Prof. dr. sc. Željko Krznarić: Hrvatski liječnički zbor – 150 godina predanosti zdravlju
Akademska i stručna karijera prof. dr. sc. Željka Krznarića, predsjednika HLZ-a i stručnjaka na području gastroenterologije i hepatologije te kliničke prehrane, obilježena je znanstvenim radovima, sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama te angažmanom u edukaciji mladih liječnika. Pod njegovim vodstvom HLZ je nastavio razvijati svoje ključne ciljeve, a 150 godina djelovanja svjedoči o kontinuiranoj posvećenosti zdravstvenoj skrbi i dobrobiti stanovništva. U razgovoru za „Medix“ prof. Krznarić podijelio je svoja razmišljanja o budućnosti medicine, izazovima s kojima se suočava zdravstveni sustav te se osvrnuo na ključne trenutke iz povijesti HLZ-a i planove za budućnost te institucije
OGLAS
U povodu 150. obljetnice Hrvatskoga liječničkog zbora (HLZ) razgovarali smo s prof. dr. sc. Željkom Krznarićem, predsjednikom HLZ-a i uglednim stručnjakom na području gastroenterologije i hepatologije te kliničke prehrane. Njegov profesionalni opus i predanost unaprjeđenju medicinske znanosti i prakse čine ga najpozvanijim sugovornikom za tu značajnu obljetnicu.
Prof. Krznarić diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1984. godine, specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1993. i od tada radi na Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb – Rebro. Subspecijalistički ispit iz gastroenterologije položio je 2001. Godine 2007. osniva Centar, a zatim Odjel za kliničku prehranu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb. Voditelj je Referentnog centra za upalne bolesti crijeva Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske te voditelj Referentnog centra za kliničku prehranu i liječenje zatajenja funkcije crijeva. Redoviti profesor u trajnom zvanju je od 2022. godine. Od 1984. godine član je Hrvatskoga liječničkog zbora. Član je Hrvatske liječničke komore i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Predsjednik je Hrvatskoga društva za kliničku prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora i Hrvatskog društva za upalne bolesti crijeva Hrvatskog liječničkog zbora. Profesor Krznarić je član vijeća ESPEN-a (engl. European Society of Clinical Nutrition and Metabolism), član UEG (engl. United European Gastroenterology) Educational Committee, ECCO (engl. European Crohn & Colitis Organization) National Representative i predsjedavajući Training Recognition Committee ESBGH-a (engl. European Section and Board of Gastroenterology and Hepatology) UEMS-a.
Njegova akademska i stručna karijera obilježena je brojnim znanstvenim radovima, aktivnim sudjelovanjem na međunarodnim konferencijama te angažmanom u edukaciji mladih liječnika. Pod njegovim vodstvom HLZ je nastavio razvijati svoje ključne ciljeve: unaprjeđenje medicinskih standarda, kontinuirano stručno usavršavanje liječnika te promicanje zdravlja i medicinske etike. Uloga HLZ-a u društvu od neprocjenjive je važnosti, a 150 godina djelovanja svjedoči o kontinuiranoj posvećenosti zdravstvenoj skrbi i dobrobiti stanovništva.
Tijekom mandata prof. dr. sc. Željka Krznarića Hrvatski liječnički zbor nastavlja promicati struku kroz edukacijske aktivnosti, izdavanje smjernica i sudjelovanje u zakonodavnim inicijativama
U razgovoru za „Medix“ prof. Krznarić podijelio je svoja razmišljanja o budućnosti medicine, izazovima s kojima se suočava zdravstveni sustav te važnosti interdisciplinarnog pristupa u liječenju pacijenata. Također, osvrnuo se na ključne trenutke iz povijesti HLZ-a i planove za budućnost te ugledne institucije.
IZ POVIJESTI HLZ-A
MEDIX: Prof. Krznarić, čestitamo vam na 150. obljetnici Hrvatskoga liječničkog zbora. Koliki je utjecaj HLZ-a na medicinsku praksu u Hrvatskoj u proteklih 150 godina?
