XVII. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine

OGLAS

XVII. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine

U Hotelu Antunović u Zagrebu od 5. do 8. ožujka 2026. održan je XVII. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM), koji je ove godine nosio naslov „Klinička izvrsnost u obiteljskoj medicini – od smjernica do prakse“. Kongresna događanja počela su 5. ožujka izlaganjima mladih kolega, koji su se ove godine prijavili za sudjelovanje u rekordnom broju te su pod budnim okom mentora predstavili široku paletu medicinskih stanja o kojima skrbe u svakodnevnom radu.

Klinička izvrsnost od smjernica do svakodnevne prakse

Održano je 10 prikaza slučajeva, 10 predavanja u sekciji slobodnih tema i 14 u sekciji mladih nastavnika i istraživača te je predstavljeno čak 25 e-postera. U glavnom programu kongresa održano je 35 predavanja u sedam tematskih sekcija. Već tradicionalno, posljednjeg dana kongresa održano je 10 praktičnih radionica u dva bloka. Posebnost ovogodišnjeg kongresa bilo je sudjelovanje brojnih liječnika obiteljske medicine iz zemalja jugoistočne Europe, Slovenije i Portugala, s ključnim predavanjima u svakoj od sekcija, te gastroenterološki simpozij u sklopu kongresa, organiziran u suradnji s Hrvatskim gastroenterološkim društvom.

Smjernice za liječenje respiratornih bolesti – primjena u obiteljskoj medicini

Glavni je program započeo 6. ožujka sekcijom o praktičnoj primjeni smjernica u liječenju respiratornih bolesti pod vodstvom doc. dr. sc. Nine Bašić Marković i doc. dr. sc. Jasne Vučak. Kroz četiri predavanja dan je kratak uvid u funkcionalnu dijagnostiku plućne funkcije i pravilno tumačenje njezinih rezultata te primjenu u svakodnevnom radu radi ranog otkrivanja ponajprije opstruktivnih plućnih bolesti (astme i KOPB-a). Zadaća je liječnika obiteljske medicine koristiti se osnovnom dijagnostikom, bilo osobno u ambulanti bilo upućivanjem bolesnika na pretrage u druge ustanove, radi što ranijeg otkrivanja ovih bolesti i pravodobnog početka liječenja, čime se dugoročno poboljšavaju terapijski ishodi i kvaliteta života bolesnika.

Rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti

U poslijepodnevnim satima sekciju „Kronična bubrežna bolest“ vodili su prof. dr. sc. Rudika Gmajnić i dr. Sanda Pribić. Prof. Gmajnić otvorio je sekciju predavanjem o preventivnom panelu kronične bubrežne bolesti (KBB) koji, na temelju laboratorijskih parametara bubrežne funkcije i prisutnosti rizičnih čimbenika, utvrđuje je li bolesnik izložen riziku ili već ima razvijenu bubrežnu bolest. Panel educira liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o potrebi praćenja rizičnih čimbenika za razvoj bubrežne bolesti te istodobno omogućuje rano otkrivanje KBB-a, a time i poboljšanje kvalitete skrbi, bolje ishode liječenja i racionalnije korištenje zdravstvenih resursa. Dr. Pribić i dr. Jelena Šakić Radetić dodatno su razradile šećernu bolest i debljinu kao zasebne čimbenike rizika za razvoj kronične bubrežne bolesti, dok je dr. Marta Tundzeva (Sjeverna Makedonija) govorila o farmakoterapiji te navela kako bi svaka osoba s kroničnom bubrežnom bolesti u početnoj terapiji trebala imati inhibitor angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE inhibitor) ili blokator angiotenzinskih receptora (ARB), titriran do maksimalne doze, dok se poslije prema potrebi može uvesti i lijek iz skupine inhibitora SGLT-2.

Izazovi u dijagnostici i liječenju poremećaja hemostaze

Prvog dana glavnog programa održana je i sekcija o dijagnostici i liječenju poremećaja zgrušavanja krvi u obiteljskoj medicini, koju su vodili dr. sc. Juraj Jug i dr. sc. Nataša Mrduljaš Đujić. Tema je iznimno kompleksna jer se poremećaji hemostaze javljaju ne samo kao primarni poremećaji nego i kao posljedica brojnih drugih kroničnih bolesti, čimbenika iz svakodnevnog života (pušenje, dugotrajna imobilizacija) te farmakoterapije, kako je dr. Mrduljaš Đujić objasnila u svom predavanju.

