Prevencija ozljeda donjih udova u trkača
Trčanje je jedna od najpopularnijih sportskih aktivnosti današnjice, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Iako trčanje kao sportska aktivnost nosi velike zdravstvene dobrobiti te produljuje život, nosi i rizik za nastanak ozljeda. Budući da se u Hrvatskoj veliki broj ljudi profesionalno ili rekreativno bavi trčanjem te se polovina njih barem jednom godišnje ozlijedi, a većina od tih ozljeda nastane na donjim udovima, prevencija ozljeda donjih udova u trkača ima veliko medicinsko i javnozdravstveno značenje. Pregledom literature najčešće spominjani čimbenici rizika za nastanak ozljeda donjih udova jesu: BMI trkača, anatomske abnormalnosti donjih udova, dob i spol (intrinzični čimbenici) te izbor obuće za trčanje, pogreške u vježbanju, biomehanika trkačkog koraka i podloga, deficitarna prehrana, zagrijavanje i istezanje (ekstrinzični čimbenici). Čimbenici koji smanjuju rizik za nastanak ozljeda donjih udova u trkača jesu: udobna sportska obuća za trčanje, alternacija dvaju parova različite sportske obuće za trčanje, pravilan trkački korak, veća trkačka kadenca, adekvatna prehrana, volumen vježbanja manji od 64 kilometra tjedno, trčanje optimalnim intenzitetom, frekvencija vježbanja između dva i pet puta tjedno, ortopedsko liječenje razlike u dužini nogu i udubljenih stopala te optimalan BMI. Trčanje nosi velike dobrobiti u bolesnika s reumatskim bolestima. Trčanje smanjuje povećani kardiovaskularni rizik, pomaže u regulaciji tjelesne mase, popravlja pulmonalni status te općenito pozitivno utječe na kvalitetu života reumatskih bolesnika. Prevencija ozljeda donjih udova u trkača, unatoč brojnim znanstvenim radovima, i dalje ostaje kompleksno i nedovoljno istraženo područje.
Ključne riječi:
akutne trkačke ozljede; čimbenici rizika; prevencija trkačkih ozljeda; reumatske bolesti; sindromi prenaprezanja donjih udova
OGLAS