Prof. Krznarić: Hvala vam na čestitkama. Hrvatski liječnički zbor, kao dobrovoljna, neprofitna udruga hrvatskih liječnika, osnovan je 1874. godine i od tada neprekidno djeluje u promicanju medicinske struke, etike i edukacije. Tijekom svoje povijesti odigrao je ključnu ulogu u razvoju medicinske struke i unaprjeđenju zdravstvene skrbi u Hrvatskoj. Rad HLZ-a usmjeren je na kontinuirano poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite, što je temeljni cilj organizacije.
MEDIX: Možete li reći nešto više o njegovoj povijesti?
Prof. Krznarić: Drugi dio 19. stoljeća bio je razdoblje buđenja nacionalne svijesti i interesa za promicanje struke. U tom kontekstu, osnivanje HLZ-a 26. veljače 1874. godine bilo je od velike važnosti. Zbog nedostatka prostora prva druženja odvijala su se u gostionici „K caru austrijskomu“ u Ilici 4, gdje je danas Nama. Zbor je, stasajući i financijski jačajući, došao u mogućnost da potkraj 30-ih godina 20. stoljeća sagradi zgradu u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
HLZ je tijekom desetljeća evoluirao, prolazeći kroz razne društveno-političke sustave: od Austro-Ugarske monarhije, Prvoga svjetskog rata, preko Kraljevine Jugoslavije, NDH i SFRJ, sve do današnje neovisne Republike Hrvatske. Tijekom 150 godina, HLZ je bio ključni nositelj medicinskog napretka i zdravstvene skrbi u Hrvatskoj.
MEDIX: Jesu li postojali drugi pokušaji osnivanja liječničkih društava u to vrijeme?
Prof. Krznarić: Bilo je nekoliko pokušaja osnivanja i druženja liječnika. U Osijeku je, na primjer, osnovana Družba liječnika Slavonije, ali je trajala kratko i brzo se spojila s Hrvatskim liječničkim zborom, odnosno Zborom liječnika Hrvatske i Slavonije. Kasnije su postali Zbor liječnika Hrvatske, odnosno Hrvatski liječnički zbor.
Profesionalni opus i predanost unaprjeđenju medicinske znanosti i prakse prof. Krznarića čine najpozvanijim sugovornikom u povodu 150. obljetnice HLZ-a
MEDIX: Koja je bila njihova misija?
Prof. Krznarić: Od osnivanja, Zbor je skrbio o promicanju zdravlja naroda i zaštiti liječničkog staleža. To je uvijek bila misija liječničkog poziva – briga o zdravlju naroda. Ta misija nastavljena je tijekom svih 150 godina, s brojnim aktivnostima, ne samo u stručnim segmentima, već i u javnozdravstvenim aktivnostima s ciljem promicanja zdravlja.
MEDIX: Možete li podijeliti s nama neke od ključnih trenutaka iz povijesti HLZ-a?
Prof. Krznarić: Ključni trenuci uključuju osnivanje Zbora 1874. godine, organizaciju prvih stručnih skupova te sudjelovanje u međunarodnim medicinskim projektima. HLZ je 1917. godine sudjelovao u osnivanju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, nešto kasnije Hrvatske liječničke komore, potom sindikata te Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Također, važno je istaknuti ulogu članova tijekom Domovinskog rata u pružanju medicinske skrbi.
AKTIVNOSTI HLZ-A DANAS
MEDIX: Koji su glavni izazovi s kojima se suočava HLZ u današnjem zdravstvenom sustavu?
Prof. Krznarić: Glavni izazovi uključuju prilagodbu tehnološkom napretku, osiguranje financijske stabilnosti udruge, skrb o kontinuiranoj edukaciji članstva te suočavanje s globalnim zdravstvenim krizama poput pandemija, ali i klimatskih izazovima te međunarodnim sukobima. Ključ uspjeha leži u kontinuiranom unapređenju znanja i vještina naših članova. Razumijevanje javnozdravstvenih tema u srži je aktivnosti HLZ-a, od prevencije pušenja i konzumiranja alkohola do suočavanja s pandemijom debljine te brojnim kroničnim bolestima.
MEDIX: Predsjednik ste HLZ-a od 2013. godine. Vaš treći mandat predsjednika HLZ-a izazvao je mnogo pozornosti.
