150. obljetnica Hrvatskoga liječničkog zbora

Osnivanje Hrvatskoga liječničkog zbora (HLZ) 1874. g. bilo je ključno za napredak medicine u Hrvatskoj te unapređenje zdravstvenih uvjeta. HLZ danas obuhvaća 26 podružnica, 167 stručnih društava te 97 sekcija i dva kluba, a trenutačno broji 11.883 aktivnih članova. HLZ je član mnogih strukovnih udruga Europe i svijeta, uključujući Svjetsku udrugu liječnika, Europski forum liječničkih udruga i Svjetsku zdravstvenu organizaciju te Europsku uniju liječnika specijalista. Tijekom svečane ceremonije obilježavanja 150. godine postojanja HLZ-a, naglašena je iznimna predanost kolegica i kolega obrazovanju i pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi, ključnih za formiranje sljedećih generacija stručnjaka

OGLAS


Hrvatski liječnički zbor osnovan je 26. veljače 1874. godine i predstavlja najstarije strukovno udruženje liječnika u Hrvatskoj. Nastao je kao rezultat povijesnih događaja i potrebe za organiziranjem liječničkih društava. Na dan osnivanja, 26. veljače 1874., liječnik Franjo Miličić, zajedno s kolegama, odazvao se pozivu dr. Vladoja Čačkovića te su osnovali liječničko društvo. Njihov je cilj bio okupiti liječnike radi međusobnog druženja, stručnog usavršavanja, brige o općem zdravlju i unaprjeđenja radnih uvjeta. Prva pravila tadašnjeg Sbora liječnikah Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potpisana su u ožujku 1874., a održana je i prva godišnja skupština u kolovozu iste godine. Dr. Franjo Miličić izabran je za prvog predsjednika, a dr. Šime Švrljuga za zamjenika. Tijekom daljnjeg djelovanja na godišnjim skupštinama doneseni su prvi Poslovnik i Kućni red Sbora liječnikah Kraljevine Hrvatske i Slavonije.

Dr. Franjo Miličić, prvi predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora


Prva pravila tadašnjeg Sbora liječnikah Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije potpisana su u ožujku 1874.


Dionici proslave 25. obljetnice Hrvatskoga liječničkog zbora


Najdugovječniji medicinski časopis u Europi

Uskoro nakon osnivanja Hrvatskog liječničkog zbora, objavljen je prvi broj Liječničkog vjesnika, koji se smatra najdugovječnijim medicinskim časopisom u Europi. Prvi broj Liječničkog vjesnika izdan je 1877. godine u vrijeme dok je Zborom predsjedavao dr. Antun Schwarz. Liječnički vjesnik od 1962. godine izlazi na hrvatskom i engleskom jeziku te redovito bilježi sva važna znanstvena i stručna dostignuća te aktualnosti doba.

Promjene u društvenim i tehnološkim okolnostima tijekom stoljeća odražavaju se kroz evoluciju vizualnog identiteta Liječničkog vjesnika, koji se mijenjao sukladno vremenu pa je tako i u povodu 150. obljetnice časopis doživio svojevrsnu umjetničku transformaciju. Liječnički vjesnik, na inicijativu predsjednika Hrvatskoga liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željka Krznarića, dobio je novi vizualni identitet, označavajući ne samo suvremeni izraz, već i poštovanje prema tradiciji bilježenja znanstvenih i stručnih dostignuća medicinske zajednice, ali i neraskidivu vezu medicine i umjetnosti.

Posebna izdanja dodatno će obogatiti proslavu, ali će ujedno ostati i trajni simboli bogate povijesti i predanosti medicinskoj struci.

Novi vizualni identitet u povodu 150. obljetnice izlaženja Liječničkog vjesnika označava ne samo suvremeni izraz i poštovanje prema tradiciji bilježenja znanstvenih i stručnih dostignuća, već i neraskidivu vezu medicine i umjetnosti


Novi broj časopisa


Ključ napretka hrvatske medicine

Osnivanje Hrvatskog liječničkog zbora bilo je ključno za napredak medicine u Hrvatskoj te unapređenje zdravstvenih uvjeta, kako je istaknuo povjesničar prof. dr. L. Glesinger. To se očituje činjenicom da je Zbor bio osnivač Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1917. godine), Hrvatske liječničke komore (1923.), Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (1961.), Hrvatske lige za borbu protiv raka (1963.) i Hrvatskog liječničkog sindikata (1990.). Od početaka do danas, Hrvatski liječnički zbor obilježava bogata izdavačka aktivnost te promiče druženje i suradnju koja odražava interese i prioritetne teme u medicinskoj struci. Kroz stručnu i znanstvenu djelatnost, Zbor je bio platforma za generacije liječnika i doktora dentalne medicine.