Obiteljski su liječnici zbog cjelovitog i sveobuhvatnog pristupa stoga ključni u prepoznavanju čimbenika rizika za razvoj poremećaja koagulacije, odnosno postavljanju sumnje na razvijeni poremećaj, provođenju osnovne dijagnostike te započinjanju terapije ovisno o podležećem stanju. Ostali su predavači pobliže obradili racionalni pristup dijagnostici i liječenju nasljednih i stečenih poremećaja koagulacije, kao i interakcije lijekova koje ih mogu izazvati, a dr. Tina Zavidić zaokružila je sekciju prikazima slučajeva koji pokazuju različite aspekte poremećaja hemostaze i izazove kliničkog odlučivanja.

Kardiorenometabolički sindrom – potreba za integriranim pristupom

Sekciju „Kardiorenometabolički sindrom“ vodile su doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang i doc. dr. sc. Ksenija Kranjčević. Spomenuti sindrom, prema najnovijim patofiziološkim spoznajama, jedinstveni je entitet koji nastaje kao posljedica međuigre pretilosti, dijabetesa, kronične bubrežne i kardiovaskularne bolesti. Stoga pri zbrinjavanju jedne od tih bolesti treba imati na umu mogućnost istodobnog postojanja ili kasnijeg razvoja drugih poremećaja ovog sindroma. Specijalisti obiteljske medicine nalaze se u posebno povoljnom položaju za liječenje ovog entiteta primjenom usmjerenog i cjelovitog pristupa, integriranjem svih dostupnih informacija o bolesniku te sprječavanjem fragmentacije zdravstvene skrbi koordinacijom multidisciplinarne suradnje.

Gastroenterološki simpozij – suradnja primarne i bolničke skrbi

Gastroenterološki simpozij sastojao se od 11 predavanja specijalista gastroenterologije KBC-a Sestre milosrdnice, KBC-a Rijeka, KB-a Merkur, KB-a Sveti Duh i KB-a Dubrava te je predstavljao nastavak višegodišnje kvalitetne suradnje DNOOM-a s bolničkim specijalistima, uz praktične savjete o optimalnom zajedničkom zbrinjavanju bolesnika.

Simpozij se sastojao od tri tematska bloka. U prvom se govorilo o upalnim bolestima probavnog sustava i njihovoj povezanosti s crijevnom mikrobiotom te poremećajima živčanog sustava. Drugi blok bavio se zdravljem jetre, odnosno značenjem poremećaja pokazatelja jetrene funkcije i stanjima koja im mogu biti uzrok; ponajprije MASLD-om (s metaboličkim poremećajima povezana masna bolest jetre) te djelovanjem određenih lijekova, osobito antibiotika i nesteroidnih protuupalnih lijekova.

Jedna od ključnih poruka bila je potreba pravilnog tumačenja nalaza jetrenih enzima i sintetske funkcije jetre te njihova sagledavanja u kontekstu bolesnikovih postojećih bolesti i terapije. Tema trećeg bloka bili su najčešći gastrointestinalni simptomi u ambulantama obiteljske medicine, s naglaskom na hitna stanja i bolesnike koje je potrebno uputiti na hitnu endoskopiju. Upućivanje na hitnu endoskopiju u praksi je katkad teško izvedivo zbog nedostatka izravnih komunikacijskih kanala s bolničkim specijalistima i dugog čekanja na endoskopsku dijagnostiku. Istaknuto je da tome može pomoći detaljno uputno pismo u kojem se obrazlažu klinička slika bolesnika i potreba za hitnom dijagnostičkom obradom.

Komunikacija kao sastavni dio kliničke izvrsnosti

S obzirom na mnoštvo različitih komunikacijskih kanala, sve veći broj svakodnevnih kontakata u ambulantama obiteljske medicine te potrebu prilagodbe pristupa karakteru i potrebama bolesnika, ovu zanimljivu i uvijek aktualnu temu kongres je razradio u sekciji koju su vodili dr. Aleksandar Ljubotina i dr. Leonardo Bukmir. Predavanja su obradila komunikaciju u specifičnim situacijama – u slučaju agresije ili nesuradljivosti bolesnika te pri susretu s umirućim bolesnikom. U podlozi svega navedenoga često su strah i anksioznost bolesnika ili njegove obitelji, osjećaj gubitka kontrole i nedovoljna informiranost o vlastitom stanju. Glavni alati liječnika pritom su smiren pristup uz deeskalaciju situacije prema potrebi, aktivno slušanje, empatija, validacija bolesnikovih osjećaja, informiranje i uključivanje bolesnika u zajedničko donošenje odluka te postupna izgradnja odnosa povjerenja.

