Prof. dr. sc. Branka Marinović: Hrvatski Referentni centar za nasljedne i stečene bulozne dermatoze – uz bok svjetskim centrima
Prof. dr. sc. Branka Marinović, dr. med., specijalistica je dermatovenerologije, predstojnica Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, glavna tajnica Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV) te predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sveučilišta Zagrebu. Njezino glavno područje interesa su autoimune bulozne dermatoze. S prof. Marinović razgovarali smo o preseljenju i budućnosti Klinike za dermatovenerologiju nakon razornog potresa u ožujku 2020. godine, kampanji „Euromelanoma 2021“, radu u Europskoj akademiji za dermatologiju i venerologiju te drugim temama.
OGLAS
MEDIX: Kako su pandemija COVID- a 19 i potresi utjecali na rad Klinike za dermatovenerologiju?
PROF. MARINOVIĆ: Preseljenje Klinike za dermatovenerologiju s lokacije Šalata na lokaciju Rebro već je niz godina u planovima razvoja KBC-a Zagreb. Naime, u planovima i projektima treće faze razvoja KBC-a Zagreb Klinikama za dermatovenerologiju i ortopediju namijenjen je prostor u novoj zgradi s ciljem poboljšanja uvjeta rada, bolje funkcionalnosti te podizanja kvalitete zdravstvenih usluga. Međutim, razoran potres koji je zadesio Zagreb 22. ožujka 2020. godine prisilio nas je da odmah napustimo zgradu na lokaciji Šalata 4, u kojoj je Klinika djelovala od 1928. godine, s obzirom da zbog velikih oštećenja nije bila sigurna ni za djelatnike niti bolesnike. Srećom, tjedan dana prije potresa, ispraznili smo bolesničke odjele u Klinici kako bismo osigurali prostor za zbrinjavanje bolesnika s blažim oblikom koronavirusne infekcije koji su bili hospitalizirani u Klinici za infektivne bolesti. Stoga u Klinici nije bilo ni bolesnika niti osoblja te nitko nije ozlijeđen.
Nakon prvotnog šoka počeli smo organizirati rad na Rebru. Sreća je da Kliniku ne čini zgrada nego ljudi, a moja je sreća što radim s iznimno motiviranim i vrijednim suradnicima kojima nije bilo u tim trenucima teško čistiti i seliti opremu. I tako smo polako počeli raditi u privremenim prostorima na Rebru.
Prof. dr. sc. Branka Marinović, dr. med., predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora, 2016. godine izabrana je u Upravni odbor Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV), a od 2017. godine na funkciji je glavne tajnice EADV-a
Trenutačno radimo u sedam prostorija u dvije smjene te smo u posljednjih 14 mjeseci pregledali više od 40.000 bolesnika. Osim toga, uspostavili smo i rad patohistološkog, mikološkog i laboratorija za imunofluorescentnu dijagnostiku, koji su jedinstveni u Hrvatskoj i prijeko potrebni za naš svakodnevni rad. Nakon dovršenog projekta, u fazi smo uređenja prostora namijenjenog Klinici u prostorima bivšeg Hotela Rebro, gdje će ponovno u punoj funkciji biti sve naše ambulante u kojima ćemo moći ponovno provoditi fototerapiju, raditi male kirurške zahvate, provoditi terapiju laserom, sklerozirati vene, provoditi RTG terapiju i sve ono što smo radili na Šalati, a u ovom trenutku zbog nedostatka adekvatnog prostora nismo u mogućnosti provoditi.
MEDIX: U ožujku je obilježena 100. godišnjica Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
PROF. MARINOVIĆ: Zapravo 100 godina Katedre planiramo obilježiti u idućoj akademskoj godini (2021/22.), a izložba posvećena akademiku Kogoju je bila samo najava te proslave. Od 16. ožujka do 18. travnja ove godine održana je izložba fotoportreta i povelja akademika Franje Kogoja u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj izložbe bio je pokazati ulogu i značaj akademika Kogoja u razvoju hrvatske dermatovenerologije te u njenoj afirmaciji na međunarodnom planu. Kako izložba zbog objektivnih razloga nije mogla biti realizirana u 2020. godini, kada se izložbom planiralo obilježiti 100 godina od diplomiranja Franje Kogoja na Medicinskom fakultetu u Pragu, s veseljem je prihvaćen prijedlog autorica da izložbom započne obilježavanje sto godina Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Više o izložbi u ovom broju „Medixa“ donosimo u posebnom prilogu u suradnji s prof. dr. sc. Zrinkom Bukvić Mokos, dr. med., pročelnicom Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
MEDIX: I ove je godine održana kampanja „Euromelanoma 2021.“. U najavama kampanje ste kao predsjednica Hrvaskog dermatovenerološkog društva HLZ-a sudjelovali s akademkinjom Mirnom Šitum, voditeljicom Referentnog centra Ministarstva zdravstva za melanom.
