Zdravstvena pismenost – istraživanje stavova bolesnika o zdravlju i liječenju

Medicinska pismenost defnirana je primanjem, procesiranjem i razumijevanjem osnovnih informacija o zdravlju i radnjama potrebnim za donošenje adekvatnih medicinskih odluka. Vezana je uz zdravstvene posljedice poput duljeg razdoblja hospitalizacije, lošijeg korištenja terapije, snižene kvalitete života i većeg mortaliteta. U presječnom istraživanju korišten je prigodni uzorak od 254 ispitanika s područja Splita i s otoka Brača. Od ukupnog broja ispitanika, bilo je 180 žena (70,9%) i 74 (29,1%) muškarca. Dobna skupina 30-65 godina starosti pokazuje bolje opće znanje (F=9023; P<0,000), dok populacija starija od 65 godina redovitije uzima propisanu terapiju u odnosu na mlađu dobnu skupinu (F=3346; P=0,020). Žene u odnosu na muškarce pokazuju bolje opće medicinsko znanje (t=2649; P=0,009) i češće kupuju lijekove u slobodnoj prodaji (t=-3262; P=0,001). Prema razini obrazovanja postoje značajne razlike u općem medicinskom znanju (t=3523; P=0,001) i razumijevanju uputa dobivenih od liječnika (t=-2449; P=0,015), gdje više obrazovanje pozitivno predviđa ove parametre. Mjesto prebivališta nema utjecaja na medicinsku pismenost, ali zato postoje značajne razlike u medicinskoj pismenosti po spolu, dobi i obrazovanju.