Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti u oboljelih od šećerne bolesti

Rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti (KVB) u oba oblika šećerne bolesti – šećerne bolesti tipa 1 (ŠBT1) i šećerne bolesti tipa 2 (ŠBT2) viši je za 2–4 puta u odnosu na osobe bez šećerne bolesti, koje su već preboljele infarkt miokarda. Pod istim su rizikom oba spola i važno je napomenuti da premenopauzalne žene sa šećernom bolešću gube protektivnu ulogu hormona u zaštiti od razvoja KVB-a. Gotovo 75% bolesnika od ŠB-om umire od KVB-a, a infarkt miokarda je uzrok smrti u 30% bolesnika. ŠB, osobito tipa 2, karakteriziran je visokim rizikom za razvoj ateroma u arterijama koje opskrbljuju srce, mozak i udove. Aterom se razvija ranije i brže, uzrokuje rasprostranjene lezije u arterijskom krvotoku, a zahvaća i male arterije. Zadebljanja intime su rani znak oštećenja arterija. Hijalina degeneracija i zadebljanje glatke muskulature medije arterija, uzrok su nastanka hipertenzije i kalcifikacije (medijalna skleroza). Čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze jesu hiperglikemija, hipertenzija, dislipidemija i centralni oblik adipoziteta. Ti čimbenici, kad se pojave zajedno s rezistencijom na djelovanje inzulina (predijabetes šećerne bolesti tipa 2 ili razvijeni ŠBT2) stvaraju „metabolički sindrom“ (MS). MS je najjači generator ubrzana stvaranja ateroskleroze, odnosno KVB-a. Poremećaji koagulacije i fibrinolize krvi, također su povezani s postojanjem MS-a i svakako utječu na razvoj ateroskleroze. Brižljiva regulacija glikemije, poput one u zdravih osoba bez dijabetesa, ne pokazuje redukciju KVB-a, osim ako bolesnici uzimaju metformin koji znatno snizuje stopu pojave fatalnog infarkta miokarda u bolesnika sa ŠBT-om 2. Taj učinak metformina vjerojatno pripada njegovom neglikemijskom djelovanju (redukcija tromboze, sniženje krvnoga tlaka i smanjenje pretilosti).