Prof. Krznarić: Tijekom moga trećeg mandata dogodila se pandemija COVID-a 19, koja je snažno pogodila Hrvatski liječnički zbor, organizacijski i financijski. U doba pandemije broj aktivnosti je značajno pao, a time i prihodi. Kada je došlo vrijeme za redovitu izbornu skupštinu, nismo mogli prolongirati funkciju predsjednika zbog zakona o udrugama i morali smo ići u nove izbore. Tada su i Glavni odbor i Skupština podržali moju kandidaturu. Drugih kandidata, primarno zbog financijske nesigurnosti, nije ni bilo. Uz to, bili smo pogođeni potresom, velika dvorana je bila oštećena, bilo je izazova koji su široj javnosti nepoznati. Srećom, imali smo dovoljno znanja, volje i vještina da prebrodimo te izazove.
MEDIX: Kako ste se nosili s dodatnim odgovornostima?
Prof. Krznarić: Sve dužnosti u Hrvatskom liječničkom zboru su volonterske, osim logističkih službi, koje su plaćene. Volontiranje postane dio vas, pa to više ne osjećam kao teret. Ipak, nije jednostavno. Svakog tjedna morate biti prisutni i ažurirati poslovne aktivnosti HLZ-a. Ponekad je teško uskladiti sve obveze, ali to je dio posla.
MEDIX: Koje su vaše dnevne obveze kao predsjednika?
Prof. Krznarić: Dnevne obveze su raznolike, od rada na klinici i Medicinskom fakultetu do aktivnosti na razini Ministarstva zdravstva, HZZO-a i sastanaka s drugim liječničkim udrugama. Naravno, tu su i protokolarne obveze vezane uz aktivnosti podružnica i stručnih društava kao i brojne javnozdravstvene aktivnosti. U iznimnim situacijama, drugi dopredsjednik, rizničar ili tajnik preuzimaju vođenje sastanaka. Ta dužnost zahtijeva prije svega posvećenost, ali i diplomaciju. Gdje je 12.000 članova, tamo je i 12.000 interesa, a gdje je 167 društava, tamo je isto toliko interesa. Kolizije su moguće, ali većinu prijepora rješavamo unutar naših struktura.
MEDIX: Koji su najveći izazovi s kojima se susretala medicinska zajednica u Hrvatskoj tijekom vašeg mandata kao predsjednika HLZ-a?
Prof. Krznarić: HLZ se trudi biti aktivni sudionik u svim aktivnostima, ali ne težimo značajnom medijskom eksponiranju. Izazovi su uvijek prisutni, ali s godinama se mijenjaju. Važno je istaknuti da se HLZ nastoji prilagoditi tim promjenama.
Tijekom svog mandata intenzivno sam razgovarao s Ministarstvom zdravstva i drugim relevantnim tijelima kako bismo poboljšali uvjete rada liječnika i omogućili adekvatne mogućnosti za specijalizacije. Usmjerili smo se na unaprjeđenje sustava edukacije, modernizaciju kurikuluma i osiguranje boljih radnih uvjeta, što je ključno za zadržavanje mladih liječnika u Hrvatskoj.
Ponosan sam na postignuća koja smo ostvarili zajedničkim radom i uvjeren da smo unaprijedili zdravstveni sustav u Hrvatskoj.
MEDIX: Koje su najvažnije inicijative koje HLZ provodi?
Prof. Krznarić: HLZ provodi širok spektar aktivnosti, uključujući organizaciju stručnih skupova, tečajeva i konferencija, izdavanje znanstvenih publikacija te suradnju s međunarodnim medicinskim organizacijama. Posebno smo ponosni na našu ulogu u kontinuiranoj medicinskoj edukaciji.
HLZ je izdao više od stotinjak smjernica za dijagnostiku i liječenje različitih bolesti. Također, radimo na uvođenju umjetne inteligencije u rad zbora, što uključuje arhiviranje dokumentacije i prikupljanje stručnih članaka, a aktivni smo i u korištenju europskih fondova.
MODEL ZA EDUKACIJU I ORGANIZACIJU NA EUROPSKOJ RAZINI
MEDIX: Kako ste se osobno uključili u rad HLZ-a?
Prof. Krznarić: Moj angažman u HLZ-u počeo je tijekom specijalizacije, kada sam shvatio koliko je važno imati snažnu strukovnu organizaciju koja podržava liječnike u profesionalnom razvoju. Kao predsjednik HLZ-a motivira me želja da pridonesem razvoju medicinske struke u Hrvatskoj, posebno kroz edukaciju i usavršavanje mladih liječnika.
