AI ReMedy: Uvod u novu eru – studenti i stručnjaci zajedno oblikuju medicinu budućnosti

OGLAS

AI ReMedy: Uvod u novu eru – studenti i stručnjaci zajedno oblikuju medicinu budućnosti

U svibnju 2025. godine na Školi narodnog zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu održan je prvi interdisciplinarni simpozij AI ReMedy, posvećen primjeni umjetne inteligencije (AI) u medicini i farmaciji. Inicijativa koju su pokrenuli studenti Medicinskoga i srodnih fakulteta nadilazi okvire klasičnih studentskih projekata – jer nije riječ samo o učenju, nego o aktivnom oblikovanju onoga što medicina može postati.

AI ReMedy nije bio tek još jedan u nizu stručnih skupova. Bio je to prostor mladih koji razumiju da promjena zdravstvenoga sustava ne dolazi odozgo, nego iz entuzijazma, znanja i međusobne suradnje. Bio je to izraz volje da se iziđe izvan okvira formalnog obrazovanja, da se premoste razlike među disciplinama i da se otvori prostor u kojem medicina, farmacija, biokemija i inženjerstvo progovaraju jednim jezikom – jezikom budućnosti.

Umjetna inteligencija sluša otkucaje srca: automatizacija ehokardiografije

U segmentu kardiologije, AI sustavi predstavljeni na simpoziju podupiru automatizaciju transtorakalne ehokardiografije. Sustavi poput Philips HeartModel koriste duboke konvolucijske mreže za precizno prepoznavanje endokardijalnih kontura te automatsko mjerenje frakcije izbacivanja (engl. ejection fraction, EF), globalnoga longitudinalnog straina (GLS) i volumena lijevog atrija. Trenirani na više od 12.000 označenih snimki, ti sustavi omogućuju prosječno skraćenje trajanja pregleda za 35–50% i visoku korelaciju s ručnim mjerenjima.

Takva standardizacija ključna je u hitnim slučajevima, jedinicama intenzivne skrbi i kroničnom praćenju pacijenata. U konačnici, AI omogućuje liječniku da svoje vrijeme usmjeri na ono što tehnologija ne može – komunikaciju, empatiju i kliničko promišljanje. Tehnologija je ovdje alat koji osnažuje stručnost, a ne zamjena za nju.

Radiomika: most između slike i personalizirane terapije

Radiomika koristi kvantitativnu analizu CT, MR i PET snimki za prepoznavanje obrazaca povezanih s biološkim svojstvima tumora. Algoritmi trenirani na stotinama slika predviđaju podtipove tumora, prisutnost mikrovaskularne invazije i odgovor na terapiju. Predstavljeni modeli predviđaju potpuni patohistološki odgovor (pCR) na kemoterapiju s AUC >0,9.

Ono što radiomiku čini revolucionarnom nije samo njezina točnost, nego i činjenica da se njome gradi most između slikovne dijagnostike i personalizirane medicine – onoga čemu suvremena medicina teži. Neinvazivna, dostupna i podatkovno bogata, radiomika omogućuje liječniku da vidi dublje – i bolje razumije pacijenta kao jedinstvenu biološku cjelinu.

AI u pedijatriji: pravodobna dijagnoza kao borba protiv vremena

AI alati u pedijatrijskoj genetici, poput Face2Gene, analiziraju facijalne značajke i povezuju ih s bazama podataka sindroma, dok sustavi poput Emedgene uz WES analizu prioritetiziraju genetske varijante. Time se ubrzava dijagnostički put kod složenih neuroloških i metaboličkih poremećaja – bolesti kod kojih svaki dan bez terapije znači progresiju i nepovratno oštećenje.

Posebno vrijedan uvid donosi analiza novorođenačkih probira, gdje AI može izdvojiti lažno pozitivne nalaze s iznimno visokom točnošću. Takav ishod ne donosi samo ekonomsku uštedu nego i emocionalni predah za roditelje, koji se u tim trenucima često suočavaju s teškim, a ponekad i neutemeljenim sumnjama. AI time postaje alat humanizacije medicine.

3D printanje u neurokirurgiji i Da Vinci sustavi – personalizirana preciznost za bolju kvalitetu života

U segmentu kirurgije, 3D printanje omogućuje izradu implantata savršeno prilagođenih pacijentovoj anatomiji. Kod kranioplastike i rekonstrukcija viscerokranija, 3D modeli omogućuju kirurzima prethodnu simulaciju zahvata, čime se povećava sigurnost i uspješnost operacije. Pacijent dobiva više od funkcionalne korekcije – dobiva očuvanje identiteta, integriteta i kvalitete života.

