek pridruženi problem reumatskih bolesti, nego važan dio njihove dugoročne prognoze i suvremenoga terapijskog pristupa. Naglasak na kroničnoj upali, pravodobnom prepoznavanju oštećenja, procjeni individualnog rizika i mogućnostima suvremene terapije osobito je aktualan i u kontekstu metaboličko-reno-kardijalne bolesti (MRKB), naslovne teme ovoga broja Medixa. Premda polaze iz različitih kliničkih područja, oba koncepta upozoravaju na međusobnu povezanost organskih sustava i potrebu da se bolesnik ne promatra kroz granice pojedine specijalnosti.

Kongres je istodobno pokazao snažnu znanstvenu i edukacijsku aktivnost hrvatske reumatološke zajednice, uz sve vidljiviju ulogu mlađih kolega i njihovo uključivanje u istraživački rad. Razmjena iskustava domaćih i međunarodnih stručnjaka, rasprava o konkretnim kliničkim problemima i multidisciplinarni pristup još su jednom potvrdili vrijednost godišnjeg kongresa HRD-a kao mjesta susreta kliničke prakse, znanosti i edukacije te kao važnog poticaja daljnjem razvoju hrvatske reumatologije.

Filip Mirić, dr. med.,
prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.

Zavod za reumatologiju i kliničku imunologiju, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka

Prof. dr. sc. Srđan Novak, predsjednik Hrvatskoga reumatološkog društva i predsjednik Kongresa, otvorio je 27. godišnji kongres HRD-a u Dubrovniku

Predkongresna radionica o infiltracijskim tehnikama u upalnim reumatskim bolestima bila je jedna od praktičnih edukacijskih aktivnosti kojima je započet kongresni program

Sudionici središnjega tematskog bloka „Kardiovaskularni sustav u reumatskim bolestima“, posvećenog kardiovaskularnom riziku, dijagnostici i liječenju bolesnika s upalnim reumatskim bolestima - slijeva: doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, izv. prof. dr. sc. Daniela Marasović Krstulović, izv. prof. dr. sc. Miroslav Mayer, prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić, dr. sc. Petra Šimac, izv. prof. dr. sc. Nikola Bulj, izv. prof. dr. sc. Mislav Radić i prof. dr. sc. Srđan Novak

Kongres je okupio međunarodne stručnjake i sudionike panela o harmonizaciji specijalističkog usavršavanja i edukacije u reumatologiji - slijeva: prof. dr. sc. Simeon Grazio, prof. Christopher J. Edwards (Ujedinjeno Kraljevstvo), prof. Ennio Lubrano (Italija), prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. Srinvasan Venkatachalam (Ujedinjeno Kraljevstvo), prof. Kaushik Chaudhuri (Ujedinjeno Kraljevstvo) i izv. prof. dr. sc. Miroslav Mayer

27. godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva, s međunarodnim sudjelovanjem, okupio je u Dubrovniku hrvatske i inozemne stručnjake iz različitih područja reumatološke skrbi