Uvodnik

---

prim. dr. sc. Inga Mandac Smoljanović,
Zavod za hematologiju, KB Merkur

izv. prof. dr. sc. Ozren Jakšić,
Zavod za hematologiju, KB Dubrava

Vibor Milunović, dr. med.
Zavod za hematologiju, KB Merkur

---

B-kronična limfocitna leukemija najčešći je tip leukemije odrasle dobi u svijetu koja se dijagnosticira kod oko 4,5/100.000 stanovnika godišnje. Povijest B-kronične limfocitne leukemije (B-KLL) počinje 1749. godine, kada je dr. Joseph Lieutaud uočio prve bijele krvne stanice i nazvao ih „globuli albicanates“.

U kasnijim godinama povijest B-KLL-a analizirana je kroz nekoliko razdoblja, a svako od njih bilo je obilježeno znanstvenim dostignućima koja su uvelike doprinijela današnjem razumijevanju B-KLL-a i ostalih limfoproliferativnih neoplazmi. Osim boljeg upoznavanja patofiziologije B-KLL-a, poboljšani prognostički biljezi pomogli su u preciznijem predviđanju kliničkih ishoda i individualiziranju liječenja prema profilu rizika svakog pacijenta.

Tijekom 70-ih i 80-ih godina dvadesetog stoljeća, Kanti Rai i Jean-Jacques Binet prognozirali su ishode liječenja pacijenata s B-KLL-om koristeći parametre krvne slike (limfocitoza, anemija, trombocitopenija), broj povećanih limfnih čvorova, splenomegaliju i hepatomegaliju.

Profesori Branimir Jakšić i Branko Vitale su 1981. godine predstavili TTM (prema engl. total tumour mass) prognostički indeks koji je uključivao limfocitozu, palpabilne limfne čvorove i veličinu palpabilne slezene. Danas se prognostički važne biološke promjene u B-KLL-u promatraju na genskoj, transkripcijskoj, epigenskoj razini i razini mikrookoliša. Promjene se smatraju dinamičkim procesima tijekom kojih B-KLL može evoluirati prema terapijskoj rezistenciji ili ući u progresiju.

Detaljniji uvidi u biologiju bolesti doveli su do razvoja ciljanih i visoko učinkovitih lijekova za B-KLL, pri čemu su postupno napušteni principi liječenja kemoterapijom. Monoklonalna protutijela našla su se pred novim izazovima u traženju idealnog partnera u liječenju bolesnika s B-KLLom. Ibrutinib je bio prvi odobren inhibitor Brutonove tirozin kinaze (BTK), odobrila ga je u veljači 2014. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) za liječenje bolesnika s B-KLL-om koji su liječeni s najmanje jednom linijom terapije. U zadnjih 10 godina odobreno je nekoliko ciljanih lijekova koji su izazvali revoluciju u liječenju B-KLL-a.

Iz svega navedenog, ne iznenađuje potreba da tematski broj časopisa Medix posvetimo B-KLL-u.

Kroz članke će se detaljnije prikazati put bolesnika od sumnje do dijagnoze B-KLL-a, uz osvrt na dijagnostički pristup, prognostičke biljege te načine liječenja. Posebno će se posvetiti pozornost prvoj liniji liječenja, kao i ostalim linijama u relapsnorefraktornom B-KLL-u.

Primjena antimikrobne profilakse i intravenskih imunoglobulina donijela je iskorak u prevenciji i liječenju infekcija koje su još uvijek jedan od glavnih uzroka smrti bolesnika s B-KLL-om.

Dio tekstova posvećen je nuspojavama lijekova čija dijagnostika i liječenje često zahtijevaju multidisciplinarni pristup. Unatoč velikim pomacima u dijagnostičkim i terapijskim spoznajama, neka pitanja još ostaju neodgovorena. Buduća istraživanja pokušat će odgovoriti na pitanja o optimalnim načinima liječenja, uz modifikaciju trenutnih preporuka i popuniti praznine u dosadašnjim spoznajama o B-KLL-u.

Svi autori pripremili su iz sadržaja svojih članaka pitanja za provjeru znanja liječnika u sustavu trajne izobrazbe, ukupno 70 pitanja, bodovanih 10 HLK bodova za obnovu liječničke licence.

„Ako sam i vidio dalje od drugih, to je zato što sam stajao na ramenima velikana.“
Isaac Newton, pismo Robertu Hookeu, 15. veljače 1676.