XII. simpozij odabrane teme iz dijalize

OGLAS

U organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, 1. ožujka 2024. u Zagrebu je održan tradicionalni skup „Odabrane teme iz dijalize“ (OTD). Skupu je nazočilo više od 200 liječnika i medicinskih sestara, odnosno tehničara. Zbog toga je i odabir tema bio takav da bude zanimljiv i koristan svima prisutnima.

Tijekom 2023. godine u Hrvatskoj je bilo 135 bolesnika na peritonejskoj dijalizi (PD), a 23 je tijekom godine prešlo na hemodijalizu (HD).

Kako je naglasila izv. prof. dr. sc. Karmela Altabas u svom predavanju, najčešći uzrok prelaska bolesnika s PD-a na HD je peritonitis te mehaničke komplikacije povezane s peritonejskim kateterom. Prevencija komplikacija, tj. dobra edukacija bolesnika, asistirani PD (pomoć druge osobe), na vrijeme planiranje prelaska s PD-a na HD, mogućnost kombinirane terapije (PD i HD) te planiranje kućnog HD-a mogu unaprijediti liječenje tih bolesnika.

Tradicionalni skup održan je u organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju – slijeva: prim. dr. Boris Kudumija, doc. dr. sc. Tonko Gulin, Dubravka Mandić bacc. med. teh., dr. sc. Dajana Katičić. dr. sc. Bojana Šimunov, izv. prof. dr. sc. Karmela Altabas, izv. prof. dr. sc. Draško Pavlović te izv. prof. dr. sc. Mario Laganović, članovi Organizacijskog i Znanstvenog odbora simpozija

Drugi izazov je početak HD-a nakon zatajenja presatka. Broj transplantacija bubrega u Hrvatskoj ponovno raste, u 2023. godini obavljene su 142 transplantacije, najviše u KB-u Merkur (67), u KBC-u Zagreb 48, u KBC-u Rijeka 18 i devet u KBC-u Osijek.

Nažalost, raste broj bolesnika sa zatajenjem presatka, što je posljedica booma transplantacije bubrega prije petnaestak godina, objasnila je dr. sc. Bojana Šimunov. Prijeko je potrebna posebna skrb o tim bolesnicima zbog imunosupresije, brojnih komorbiditeta, mogućeg problema s vaskularnim pristupom, mentalnog zdravlja itd.

Dob i transplantacija bubrega

Vrlo zanimljivo predavanje održala je dr. Željka Jureković. Bolesnici kojima je potrebno nadomještanje bubrežne funkcije sve su stariji. Zbog toga se postavlja pitanje: je li netko prestar za transplantaciju bubrega? U predavanju je zaključeno kako dob ne smije biti isključni kriterij za transplantacije bubrega. U starijih osoba uz opsežnu obrada kandidata potrebno je češće zanavljanje pretraga. Transplantacija bubrega u starijih bolesnika produljuje život i omogućava bolju kvalitetu života.

Zanimljiva je bila rasprava o antikoagulantnom liječenju bolesnika na HD-u. Prim. dr. sc. Nikola Pavlović iznio je kako je incidencija i prevalencija fibrilacije atrija (AF) veća u bolesnika na dijalizi nego u općoj populaciji. U bolesnika na HD-u s AF-om koji nisu na antikoagulantnoj terapiji raste rizik ukupnog i kardiovaskularnog smrtnog ishoda te krvarenja, ali ne i cerebrovaskularnog ishoda. Nažalost, novi antikoagulantni lijekovi odobreni u mnogim indikacijama nisu za sada u Europi odobreni za bolesnike na dijalizi.

Nažalost, raste broj bolesnika sa zatajenjem presatka, što je posljedica booma transplantacije bubrega prije petnaestak godina, objasnila je dr. sc. Bojana Šimunov

U Francuskoj na osnovu stroge indikacije i uz off label tijekom 2020. godine više od 12% HD bolesnika bilo je na novim antikoagulantnim lijekovima, koji su se pokazali učinkovitim i sigurnim. Američko udruženje za srce (engl. American Heart Association – AHA) i smjernice Globalnog unaprjeđenja ishoda kronične bubrežne bolesti (engl. Kidney disease improving global outcomes – KDIGO) godine 2023. preporučili su upotrebu apiksabana, ali ne i drugih novih antikoagulantnih lijekova kod HD bolesnika s atrijskom fibrilacijom.