Nakon gotovo 150 godina aktivnosti, unutarnja organizacija Hrvatskog liječničkog zbora obuhvaća 26 podružnica, 167 stručnih društava te 97 sekcija i dva kluba. Hrvatski liječnički zbor trenutačno broji 11.883 aktivnih članova. Stručna društva često osnivaju nove sekcije, što svjedoči o dinamičnosti rada Hrvatskog liječničkog zbora i interesu liječnika za aktivno sudjelovanje i napredovanje u medicinskoj struci.

Danas je HLZ član mnogih strukovnih udruga diljem Europe i svijeta, uključujući Svjetsku udrugu liječnika (WMA), Europski forum liječničkih udruga i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (EFMA/WHO) te Europsku uniju liječnika specijalista (UEMS). Također, godišnje se provodi više od 2500 edukativnih inicijativa, od kojih se više od 500 svake godine odnosi na organizaciju i provedbu znanstveno-stručnih događanja. To uključuje domaće i međunarodne kongrese, stručne skupove i sastanke, tečajeve i radionice koje se održavaju u Hrvatskom liječničkom zboru.

Svečana ceremonija na Dan liječnika

Dana 26. veljače 2024., na Dan liječnika u Republici Hrvatskoj, obilježena je 150. obljetnica Hrvatskoga liječničkog zbora. Predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., na početku svečane ceremonije u hotelu Esplanade, izrazio je dobrodošlicu i zahvalu nazočnima, predsjedniku Hrvatske liječničke komore dr. Krešimiru Luetiću, predsjednici Hrvatskoga liječničkog sindikata dr. Renati Čulinović Čaić, dekanima medicinskih fakulteta, ravnateljima zdravstvenih ustanova i institucija u zdravstvenom sustavu. Naglasio je predanost kolegica i kolega obrazovanju i pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi koja je ključna za formiranje sljedeće generacije stručnjaka. Zahvale su upućene i uvaženim akademicima, kolegama iz prijašnjih upravnih struktura, podružnicama, predsjednicima i članovima stručnih društava, odbora i povjerenstava Hrvatskoga liječničkog zbora.

Predsjednik HLZ-a prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., uputio je riječi zahvale nazočnima, te akademicima, kolegama iz prijašnjih upravnih struktura, podružnicama, predsjednicima i članovima stručnih društava, odbora i povjerenstava HLZ-a


Proslava 150. obljetnice Hrvatskoga liječničkog zbora u hotelu Esplanade


Svečanoj sjednici prisustvovao je i akademik Davor Miličić, dopredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zatim profesor Vili Beroš, ministar zdravstva i izaslanik Vlade Republike Hrvatske, te akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskoga sabora. S posebnim zadovoljstvom pozdravljen je dolazak profesora Vassiliosa Papaloisa, predsjednika Europskog udruženja liječničkih specijalista (UEMS).

Akademik Davor Miličić u svom govoru istaknuo je dugogodišnju suradnju Hrvatskoga liječničkog zbora i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, posebno naglašavajući suradnju s liječnicima, članovima Razreda medicinskih znanosti HAZU. Ministar zdravstva Vili Beroš izrazio je važnost obilježavanja 150. obljetnice Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog dana liječnika te potrebu za razmatranjem izazova suvremenoga zdravstvenog sustava i kontinuirane suradnje među strukama, institucijama i građanima. Ministar je izrazio radost zbog postignutih uspjeha te nadu da je zdravstvena administracija pridonijela olakšavanju zajedničkog puta. Istaknuo je podršku liječnicima i ostalim zdravstvenim radnicima kroz poseban zakon koji regulira vrednovanje rada i učinkovitost zdravstvenih usluga.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner istaknuo je da je Hrvatski liječnički zbor simbol izvrsnosti, plemenitosti, humanosti i empatije. Kao važnu ulogu Hrvatskoga liječničkog zbora naglasio je kako liječnička zajednica treba zadržati svoju referentnu ulogu u današnjim izazovima kako bi osigurala pouzdanost informacija dostupnih široj populaciji, bilo u području prevencije, dijagnostike ili načina liječenja.