MEDIX: Što je bilo odlučujuće u izboru vašeg zvanja – obiteljska tradicija, humanizam kao temeljna odlika medicine ili nešto treće?
Prof. Krznarić: Moj put prema liječničkom pozivu bio je prilično nekonvencionalan. Nakon završetka gimnazije, upisao sam medicinu iako je moj interes bio više usmjeren prema povijesti i književnosti. Unatoč brojnim izazovima, nikad nisam požalio na izboru studija.
MEDIX: Kao gastroenterolog i hepatolog, osnovali ste Centar i Odjel za kliničku prehranu.
Prof. Krznarić: Moj interes za gastroenterologiju razvio se nakon nekoliko godina rada u preventivnoj medicini. Među pacijentima su često bili i oni s upalnim bolestima crijeva, osobito Crohnovom bolešću. Vrlo su često imali značajne nutritivne probleme, uključujući i tešku pothranjenost. Uz potporu nadređenih, osnovao sam Centar, a potom i Odjel za kliničku prehranu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb. Od tada uvodimo različite inovacije, nutritivne intervencije pa sve do liječenja zatajenja crijevne funkcije i kućne parenteralne prehrane. Prepoznati smo kao jedan od najboljih modela za edukaciju i organizaciju kliničke prehrane na europskoj razini.
Osobito sam ponosan što smo prvi promovirali kontinuirano praćenje C-reaktivnog proteina kao biomarkera u procjeni aktivnosti upalnih bolesti crijeva.
MEDIX: Hrvatsko društvo za kliničku prehrana HLZ-a ostvaruje prepoznatljive iskorake na međunarodnoj razini.
Prof. Krznarić: Radi se o skoro 30 godina aktivnog promicanja tog segmenta struke koji je bio zanemaren. Hrvatsko društvo za kliničku prehrana HLZ-a bilo je organizator Europskog kongresa kliničke prehrane i metabolizma (ESPEN), na kojem je sudjelovalo više 4000 sudionika iz 98 zemalja. Taj, ali i brojni drugi skupovi koje smo organizirali omogućuju razmjenu znanja i iskustava s kolegama iz svijeta, što je ključno za razvoj medicinske struke u Hrvatskoj.
Hrvatsko društvo za kliničku prehrana HLZ-a bilo je domaćin kongresa ESPEN-a, na kojem je sudjelovalo više od 4000 sudionika iz 98 zemalja. Iz logističkih razloga kongres je održan u Beču, uz Austriju i Sloveniju kao zemlje partnere, odnosno u organizaciji triju zemalja, na čelu s Hrvatskom
DOSADAŠNJI USPJESI I SMJERNICE ZA DALJNJI RAD
MEDIX: Koja je uloga HLZ-a u promociji zdravlja i prevenciji bolesti i koje su glavne smjernice za daljnji rad?
Prof. Krznarić: HLZ ima ključnu ulogu u promociji zdravlja kroz edukaciju javnosti, suradnju s državnim institucijama i provođenje preventivnih programa. Cilj je podizanje svijesti o važnosti zdravih životnih navika i ranog otkrivanja bolesti. Budućnost HLZ-a temelji se na jačanju interdisciplinarnog pristupa u medicini, unaprjeđenju edukacijskih programa te daljnjoj internacionalizaciji rada. Želimo biti platforma koja omogućuje razmjenu znanja i iskustava među liječnicima, ne samo u Hrvatskoj, već i globalno.
MEDIX: Koji su najvažniji uspjesi HLZ-a u posljednjih nekoliko godina?
Prof. Krznarić: Istaknuo bih unapređenje specijalističkog usavršavanja liječnika, uvođenje novih tehnologija i metoda u medicinsku praksu te aktivno sudjelovanje u međunarodnim projektima i suradnjama. Posebno smo ponosni na ulogu u edukaciji i podršci liječnicima tijekom pandemije COVID-a 19.
