Doktorat iz zdravstvenih znanosti: stručne potrebe i zakonske zadanosti

Zbog povećane složenosti zdravstvene skrbi izobrazba djelatnika u zdravstvenim strukama: sestrinstvu, primaljstvu, fizioterapiji, radiološkoj tehnologiji i medicinskoj laboratorijskoj dijagnostici, promaknuta je na sveučilišnu razinu preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog obrazovanja. U Hrvatskoj je 1997. godine sestrinstvo uvršteno u područje biomedicine i zdravstva, polje kliničkih medicinskih znanosti. Hrvatska i Bosna i Hercegovina već su uvele prva dva stupnja obrazovanja za zdravstvene struke, ali se pojavljuje jaka potreba za trećim (doktorskim studijem u trajanju od tri godine i sa 180 ECTS-bodova), koji uključuje usvajanje napredne zdravstvene prakse temeljene na dokazima i stjecanje sposobnosti neovisnog istraživanja i kritičke analize. Doktorska diploma iz područja zdravstvenih znanosti nužna je za akademsku karijeru nastavnika na fakultetima zdravstvenih studija. No, time se predavači neće odvojiti od bolesnika i postati administrativni službenici, već će i dalje najveći dio posla obavljati uz bolesnike.