Teme su se dotaknula i predavanja kolega iz Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije, koji su govorili o komunikacijskim izazovima u obiteljskoj medicini u uvjetima ograničenih resursa, s bolesnicima koji boluju od poremećaja ličnosti odnosno izražavaju neutemeljena očekivanja u vezi s pravima i pogodnostima te s članovima obitelji bolesnika. Zajednički je zaključak potreba za unaprjeđenjem komunikacijskih vještina obiteljskih liječnika kontinuiranom edukacijom, strukturiranim reformskim procesima i odgovarajućom tehnološkom podrškom.

Arterijska hipertenzija – kako smanjiti jaz između smjernica i prakse

Prof. dr. sc. Ines Diminić-Lisica i izv. prof. dr. sc. Branislava Popović vodile su sekciju o arterijskoj hipertenziji, u kojoj su predavači razradili pristup povišenom arterijskom tlaku u trudnica, djece, bolesnika s kardiorenometaboličkim poremećajem i neuroloških bolesnika. Prof. Diminić-Lisica naglasila je problem jaza između teorijskog poznavanja skrbi za bolesnike s hipertenzijom i primjene tog znanja u praksi, zbog čega, unatoč dostupnosti učinkovitih lijekova te jasnih i na dokazima utemeljenih smjernica za dijagnostiku i liječenje, značajan dio (75–80%) bolesnika ne postiže ciljne vrijednosti arterijskog tlaka. Razlozi su ­višeslojni i uključuju nedostatnu adherenciju bolesnika, kliničku i terapijsku inerciju s nejasno definiranom dinamikom vođenja bolesnika, nedovoljnu individualizaciju liječenja te ograničenja zdravstvenog sustava i socioekonomske čimbenike.

Put prema poboljšanju skrbi o bolesniku s arterijskom hipertenzijom uključuje oslanjanje na jednostavne i jasne terapijske algoritme, točno definiran plan liječenja u koji se bolesnika aktivno uključuje te unaprjeđenje komunikacije s bolesnikom.

Kronična venska bolest i kronične rane

U sekciji o kroničnoj venskoj bolesti nogu voditeljice dr. Nives Radošević Quadranti i dr. Tamara Sinožić s predavačima su razradile njezinu dijagnostiku i liječenje u ambulanti obiteljske medicine, ali i u bliskoj suradnji s vaskularnim kirurzima. Naglašeno je da je temeljni oblik liječenja kompresivna terapija, koja je bolesnicima možda najmanje ugodna, ali je dugoročno najučinkovitiji oblik konzervativnog liječenja. Uloga obiteljskog liječnika pritom je neprocjenjivo važna u prevenciji i ranom otkrivanju kronične venske bolesti, čime se smanjuje potreba za operativnim liječenjem u nadležnosti vaskularnih kirurga.

Predstavljen je i jedinstveni priručnik za zbrinjavanje kroničnih rana u ambulanti obiteljske medicine, čija je autorica dr. Andrea Bilić, specijalistica obiteljske medicine iz Doma zdravlja Mostar, u sklopu kojega vodi i Ambulantu za kronične rane. Priručnik sadržava informacije o patofiziologiji i pravilnoj kliničkoj procjeni najčešćih kroničnih rana zbrinjavanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, sredstvima za njegu kroničnih rana i indikacijama za njihovu primjenu te potrebi za dodatnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima.

Kako studenti medicine vide obiteljsku medicinu – danas i sutra

U subotu 7. ožujka održan je okrugli stol o stavovima studenata medicine o obiteljskoj medicini. Moderatori su bili prof. dr. sc. Rudika Gmajnić i E. Dejhalla (BiH).

Pozitivni dojmovi koje studenti navode jesu kontinuitet skrbi i poznavanje bolesnika, širok spektar medicine kojim se mogu baviti u svakodnevnom radu, mogućnost razvoja posebnih interesa i vještina iz odabranih područja te dobra ravnoteža privatnog i poslovnog života. Među aspektima obiteljske medicine koji ih mogu odbiti od izbora specijalizacije vodeći su velika administrativna opterećenja, velik broj bolesnika u skrbi jedne ambulante uz prosječno kratko vrijeme konzultacije i posljedično povećanje mogućnosti pogreške te percepcija nižega profesionalnog statusa u odnosu na kolege bolničke liječnike. U BiH trendovi pokazuju relativno nizak interes za obiteljsku medicinu, ponajviše zbog percepcije velikog radnog opterećenja bez dovoljnoga financijskog poticaja.

Održana su i brojna sponzorirana predavanja liječnika obiteljske medicine i bolničkih specijalista. Obrađivane su teme poput pretilosti, KOPB-a, zatajivanja srca, arterijske hipertenzije, dijabetesa, depresije, anemija, manjka vitamina D, demencije, kronične bubrežne bolesti, nesanice i dermatoloških bolesti, a za predavanja se stalno tražilo mjesto više.