Danas HLZ ima 26 podružnica, 167 stručnih društava te 97 sekcija i dva kluba, s ukupno 11.883 aktivnih članova. To smatram uspjehom. HLZ je postao članom brojnih strukovnih udruga diljem svijeta, što potvrđuje njegovu reputaciju. Drugo (ili treće) stoljeće djelovanja HLZ-a karakterizira stručno i znanstveno usavršavanje, unaprjeđenje znanstvenoistraživačkog rada te davanje stručnih mišljenja pri donošenju zakona i odluka o organizaciji zdravstvene zaštite.
HLZ je aktivno radio na standardizaciji i unaprjeđenju medicinske edukacije i specijalizacije. Uvođenjem sustavnih programa kontinuirane medicinske edukacije HLZ je osigurao da liječnici u Hrvatskoj stalno unaprjeđuju znanja i vještine. Jedno od najvažnijih postignuća je kontinuirano zalaganje za javno zdravlje. Stručna društva Zbora sudjelovala su u brojnim kampanjama i programima za prevenciju bolesti, promociju zdravih životnih stilova te educirala građane o važnosti preventivne medicine. HLZ je postavio visoke etičke standarde za medicinsku praksu u Hrvatskoj. Kroz svoje etičke kodekse i smjernice, HLZ je osigurao da liječnici djeluju u skladu s najvišim moralnim načelima, štiteći prava i dostojanstvo pacijenata.
HLZ je aktivno sudjelovao u međunarodnim medicinskim organizacijama, kao što su UEMS (engl. European Union of Medical Specialists) i WMA (engl. World Medical Organization) te je uspostavio suradnju s brojnim inozemnim medicinskim institucijama. Ta je suradnja omogućila razmjenu znanja i iskustava te integraciju hrvatske medicinske prakse u globalne tokove.
HLZ je podržavao i promovirao znanstvena istraživanja u medicini te je kroz svoje publikacije omogućio liječnicima da objavljuju i dijele svoja istraživanja i nalaze s kolegama.
KONKURENTNOST NA KARTI KLINIČKIH ISTRAŽIVANJA
MEDIX: U sklopu vašeg Centra pokrenuli ste nekoliko kliničkih istraživanja. Što možete poručiti kolegama kako bi svoje zdravstvene ustanove učinili konkurentnijima na karti kliničkih istraživanja zemalja EU-a?
Prof. Krznarić: Klinička istraživanja donose višestruke koristi kako za zdravstvene ustanove tako i za cjelokupni zdravstveni sustav, a najvažnije za bolesnike. Da bi svoje ustanove učinili konkurentnijima, treba svakako voditi računa o akreditaciji, koja osigurava da ustanove zadovoljavaju međunarodne standarde.
Važno je i kontinuirano educirati kolege o najnovijim trendovima i smjernicama u kliničkim istraživanjima. Osposobljeni timovi su ključ za uspješno provođenje istraživanja. Potrebno je voditi računa i o adekvatnoj infrastrukturi. Moderni laboratoriji, adekvatna oprema i prostor za istraživanja čine ustanovu privlačnijom za provođenje kliničkih studija. Ne smije se zanemariti ni važnost umrežavanja i međusobne suradnje. Suradnja s drugim institucijama i sudjelovanje na stručnim skupovima mogu otvoriti vrata za nove projekte i financiranja.
Na kraju, svaki voditelj treba svojim suradnicima pružiti podršku i motivirati ih. Priznanje i nagrade za provođenje istraživanja mogu dodatno potaknuti entuzijazam i angažman.
Akreditacijom ustanova za klinička istraživanja svi su na dobitku. Ustanove postaju prepoznatljivije i privlačnije za međunarodne projekte, zdravstveni sustav dobiva pristup najnovijim terapijama i tehnologijama, a bolesnici imaju priliku sudjelovati u inovativnim terapijskim pristupima koji im mogu poboljšati kvalitetu života.
MEDIX: Prije sedam godina osnovali ste Jedinicu za liječenje zatajenja crijevne funkcije, prvu takve vrste u jugoistočnoj Europi. Tada je izlaganje održao prof. dr. sc. Loris Pironi, voditelj Centra za liječenje zatajenja funkcije crijeva u Sveučilišnoj bolnici St. Orsola-Malpighi Hospital i voditelj Europskog projekta razvoja artificijelne prehrane u sindromu kratkog crijeva i zatajenja crijevne funkcije.