Kirurgija pod okom stroja:
Da Vinci sustavi

Integracija umjetne inteligencije u robotske kirurške sustave, poput Da Vinci Xi, omogućuje stabilizaciju slike, filtraciju pokreta i prepoznavanje ključnih anatomskih struktura. To znači manji gubitak krvi, kraće vrijeme operacije i veću preciznost, što je osobito važno kod očuvanja živčanih struktura tijekom radikalnih prostatektomija. AI se time potvrđuje kao saveznik u očuvanju kvalitete života, osobito kod osjetljivih zahvata.

Dijagnostika 2.0: umjetna inteligencija u laboratoriju i pod mikroskopom

Primjena umjetne inteligencije u laboratorijskoj medicini i digitalnoj patologiji donosi novu dimenziju preciznosti, učinkovitosti i standardizacije. AI sustavi u laboratorijskoj dijagnostici omogućuju automatsku analizu nalaza, detekciju odstupanja i sugestije ciljanih pretraga – primjerice, kod mikrocitne anemije predlažu određivanje feritina u kontekstu CRP-a. Time se ubrzava dijagnoza, smanjuje mogućnost pogreške i racionalnije koriste resursi.

U digitalnoj patologiji AI nadopunjuje rad patologa kroz brzu i standardiziranu analizu uzoraka te visoku osjetljivost u detekciji malignih stanica. Mogućnost udaljenog pristupa i podrška u tumačenju nalaza osobito su vrijedni u ustanovama bez stalne patološke službe. Kliničar ostaje u središtu odlučivanja, ali uz podršku analitički superiornih alata.

Etika u algoritamskoj eri: odgovornost ostaje ljudska

Fenomen „crne kutije“ – odluke koje AI donosi bez transparentnog objašnjenja – otvara brojna pitanja o odgovornosti, sigurnosti i povjerenju. AI ne smije biti autoritet bez nadzora. Liječnik je taj koji postavlja pitanje, nadzire algoritam i – ako je potrebno – izlazi izvan predviđenih okvira kako bi učinio ono što je najbolje za pacijenta. Tehnologija ne može zamijeniti klinički instinkt, iskustvo ni suosjećanje. AI mora biti objašnjiv, reguliran i podložan stručnom nadzoru.

Zaključak: AI kao alat, a čovjek kao središte medicine

AI ReMedy pokazao je kako mladi mogu – i žele – biti nositelji stvarnih promjena. Inicijativa studenata stvorila je prostor u kojem interdisciplinarnost nije bila fraza, nego živa praksa. Bila je to potvrda da AI ne odvaja liječnika od pacijenta, nego mu omogućuje povrat onome što je u srži medicine – čovjeku.

Kroz sve prikazane kliničke primjene, AI se pokazao kao alat koji štedi vrijeme, analizira goleme količine podataka i standardizira procese – ali ono što ne može jest osjećati, razumjeti i suosjećati. AI ReMedy podsjetio je da empatija, emocionalna inteligencija i kritičko mišljenje ostaju nezamjenjivi. Želimo li točne odgovore, moramo postavljati prava pitanja. I zato – budućnost medicine nije samo u tehnologiji, nego u onima koji je znaju koristiti s razumijevanjem i odgovornošću.

Luciana Koren,

predsjednica organizacijskog odbora simpozija AI ReMedy

Izaslanik ministrice zdravstva g. Hrvoje Jezidžić, dipl. ing., istaknuo je potporu Ministarstva zdravstva inicijativama mladih u razvoju digitalne medicine i implementaciji umjetne inteligencije u zdravstveni sustav

Predsjednica simpozija AI ReMedy Luciana Koren, studentica 5. godine Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naglasila je ulogu mladih u oblikovanju humane i tehnološki napredne medicine budućnosti

Članovi organizacijskog tima simpozija AI ReMedy – studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Medicinskoga fakulteta i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kroz interdisciplinarnu suradnju osmislili su i realizirali program posvećen primjeni umjetne inteligencije u zdravstvu

Prof. dr. sc. Tvrtko Hudolin, dr. med., predavanjem „Da Vinci: Revolucija robotske kirurgije u medicini budućnosti“, prikazao je kliničku primjenu umjetne inteligencije i robotskih sustava u suvremenoj urologiji, koji se potvrđuju kao saveznik u očuvanju kvalitete života, osobito kod osjetljivih zahvata