Suvremena ginekologija u preventivnoj eri – 15. hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi

OGLAS

Petnaesti hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi ponovno je potvrdio svoju ulogu ključne nacionalne platforme za razmjenu znanja i usklađivanje kliničke prakse s najnovijim međunarodnim smjernicama. Skup je okupio brojne stručnjake iz područja ginekologije, endokrinologije, embriologije, perinatalne medicine, onkologije i javnog zdravstva, s jasnim fokusom na izazove koji oblikuju budućnost skrbi za žensko zdravlje.

Kongresni program bio je izrazito interdisciplinaran, a rasprave su obuhvatile teme od primarne prevencije malignih bolesti do inovacija u laboratorijskoj embriologiji i novih terapijskih paradigmi u menopauzalnoj medicini.

Prevencija karcinoma vrata maternice: eliminacija kao ostvariv cilj

Jedno od najposjećenijih predavanja kongresa održao je prof. G. Vujić, prikazavši suvremene europske smjernice u prevenciji HPV-om povezanih malignoma. Iako tema nije izravno povezana s ginekološkom endokrinologijom, njezina je važnost takva da je postala neizostavni dio svakog ginekološkog kongresa. U izlaganju je jasno istaknuto da se karcinom vrata maternice danas ubraja među rijetke maligne bolesti za koje medicina raspolaže učinkovitim alatima gotovo potpune prevencije. Ključna znanstvena činjenica jest da je perzistentna infekcija visokorizičnim tipovima humanog papilomavirusa (HPV) nužan etiološki čimbenik razvoja invazivne bolesti, čime se preventivne strategije mogu izravno usmjeriti na uzrok.

Prof. Vujić posebno je naglasio da Hrvatska trenutačno ima jedinstvenu priliku ostvariti značajan napredak u primarnoj prevenciji jer je HPV cijepljenje uključeno u nacionalni program i dostupno adolescentima bez financijskih prepreka. Međutim, upozorio je da obuhvat procijepljenosti još uvijek nije zadovoljavajući u svim regijama, što zahtijeva dodatni angažman zdravstvenog sustava, školskih programa te liječnika koji izravno rade s mladima i njihovim roditeljima.

U tom je kontekstu istaknuta važnost 9-valentnog cjepiva, koje pokriva tipove HPV-a odgovorne za veliku većinu premalignih lezija i karcinoma cerviksa, čime predstavlja temelj eliminacijskog pristupa. Novosti koje je na kongresu predstavila prof. D. Pavičić-Baldani uključuju i sve više dokaza o koristi cijepljenja u odrasloj dobi, pri čemu se žene s uznapredovalim lezijama vrata maternice, u svrhu imunološke stimulacije, mogu čak cijepiti i besplatno.

Jednako važan dio izlaganja odnosio se na pomak suvremenog probira prema HPV testiranju. Naglašeno je da HPV testovi imaju veću osjetljivost od citološkog PAPA-testa te omogućuju produljenje intervala probira, racionalizaciju resursa i znatno ranije prepoznavanje žena s povećanim rizikom.

Zaključak predavanja bio je snažan: eliminacija karcinoma vrata maternice u Hrvatskoj postaje realan i ostvariv cilj, ali isključivo uz dosljednu provedbu cijepljenja, moderniziranog probira i dostupnog liječenja premalignih promjena. U tom su svjetlu formulirane i preporuke stručnih društava za primarnu prevenciju karcinoma vrata maternice, dostupne kao poseban prilog u ovom izdanju Medixa, medijskog pokrovitelja kongresa.

Debate i kritički pristup dijagnostici i liječenju

Važna novost ovogodišnjeg kongresa bio je drugačiji koncept predavanja. Naime, niz eminentnih stručnjaka iznosio je različite pristupe istoj temi, čime je dodatno potvrđena dobro poznata činjenica da se u medicini treba držati stručnih smjernica, ali i pridavati sve veći značaj individualiziranom pristupu pacijentu.

Perinatalni blok kongresa otvorio je prof. M. Vulić, govoreći o ponavljanim spontanim pobačajima kao jednom od najosjetljivijih izazova reprodukcijske medicine. Naglasio je da suvremeni pristup mora biti etiološki usmjeren, uz kromosomsku analizu produkata začeća i selektivnu primjenu genetskih metoda, poput PGT-SR, kod parova s utvrđenim kromosomskim poremećajima.

Upozoreno je da empirijske terapije bez jasne indikacije, poput rutinske primjene progesterona ili antikoagulansa, ne donose očekivanu korist te mogu nepotrebno opteretiti pacijentice. Suprotno tomu, prof. T. Štimac iznijela je primjere u kojima je empirijsko liječenje opravdano i klinički korisno.

Rasprava je nastavljena o ulozi ultrazvuka i drugih metoda u prenatalnom probiru kromosomopatija i genetskih malformacija, a skup predavanja zaključen je izlaganjem prof. M. Hermana o mučnini i hiperemezi u trudnoći. Prof. Herman prikazao je postupni terapijski algoritam koji uključuje prehrambene mjere, farmakološku antiemetičku terapiju i infuzijsko liječenje u najtežim oblicima. Zaključeno je da pravodobno liječenje značajno poboljšava kvalitetu života trudnica i smanjuje rizik od komplikacija.