Prof. Krznarić: Suradnja s prof. dr. sc. Lorisom Pironijem i njegovim timom se nastavlja. Njihova ekspertiza i iskustvo izuzetno su vrijedni u unaprjeđenju našeg rada i pružanju skrbi za bolesnike. Za provedbu individualnih programa liječenja bolesnika sa sindromom kratkog crijeva potrebni su stručnjaci različitih profila kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup. Multidisciplinarni tim osigurava da svaki bolesnik dobije sveobuhvatnu, prilagođenu skrb koja zadovoljava sve aspekte njihovog zdravstvenog stanja. Kontinuirana suradnja s vodećim europskim centrima, poput onog kojim upravlja prof. Pironi, omogućuje nam primjenu najnovijih saznanja i najbolje prakse u liječenju kompleksnih stanja.
ULOGA OBITELJSKIH LIJEČNIKA
MEDIX: Koja je uloga obiteljskih liječnika u dijagnozi i liječenju gastrointestinalnih bolesti?
Prof. Krznarić: Ta je uloga ključna jer su oni često prvi stručnjaci s kojima pacijenti stupaju u kontakt kada razviju simptome vezane uz probavni sustav. Provode osnovne dijagnostičke postupke i igraju važnu ulogu u prevenciji gastrointestinalnih bolesti putem edukacije o zdravoj prehrani, načinu života i preventivnim mjerama.
Granica između područja djelovanja obiteljskog liječnika i specijalista gastroenterologa obično se definira ozbiljnošću i složenošću bolesti, primjerice kada pacijenti imaju ozbiljnije gastrointestinalne bolesti koje zahtijevaju specijalističku evaluaciju. Kada simptomi nisu jasni ili se ne poboljšavaju unatoč početnom liječenju, obiteljski liječnik će uputiti pacijenta gastroenterologu za daljnju dijagnostiku.
Izuzetno je značajna i suradnja obiteljske medicine i gastroenterologa u liječenju kronične bolesti jetre, terapije biološkim lijekovima za IBD ili organiziranja naprednih endoskopskih procedura. Obiteljski liječnici i gastroenterolozi trebaju surađivati kako bi osigurali sveobuhvatnu i kontinuiranu skrb za pacijente.
MEDIX: Jedan od značajnih problema u području gastroenterologije je učestalost kolorektalnog karcinoma.
Prof. Krznarić: Unaprjeđenje nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj može značajno poboljšati ishode liječenja i smanjiti incidenciju bolesti. Potrebno je pokretanje kampanja za podizanje svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Edukacija bi trebala obuhvatiti informacije o simptomima, važnosti probira i dostupnim testovima. Nadalje, valja postaviti sustav poziva i podsjetnika za osobe koje ispunjavaju uvjete za probir, uz smanjenje vremena čekanja za dijagnostičke pretrage. Važno je i osnaživanje uloge obiteljskih liječnika u promociji probira i ranom otkrivanju karcinoma. Prikupljanje podataka o stopama sudjelovanja, rezultatima probira i ishodima liječenja može pomoći u identifikaciji područja za poboljšanje.
Uvođenje učinkovitih programa probira često dovodi do povećanog otkrivanja ranih stadija bolesti, što poboljšava ishode liječenja. Rano otkrivanje raka debelog crijeva značajno povećava šanse za uspješno liječenje. Povećanje postotka pacijenata kod kojih se bolest otkriva u ranoj fazi može dovesti do smanjenja mortaliteta i poboljšanja kvalitete života. Korištenje multidisciplinarnih timova može osigurati sveobuhvatnu i koordiniranu skrb, a uvođenje novih tehnologija za dijagnostiku i liječenje značajno poboljšati ishode liječenja.
Unaprjeđenje nacionalnog programa zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje edukaciju, bolji pristup probiru, smanjenje čekanja za dijagnostiku i liječenje te kontinuiranu evaluaciju kako bi se osigurali učinkovitost programa i prilagodba potrebama stanovništva. Osobno, sklon sam promovirati redovite endoskopske preglede u rizičnim populacijama.
Edukacija javnosti o zdravim prehrambenim navikama, ranoj detekciji bolesti i promicanju zdravog načina života ima dugoročne pozitivne učinke na populacijsko zdravlje. Stoga je važno da se kolege uključuje i u medijske sfere u promociji znanstvenih i stručnih činjenica, naglasio je prof. Krznarić
MEDIX: Možete li reći nešto više o terapiji upalnih bolesti crijeva u svjetlu novih bioloških i biosličnih lijekova.