Priznanja laureatima i najboljim mladim liječnicima

Uvečer je održano svečano proglašenje laureata. Izv. prof. dr. sc. Stanislava Stojanović-Špehar u emotivnom je ozračju primila priznanje za svoj dugogodišnji nesebičan rad, kako s bolesnicima tako i s brojnim generacijama studenata medicine, stažista i specijalizanata obiteljske medicine.

Uručene su i nagrade najboljim mladim liječnicima u kategorijama prikaza slučajeva, mladih nastavnika i istraživača, slobodnih tema i postera. U prikazima slučajeva nagrađeni su Ana Pavić, dr. med. (predavanje „Kad upala nije infekcija: prikaz slučaja kolangiokarcinoma prezentiranog Trousseauovim sindromom“), Nikolina Ivanac, dr. med. („Renovaskularna hipertenzija uzrokovana fibromuskularnom displazijom u mlade žene“) i Iva Zadro, dr. med. („Karcinom prostate u 48-godišnjeg muškarca“).

Nagrađeni mladi nastavnici, odnosno istraživači bili su Vanja Pintarić Japec, dr. med. („Prekomjerna upotreba benzodiazepina i Z-lijekova u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj – preliminarni rezultati“), Danijel Gajić, dr. med. („Jeste li Vi student? – Suočavanje mladih liječnika s nepovjerenjem pacijenata u urbanim i ruralnim sredinama“) i Daniela Strinić, dr. med. („Jesu li infekcije mokraćnog sustava češće u bolesnika liječenih SGLT-2 inhibitorima? – Rezultati pilot istraživanja“). U slobodnim temama najbolja izlaganja održali su Anamarija Virag, dr. med. („Prevencija padova u starijoj životnoj dobi“), Lea Klepač, dr. med. („Postpartalna hipertenzija“) i Lorena Bosnar Zelenika, dr. med. („Uloga mikrobiote crijeva u patogenezi i progresiji kronične bubrežne bolesti“).

U sekciji postera najboljima su proglašeni Marija Zafirovska, dr. med. (poster „Premošćivanje socijalne i kliničke skrbi: Procjena socijalnih odrednica zdravlja u europskoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti“), Veronika Jeličić Gaurina, dr. med. („Proljev u starijih s demencijom – izazov u ordinaciji obiteljske medicine“) i Filip Šarčević, dr. med. („Kako pametni uređaji mogu dovesti do dijagnoze fibrilacije atrija“).

Najbolje predavanje 6. ožujka 2026. bilo je ono Domagoja Mičetića, dr. med. („Koji pacijenti zahtijevaju hitni pregled i hitnu endoskopiju?“), a 7. ožujka Nike Filipović, dr. med. („Mala škola dermatologije“).

Velik odaziv i poziv na susret iduće godine

XVII. kongres okupio je više od 450 pasivnih i 180 aktivnih sudionika. Velik interes za pripremljene sadržaje očitovao se u izvrsnoj popunjenosti obiju dvorana, u kojima se opsežan program, kao i prethodnih godina, odvijao paralelno.

XVIII. kongres DNOOM-a bit će nova prilika za susret, razmjenu iskustava i povezivanje znanstvenih spoznaja sa svakodnevnom kliničkom praksom. Medix će i iduće godine, nastavljajući tradicionalnu suradnju s DNOOM-om, biti medijski pokrovitelj kongresa te pozivamo liječnike da se pridruže ovom stručnom okupljanju.

Morana Belović, dr. med.

XVII. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM), održan od 5. do 8. ožujka 2026. u Zagrebu pod naslovom „Klinička izvrsnost u obiteljskoj medicini – od smjernica do prakse“, okupio je više od 450 pasivnih i 180 aktivnih sudionika. Kroz predavanja, prikaze slučajeva, radionice, e-postere i međunarodnu suradnju obrađene su aktualne teme svakodnevne kliničke prakse, od respiratornih i kardiorenometaboličkih bolesti do poremećaja hemostaze, bolesti probavnog sustava, arterijske hipertenzije i problema komunikacije u obiteljskoj medicini. Kongres je ponovno istaknuo ključnu ulogu obiteljskog liječnika u cjelovitoj, kontinuiranoj i na dokazima utemeljenoj skrbi.

Doc. dr. sc. Jasna Vučak govorila je o funkcionalnoj dijagnostici opstruktivnih plućnih bolesti u sekciji posvećenoj primjeni smjernica za liječenje respiratornih bolesti u obiteljskoj medicini