Predsjednik UEMS-a naglasio je utjecaj hrvatskog zdravstva na europskoj razini u području doniranja i presađivanja organa


Predsjednik UEMS-a, prof. Papalois, također je govorio pred okupljenima, te istaknuo da je Hrvatski liječnički zbor kao punopravni član jedan od najaktivnijih članova Europskog udruženja liječničkih specijalista. Posebno je naglasio utjecaj hrvatskog zdravstva na europskoj razini u području doniranja i presađivanja organa. Kao predsjednik UEMS-a, prof. Papalois na čelu je udruženja koje okuplja impresivnih 1,6 milijuna članova iz 41 europske zemlje, a Hrvatski liječnički zbor s ponosom sudjeluje u toj zajednici. Susret je pružio priliku za razmjenu ideja, iskustava i najboljih praksi, jačajući veze između hrvatske medicinske zajednice i europskih kolega. Kao kolegi, profesoru Papaloisu uručen je primjerak brončane skulpture „Hrvatski liječnički zbor – prvi predsjednik HLZ-a“.

Posvećenost javnom zdravlju

Prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, u svojem je govoru, osim povijesnih činjenica pod kojima je nastao Zbor, istaknuo i određene zanimljivosti. Godine 1895., dr. Bohuslava Keck postala je prva žena članica Sbora liječnikah Kraljevine Hrvatske i Slavonije, te je više od 10 godina bila jedina liječnica članica Sbora. U 1911. godini, Hrvatski liječnički zbor ostvario je još jedan značajan iskorak osnivanjem prvih samostalnih sekcija unutar Sbora, što su bile preteče današnjih stručnih društava. To su bile Internistička i Kirurška sekcija, što je dodatno pridonijelo specijalizaciji i razvoju liječničke struke.

Proslava je obilježena i posebnim događanjima koji simboliziraju važnost Hrvatskoga liječničkog zbora. Naime, Hrvatska pošta je izdala poštansku marku posvećenu 150. obljetnici Hrvatskoga liječničkog zbora. Osim toga, predstavljena je i skulptura „Hrvatski liječnički zbor – prvi predsjednik HLZ-a“, djelo akademskog kipara Mile Blaževića. Limitirana edicija ne samo što je umjetnički izraz, već i trajni spomenik prvom predsjedniku HLZ-a.

 

Poštanska marka objavljena u povodu 150. obljetnice Hrvatskoga liječničkog zbora izraz poštovanja prema dugoj i uglednoj tradiciji hrvatske medicinske zajednice


Prigodna omotnica


Članovi Izvršnog odbora Hrvatskoga liječničkog zbora na uručenju skulpture doc. dr. sc. Hrvoju Šobatu, dr. med., predsjedniku HLZ-a od 2005. do 2009. Slijeva: prof. dr. sc. Marko Brinar, Ivan Sesar, dr. med., mr. sc. Hrvoje Pezo, dr. med. dent., mr. sc. Neven Miculinić, prim. dr. med., prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med., doc. dr. sc. Hrvoje Šobat, dr. med., prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., Srebrenka Mesić, dr. med., prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. sc. Tomislav Božek, dr. med.


Predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora, prof. Krznarić, uručio je skulpturu „Hrvatski liječnički zbor - prvi predsjednik HLZ-a“ predsjedniku UEMS-a prof. Papaloisu


Skulptura „Hrvatski liječnički zbor - prvi predsjednik HLZ-a“


Na svečanosti su skulpture „Hrvatski liječnički zbor – prvi predsjednik HLZ-a” dodijeljene istaknutim pojedincima i institucijama kao i podružnicama Hrvatskoga liječničkog zbora.

Dan 26. veljače ne samo da označava rođendan Hrvatskoga liječničkog zbora, već je i Dan liječnika u Republici Hrvatskoj, prigoda za zajedničko slavlje i podršku liječničkoj zajednici. Taj dan, osim što podsjeća na osnivanje Zbora 1874. godine, spomendan je svim liječnicima u Hrvatskoj, koji imaju nezamjenjivu ulogu u brizi za zdravstveni sustav i zdravlje pojedinca. U povodu Dana liječnika, profesor Krznarić uputio je iskrene čestitke svim liječnicima. Istaknuo je kako spomendan odražava podršku liječnicima u njihovom neprekidnom procesu obrazovanja i stalnom zalaganju za unaprjeđenje zdravlja.

Neka bogata povijest i postignuća Hrvatskog liječničkog zbora nadahnu i motiviraju nove generacije liječnika. Živjela medicina, živio Hrvatski liječnički zbor!


OGLASI