PROF. MARINOVIĆ: U Hrvatskoj se kampanja organizira već 16. godina kako bi se građanstvo upozorilo na potrebu stalnih pregleda i samopregleda. Ove godine kampanja naglašava da stil života i navike određuju rizik za melanom. Prethodnih godina posjetili smo otoke Vis, Hvar, Cres i Lošinj, a prošle godine, pa potom i ove u planu je bio i Brač, međutim zbog pandemije COVID-a 19 akciju smo morali odgoditi. Nadamo se da ćemo iduće godine nastaviti tu aktivnost i omogućiti stanovnicima otoka, osobito onih na kojima nema dermatovenerologa, preventivne preglede njihove kože.
MEDIX: Glavna ste tajnica Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (EADV). Kako je počeo vaš rad u EADV-u?
PROF. MARINOVIĆ: Moja prva aktivna suradnja s EADV-om je bila u pripremi i tijekom sedmog proljetnog EADV simpozija koji je održan 2010. godine u Cavtatu, kada sam obnašala funkciju glavne tajnice Simpozija. Potom sam od 2012. godine bila predstavnik Hrvatske u Odboru direktora EADV-a, 2016. godine izabrana sam u Upravni odbor Akademije, a 2017. godine na funkciju glavne tajnice. To je pozicija koja mi je omogućila naučiti mnogo toga o radu stručnog društva s više od 7000 članova, upoznati mnogo kolega s raznih strana svijeta, te to smatram lijepim dijelom svoje karijere. Mandat mi ističe ove godine nakon 30. EADV kongresa, koji će se održati od 29. rujna do 2. listopada. Iako smo se svi nadali da će se održati uživo, ipak ćemo imati još jedno virtualno iskustvo.
Naša Klinika Referentni je centar Ministarstva zdravstva za nasljedne i stečene bulozne dermatoze, a na temelju izvrsnosti postali smo član i Europske referentne mreže ERN-Skin. Osim za AIBD, nakon stroge procjene rada Europske agencije u ERNSkin, dobili smo aktivnu ulogu i u skupini koja se bavi gnojnim hidradenitisom (hidradenitis suppurativa) i autoinflamatornim sindromima, ističe prof. Marinović
MEDIX: Na ovogodišnjem EADV simpoziju održali ste predavanje o autoimunim buloznim bolestima u trudnoći te govorili o dijagnozi i liječenju autoimunih buloznih bolesti (AIBD). U završnici je priprema udžbeničkog priručnika akademkinje Šitum i suradnika o psorijazi u izdanju HAZU i „Medixa“, s Vašim poglavljem o psorijazi i autoimunim buloznim bolestima, možete li reći nešto više o tome?
PROF. MARINOVIĆ: Autoimune bulozne bolesti su moje najuže područje interesa i djelovanja u dermatovenerologiji. S ponosom mogu reći kako je naša Klinika Referentni centar Ministarstva zdravstva za nasljedne i stečene bulozne dermatoze, a na temelju izvrsnosti postali smo član i Europske referentne mreže ERN-Skin. Osim toga sudjelovali smo u izradi više europskih i međunarodnih smjernica iz područja autoimunih buloznih dermatoza. Moram napomenuti da smo osim za AIBD nakon stroge procjene rada Europske agencije u ERN-Skin dobili aktivnu ulogu i u skupini koja se bavi gnojnim hidradenitisom (hidradenitis suppurativa) i autoinflamatornim sindromima. U spomenutoj knjizi sudjelujem poglavljem o istodobnoj pojavi psorijaze i autoimunih buloznih bolesti. Mehanizam te istodobne pojave dviju imunosno posredovanih dermatoza nije potpuno razjašnjen, čemu pridonosi činjenica da su bolesti iz skupine AIBD rijetke te da su za donošenje bilo kakvih zaključaka potrebna multicentrična istraživanja kako bi se steklo iskustvo i prikupilo dovoljno relevantnih podataka
MEDIX: Predsjednica ste Hrvatskog dermatovenerološkog društva i glavna urednica časopisa „Acta Dermatovenerologica Croatica“.
PROF. MARINOVIĆ: „Acta dermatovenerologica Croatica“ stručno je znanstveni časopis koji izdaje Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskoga liječničkog zbora. Pokrenut je 1992. i izlazi četiri puta godišnje uz brojne zanimljive radove isključivo na engleskom jeziku. S ponosom mogu reći da je časopis na PubMedu i u bazi SCIE, te da smo upravo dobili informaciju o novom faktoru odjeka koji za 2020. godinu iznosi 1,256. Kao predsjednica Hrvatskog dermatološkog društva mogu izraziti nadu da će se u svibnju 2022. godine održati 7. kongres hrvatskih dermatovenerologa uživo. To će biti i prilika da obilježimo 30 godina osnutka Hrvatskog dermatovenerološkog društva.