Hipotireoza u žena reproduktivne dobi: različite preporuke ovisno o planiranju trudnoće

Endokrinološki blok obilježilo je predavanje prof. D. Herman Mahečić, koja je prikazala suvremene preporuke za liječenje kliničke hipotireoze u žena reproduktivne dobi. Posebno je istaknuto da žene koje planiraju trudnoću zahtijevaju strožu regulaciju vrijednosti TSH-a i ranije uvođenje levotiroksina zbog utjecaja hipotireoze na fertilitet i rane ishode trudnoće.

Naglašeno je da se kod žena koje ne planiraju trudnoću terapija može voditi prema općim endokrinološkim smjernicama, uz svijest da funkcija štitnjače dugoročno utječe na kardiometaboličko i reproduktivno zdravlje. Zaključeno je da individualizacija liječenja predstavlja važan segment moderne ginekološke endokrinologije.

Vazomotorni simptomi menopauze: nova nehormonska terapijska era

U menopauzalnom dijelu programa raspravljalo se o liječenju vazomotornih simptoma u žena s komorbiditetima ili kontraindikacijama za hormonsku terapiju. Iako menopauzalna hormonska terapija ostaje najučinkovitiji terapijski pristup, naglašeno je da velik broj pacijentica zahtijeva nehormonske opcije.

Predstavljeni su antagonisti neurokininskog receptora 3 kao nova skupina lijekova koji djeluju na termoregulacijske centre hipotalamusa i značajno smanjuju valunge bez hormonalnog učinka. Također je prikazan citoplazmatski ekstrakt peludi, koji pokazuje povoljne učinke u liječenju klimakteričnih tegoba kod velikog broja žena. Zaključeno je da menopauzalna medicina sve više ulazi u fazu personaliziranog liječenja temeljenog na individualnom profilu rizika.

Endometrioza: kronična bolest s dugoročnim posljedicama

Predavanja o endometriozi naglasila su da je riječ o kroničnoj sustavnoj bolesti koja nadilazi okvire isključivo ginekološke dijagnoze. Istaknuto je da endometrioza značajno narušava kvalitetu života, uzrokuje kroničnu bol i infertilitet te zahtijeva dugoročnu, multimodalnu strategiju liječenja.

Zaključeno je da terapijski pristup mora uključivati hormonsku supresiju, selektivnu kiruršku intervenciju, očuvanje fertiliteta i integraciju psihološke potpore.

Sindrom policističnih jajnika: reproduktivni i metabolički poremećaj

Predavanja o PCOS-u istaknula su da se radi o poremećaju koji, osim anovulacije i hiperandrogenizma, uključuje i izraženu metaboličku komponentu, s dugoročnim povećanjem rizika od šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Zaključeno je da liječenje mora biti usmjereno na regulaciju tjelesne mase, prevenciju inzulinske rezistencije te individualizirani pristup indukciji ovulacije u žena koje planiraju trudnoću.

IVF i embriologija: standardizacija i transparentnost ishoda

Embriološki dio kongresa donio je pregled inovacija u kriopohrani i laboratorijskim protokolima, uz naglasak da se budućnost izvantjelesne oplodnje temelji na standardizaciji postupaka i praćenju ishoda putem međunarodnih registara, poput
EuMAR-a.

Zaključeno je da suvremeni IVF laboratorij postaje ključna sastavnica personalizirane reprodukcijske medicine s ciljem povećanja uspješnosti i sigurnosti postupaka.

Pretilost: endokrinološki izazov suvremene ginekologije

Predavanja o pretilosti istaknula su njezin snažan negativan utjecaj na fertilitet, ishode trudnoće i menopauzalno zdravlje, uz povećani rizik od karcinoma endometrija. Posebna pozornost posvećena je agonistima GLP-1 receptora kao potencijalno transformativnoj terapiji, uz zaključak da liječenje pretilosti mora biti integrirano u ginekološku praksu.

Zaključna poruka za praksu

Opatijski kongres potvrdio je da se ginekologija budućnosti sve snažnije oslanja na preventivne strategije, molekularnu dijagnostiku i individualizirani terapijski pristup. Najsnažnija poruka odnosi se na prevenciju karcinoma vrata maternice, gdje Hrvatska, uz dostupno HPV cijepljenje i moderni probir, ima realnu priliku postići eliminaciju bolesti u nadolazećim desetljećima.

Istodobno je pokazano da se inovacije u menopauzalnoj medicini, embriologiji i endokrinologiji brzo prevode u kliničku praksu, čime se suvremena skrb za žensko zdravlje oblikuje kao interdisciplinarna i dugoročno usmjerena medicina.

Skup je okupio brojne stručnjake iz područja ginekologije, endokrinologije, embriologije, perinatalne medicine, onkologije i javnog zdravstva, s jasnim fokusom na izazove koji oblikuju budućnost skrbi za žensko zdravlje