Dijagnoza i liječenje glavobolje
OGLAS
Pregledni članak autora Matthew S. Robbinsa objavljen u časopisu JAMA u izdanju od 11. svibnja 2021. donosi koncizni prikaz recentnih spoznaja u dijagnostici i liječenju glavobolje. Radi se o ozbiljnom zdravstvenom problemu: prema podacima iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), otprilike 90% ljudi u SAD-u tijekom života doživi glavobolju. Na svjetskoj razini, migrena je drugi vodeći uzrok godina života provedenih s invaliditetom.
Pacijente s glavoboljom treba procijeniti kako bi se utvrdilo je li njihova glavobolja primarna ili sekundarna. Treba ih procijeniti prema simptomima ili znakovima koji ukazuju na hitan medicinski problem – poput naglog početka, neuroloških znakova, dobi od 50 i više godina, prisutnosti maligniteta ili imunosupresije te provokacije tjelesnim aktivnostima ili posturalnim promjenama.
Foto: Aarón Blanco Tejedor / Unsplash
Na svjetskoj razini, migrena je drugi vodeći uzrok godina života provedenih s invaliditetom
Primarne glavobolje definiraju se kao glavobolje koje nisu povezane s osnovnim zdravstvenim stanjem i svrstane su u četiri skupine: migrena, tenzijska glavobolja, trigeminalne autonomne cefalalgije i druge primarne glavobolje. Izvješća provedenih istraživanja kojima se procjenjivala prevalencija u više od 100.000 osoba donose podatke o glavobolji tenzijskog tipa u 38% populacije, dok je migrena bila prisutna u 12% ljudi i bila je najzastupljenijim razlogom onesposobljenosti. Sekundarne glavobolje definiraju se kao glavobolje zbog drugoga osnovnog zdravstvenog stanja i klasificiraju se prema tome nastaju li zbog vaskularnih, neoplastičnih ili infektivnih razloga, ili zbog intrakranijalnog tlaka/volumena.
Liječenje akutne migrene uključuje acetaminofen, nesteroidne protuupalne lijekove i kombinirane proizvode koji uključuju kofein. Pacijenti koji ne reagiraju na te tretmane mogu zahtijevati specifične tretmane za migrenu, uključujući triptane, koji uklanjaju bol u 20 do 30% pacijenata tijekom dva sata, ali su popraćeni štetnim učincima poput prolaznih valova vrućine, stezanja ili trnaca u gornjem dijelu tijela u 25% bolesnika. Pacijenti s kardiovaskularnim bolestima ili visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti trebali bi izbjegavati triptane zbog vazokonstriktivnih svojstava.
Akutno liječenje gepantima, kao što su rimegepant ili ubrogepant, mogu eliminirati simptome glavobolje u dva sata kod 20% pacijenata, ali imaju neželjene popratne učinke poput mučnine i suhoće usta u 1 do 4% bolesnika. Lasmiditan, također dostupan za liječenje akutne migrene, čini se sigurnim u bolesnika s kardiovaskularnim čimbenicima rizika.
Preventivni tretmani uključuju antihipertenzive, antiepileptike, antidepresive, peptidna monoklonska antitijela povezana s genom kalcitonina i onabotulinumtoksin A, koji smanjuju migrenu za jedan do tri dana mjesečno u odnosu na placebo.
Zaključno, glavobolje pogađaju približno 90% ljudi tijekom njihova života, a između primarnih glavobolja najviše iscrpljuje migrena, koja se može se akutno liječiti analgeticima, nesteroidnim protuupalnim lijekovima, triptanima, gepantima i lasmiditanom.
OGLASI
