Uvodnik
OGLAS
Zadnjih nekoliko godina, a osobito od 2023. godine, u literaturi se javlja novi pojam koji obuhvaća zdravlje metaboličko-kardiorenalne (MKR) ili kardioreno-metaboličke osi (u užem smislu kardiorenalno-metaboličke bolesti (engl. cardiorenal-metabolic diseases, CRM), ili u širem smislu kardiometaboličko-bubrežno-jetrene bolesti povezane s pretilošću (engl. cardiometabolic-renal-liver-obesity, CaReMeLo), pri čemu je prepoznavanje debljine prvi korak u zbrinjavanju rastućeg problema od primarne do tercijarne zdravstvene skrbi. Pojam MKR bolesti (MKRB) obuhvaća progresivnu multiorgansku bolest koja se prezentira u spektru od rizičnih čimbenika do klinički jasne bolesti, a pokretač svega je disfunkcionalno masno tkivo.
Cjelovita problematika tog entiteta nameće potrebu stručnoga sudjelovanja više struka, s naglaskom na kompleksni odnos između metaboličkih rizičnih čimbenika, šećerne bolesti, kronične bubrežne bolesti i kardiovaskularnog zdravlja.
Pravovremena primjena terapija vođenih smjernicama (engl. guideline-directed medical therapies, GDMT) ključna je za smanjenje komplikacija i liječenje osoba sa šećernom bolesti, srčanim zatajivanjem i/ili kroničnom bubrežnom bolesti. Međutim, liječničku praksu često opterećuje problem inercije, primarno uzrokovan manjkom vremena u svakodnevnom radu s bolesnicima te administrativnim preopterećenjem, što nije zanemarivo. Bitno je optimizirati skrb za navedene bolesnike modernim terapijskim pristupom koji omogućuje usporavanje oštećenja ciljnih organa, primjenom lijekova iz skupina inhibitora SGLT2, agonista receptora GLP-1 i nesteroidnih antagonista mineralokortikoidnih receptora (engl. mineralocorticoid receptor antagonists, MRAs).
Nadamo se da će predstavljena znanja omogućiti pravodobno prepoznavanje osoba s MKRB-om u što ranijem stadiju, odnosno otkrivanje asimptomatskih osoba sa šećernom bolesti ili sindromom srčanog zatajivanja s očuvanom ejekcijskom frakcijom (engl. heart failure with preserved ejection fraction, HFpEF), a osobito asimptomatskih osoba s oštećenom bubrežnom funkcijom, kako bismo unaprijedili ishode liječenja i smanjili nepotrebne troškove povezane s liječenjem komplikacija zbog nepravodobnog započinjanja liječenja.
S obzirom na aktualnost problema i važnost teme, pregledni članci prilagođeni su širokom spektru medicinskih djelatnika, uključujući dijabetologe, endokrinologe, gastroenterologe, kardiologe, nefrologe, nutricioniste te posebno liječnike obiteljske medicine, koji su često prvi u kontaktu s osobama s debljinom koje možda nisu svjesne višestrukih zdravstvenih rizika povezanih s debljinom.
Članci su i ovoga puta popraćeni dopisnim testom znanja u sustavu trajne medicinske izobrazbe, vrednovanim s 10 bodova HLK-a za obnovu liječničke licence.
Vjerujem da će izdvojeno vrijeme dodatno koristiti svima u unaprjeđenju i usvajanju temeljnih pojmova te novih terapijskih naputaka vezanih uz pandemijske razmjere metaboličko-kardiorenalne bolesti.

Prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, prim. dr. med., nefrolog, specijalist hitne medicine, europski hipertenziolog, znanstveni savjetnik