Prof. Krznarić: Terapija upalnih bolesti crijeva (IBD), koja uključuje Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, značajno se razvila posljednjih desetljeća, posebno uvođenjem bioloških i biosličnih lijekova. Incidencija tih bolesti raste globalno, uključujući Hrvatsku, što naglašava potrebu za učinkovitim terapijskim opcijama. Terapijski oblici uključuju tradicionalnu terapiju te biološke i bioslične lijekove, ali i iduće generacije tzv. malih molekula. Bioslični lijekovi čine biološku terapiju dostupnijom većem broju pacijenata zbog nižih troškova. Nužno je osigurati primjerenu edukaciju liječnika i pacijenata o korištenju i upravljanju terapijama biološkim i biosličnim lijekovima.
Novi biološki i bioslični lijekovi značajno su unaprijedili terapijske opcije za pacijente, omogućujući bolju kontrolu bolesti i poboljšanje kvalitete života. Međutim, njihov uspjeh ovisi o individualnom pristupu liječenju, pažljivom praćenju i prilagodbi terapije. Kontinuirana edukacija i istraživanja ključni su za daljnje poboljšanje skrbi.
MEDIX: Na središnjoj svečanosti obilježavanja 150. obljetnice HLZ-a, održanoj u hotelu Esplanade, uz brojne uzvanike nazočan je bio i prof. Vassilios Papalois, predsjednik Europskog udruženja liječničkih specijalista.
Prof. Krznarić: S posebnim zadovoljstvom smo pozdravili dolazak prof. Papaloisa. Njegova nazočnost naglasila je važnost međunarodne suradnje i razmjene znanja unutar medicinske zajednice. Prof. Papalois na čelu je Europskog udruženja liječničkih specijalista koje okuplja 1,6 milijuna članova iz 41 europske zemlje, a HLZ s ponosom sudjeluje u toj zajednici. Govor i dijalog prof. Papaloisa obogatili su našu proslavu te pružili uvid u globalne perspektive u medicinskom području. Predsjednik UEMS-a posebno je naglasio kako je Hrvatski liječnički zbor jedna od najaktivnijih članica, a punopravni je član od 2013. godine.
U ČAST 150. OBLJETNICE
MEDIX: Službeno glasilo HLZ-a doživjelo je svojevrsnu umjetničku transformaciju.
Prof. Krznarić: Hrvatski liječnički zbor je aktivno podržavao i promovirao znanstvena istraživanja u medicini te je omogućio liječnicima objavljivanje i dijeljenje njihovih istraživanja i nalaza putem svojih publikacija, uključujući „Liječnički vjesnik“ i druge stručne časopise. U povodom 150. obljetnice, „Liječnički vjesnik“ je na moju inicijativu dobio novi vizualni identitet, spajajući likovnu umjetnost i medicinsku struku i znanost, koji odražava suvremeni duh i poštovanje prema tradiciji bilježenja znanstvenih i stručnih dostignuća medicinske zajednice. Osim toga, na web stranici časopisa uveden je jednostavniji način čitanja i prelistavanja časopisa.
HLZ nastoji prilagoditi izdavačku djelatnost digitalnom dobu i komunikacijskoj revoluciji prije svega kroz digitalizaciju časopisa i publikacija. Preko web stranice HLZ-a možete pregledati cjelokupnu digitalnu arhivu časopisa. Ujedno smo sve svoje publikacije postavili digitalno na mrežnu stranicu, što omogućava članovima brz i jednostavan pristup najnovijim istraživanjima, smjernicama i vijestima iz medicinske struke.
MEDIX: Proslava je obilježena i posebnim događanjima koja simboliziraju važnost HLZ-a.
Prof. Krznarić: Hrvatska pošta je 26. veljače 2024. pustila u optjecaj poštansku marku posvećenu 150. godišnjici osnutka HLZ-a. Prigodna marka, predstavljena na dan obljetnice osnivanja HLZ-a, prikazuje motiv starinske liječničke torbe i prvog izdanja „Liječničkog vjesnika“. Dizajn marke potpisuje Katarina Lončar iz Zagreba.