Nefrolog iz OB-a Koprivnica dr. Igor Žabić osvrnuo se na primjenu varfarina u HD bolesnika. Varfarin, kao antagonist vitamina K, može pogoršati patološke kalcifikacije. Kontrola antikoagulantne terapije u HD bolesnika je izazov jer postoji značajna fluktuacija u terapijskom odgovoru.

Rezultati europskog istraživanja CONVINCE

Hemodijafiltracija (HDF) ima dokazane prednosti pred „klasičnim“ HD-om: bolje odstranjenje fosfata i β2 mikroglobulina, uremijskih toksina, mogućnost odstranjenja proupalnih citokina i dr. Otvoreno je pitanje koliko su te mogućnosti pretočene u kliničku korist.

Prim. dr. Ivan Durlen iz KB-a Dubrava pokazao je rezultate europskog istraživanja CONVINCE. Dokazana je prednost HDF-a u smanjenju ukupne smrtnosti, što je i bio primarni cilj istraživanja, posebno u bolesnika sa šećernom bolesti i onih bez ranijih poznatih kardiovaskularnih bolesti. Nije dokazana prednost u smanjenju rizika kardiovaskularnog smrtnog ishoda niti razlika u riziku hospitalizacije između bolesnika na HDF-u ili HD-u.

Doc. dr. sc. Tonko Gulin održao je dva predavanja. Govoreći o intradijalitičkoj hipertenziji naglasio je kako se radi o čestoj komplikaciji te kako je glavni mehanizam nastanka pretjerana aktivacija središnjega živčanog sustava tijekom HD-a i uzrok je povećanog mortaliteta. Redukcija suhe težine, smanjenje Na u dijalizatu i izotermna hemodijaliza su moguće nefarmakološke mjere u smanjenju incidencije intradijalitičke hipertenzije, a od lijekova korisni mogu biti nedijalizabilni lijekovi: beta-blokatori, sartani i blokatori kalcijskih kanala.

Skupu je nazočilo više od 200 liječnika i medicinski sestara, odnosno tehničara te je i odabir tema bio takav da bude zanimljiv i koristan svima

Drugo predavanje i jedino sponzorirano tijekom simpozija bilo je o liječenju anemije, sponzor tvrtka Astellas. U predavanju je naglašen uzrok anemije u KBB-u te dosadašnje mogućnosti korekcije anemije preparatima željeza i lijekovima koji stimuliraju eritropoezu (LSE). Novi lijek, specifičnog mehanizma djelovanja, zbog čega ima prednost pred ostalim LSE lijekovima, smanjuje potrebu za željezom, uspješno stimulira eritropoezu, ima povoljan sigurnosni profil glede kardiovaskularnih događaja. Pored toga, velika prednost je što se radi o peroralnom preparatu.

Predavanja medicinske sestre i tehničara

Na kraju, ali ništa manje značajno, održana su predavanja medicinske sestre i medicinskog tehničara. Dijana Žuljević, bacc. med. tehn. osvrnula se na značaj kvalitete života bolesnika na dijalizi. U svakodnevnom radu pomalo zaboravljamo na kvalitetu života tih bolesnika te je potrebno organizirati redovite edukacije medicinskih sestara na dijalizi iz područja kliničke psihologije i komunikacije s bolesnikom te za rad s kroničnim bolesnicima. U svim fazama liječenje dijalizom mogu se u skrb o bolesnicima uključiti i druge zdravstvene profesije: klinički psiholog, nutricionist, socijalni radnik, fizioterapeut, farmakolog i dr.

O značaju jednoiglene hemodijalize s jednom krvnom pumpom predavanje je održao Matija Birtić, bacc. med. tehn. Kada je jednoiglena jedina praktična opcija za pacijenta, metoda s jednom krvnom pumpom ima prednost s obzirom na značajno veći kumulativni volumen krvi, automatsku regulaciju protoka krvi bez alarma i lakše rukovanje za medicinsko osoblje te osigurava veću učinkovitost liječenja od standardnih metoda jednoiglenog HD-a.