Uvodnik
OGLAS
|
Više od stoljeća poznata je važnost vitamina D u mineralnom metabolizmu i metabolizmu kosti, a zadnjih par desetljeća prati se rastuća spoznaja i o drugim izvanskeletnim biološkim učincima vitamina D. Danas je dobro poznata povezanost nedostatka vitamina D i povećanog rizika za nastanak bolesti kostiju te izvanskeletnih bolesti, poput malignih, kardiovaskularnih, reumatskih i imunosnih bolesti. Zbog toga raste i interes za određivanje zaliha vitamina D u organizmu. Određivanje koncentracije kalcidiola (25-hidroksikalciferola) „zlatni je standard“, tj. pravi pokazatelj zalihe vitamina D.
Unatoč pouzdanim metodama određivanja koncentracije kalcidiola nema jasnih kliničkih smjernica kome i kada odrediti njegovu koncentraciju u serumu. Također, još uvijek su otvorena pitanja o najboljem načinu nadoknade vitamina D. Neosporno je kalciferol najvažniji oblik vitamina D za korekciju deficita odnosno insuficijencije, no otvoreno je pitanje načina primjene i u kojoj dozi: svakodnevno manje doze ili veće doze tjedno ili mjesečno. Poseban problem je nedostatak vitamina D u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti. U njih pored nadoknade vitamina D, kolekalciferolom, vrlo često neophodno je primijeniti aktivni metabolit kalcitriol ili analog parikalcitol u liječenju sekundarnog hiperparatireoidizma.Još nema dovoljno dokaza o koristi liječenja vitaminom D u malignim, imunološkim i kardiovaskularnim bolestima. Cilj tematskog broja je kroz osam članaka prikazati najnovije spoznaje te preporuke o određivanju koncentracije vitamina D u serumu, tj. kalcidiola te preporuke o nadoknadi vitamina D. Također, prikazati nove spoznaje o povezanosti nedostataka vitamina D s kardiovaskularnim, malignim, reumatskim i imunosnim bolestima te mogućnost liječenja osteoporoze i renalne osteodistrofije vitaminom D te njegovim aktivnim metabolitom i analozima. |
prof. dr. sc. Draško Pavlović,
|
OGLASI