Nadalje, 26. veljače 2024. u hotelu Esplanade u Zagrebu svečano je predstavljena brončana skulptura „Hrvatski liječnički zbor – prvi predsjednik HLZ-a“, djelo autora Mile Blaževića. Inicijativu za izradu tog spomenika pokrenuo sam s kolegicom prof. dr. sc. Stellom Fatović-Ferenčić, članicom Izvršnog odbora HLZ-a. Skulptura, koja prikazuje Franju Miličića, prvog predsjednika HLZ-a, izrađena je u ediciji od 60 primjeraka.
Važno je još istaknuti i da je 26. veljače 2024. šira javnost imala je priliku prvi put vidjeti novi prilog o Hrvatskome liječničkom zboru u emisiji TV kalendar. Prilog, koji se tradicionalno prikazuje svake godine na rođendan HLZ-a, dobio je novo, revitalizirano izdanje. Za sve zainteresirane, prilog je dostupan na službenom YouTube kanalu TV kalendara.
Prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., i Dragan Bralić, glavni urednik „Medixa“, u prostorijama HLZ-a u Šubićevoj ulici u Zagrebu
ZAJEDNIČKA POSVEĆENOST IZVRSNOSTI
MEDIX: Kakva je uloga medicinskih udruženja poput HLZ-a u promicanju javnog zdravlja u budućnosti?
Prof. Krznarić: Želio bih bolje upoznati mlade liječnike s UEMS-om i prilikama koje mogu ostvariti kroz HLZ i suradnju s UEMS-om. Mlade liječnike treba poticati na sudjelovanje u međunarodnim organizacijama jer im to može donijeti vrijedna iskustva, dodatna znanja i prilike za profesionalni razvoj. Planiramo pokrenuti više mentorskih programa i inicijativa koje će omogućiti mladim stručnjacima stjecanje iskustava i znanja potrebnih za njihov profesionalni razvoj.
MEDIX: Koje biste savjete dali mladim stručnjacima koji žele slijediti vaš put u području gastroenterologije, kliničke prehrane i javnoga zdravstva?
Prof. Krznarić: Važno je uložiti vrijeme i trud u formalno obrazovanje i specijalizaciju. Dobro razumijevanje osnovnih principa, dijagnostičkih metoda i terapijskih pristupa ključno je za karijeru. Područje gastroenterologije i kliničke prehrane dinamično je i stalno se razvija. Nužno je trajno usavršavanje, sudjelovanje na stručnim skupovima i različitim edukacijama kako bi bili ukorak s najnovijim istraživanjima i tehnološkim naprecima. Treba razvijati sposobnost rada u timu s drugim medicinskim stručnjacima. Multidisciplinarni pristup omogućuje sveobuhvatan pristup pacijentima s kompleksnim problemima.
Nadalje, u svom radu potrebno je pridržavati se najviših etičkih standarda. Pacijentova dobrobit treba biti uvijek na prvome mjestu, a profesionalno ponašanje ključno je za izgradnju povjerenja i uspješnu karijeru.
Potičem mlade stručnjake, neposredne kolegice i kolege da se uključe u istraživački rad u području gastroenterologije i kliničke prehrane. Također važna je i edukacija javnosti o zdravim prehrambenim navikama, ranoj detekciji bolesti i promicanju zdravog načina života koja može imati dugoročne pozitivne učinke na populacijsko zdravlje. Stoga je važno da se kolege uključuje i u medijske sfere u promociji znanstvenih i stručnih činjenica.
U konačnici, kao i u svakom zanimanju, ključno je imati i dobrog mentora. Iskustvo i savjeti iskusnih kolega mogu biti neprocjenjivi u profesionalnom razvoju.
MEDIX: Imate li poruku za članove HLZ-a i širu javnost u povodu značajne obljetnice?
Prof. Krznarić: Želio bih zahvaliti svim članovima HLZ-a na njihovom predanom radu i doprinosu medicinskoj struci. Zajednička posvećenost izvrsnosti u medicini ključna je za budućnost zdravstva u Hrvatskoj. Široj javnosti poručujem da nastavi brinuti o zdravlju i da se uvijek oslanja na stručnost i iskustvo svojih liječnika.
OGLASI
