Proteomska analiza cerebrospinalne tekućine u Alzheimerovoj bolesti

Do sada su se najprediktivnijim biljezima Alzheimerove bolesti (AB) pokazali smanjeni volumen moždane kore (određen s pomoću slikovnoga prikaza magnetnom rezonancijom – MRI), hipometabolizam sljepoočnih i tjemenih režnjeva kore velikoga mozga (određen s pomoću pozitronske emisijske tomografije – PET) te mjerenje koncentracija pojedinih spojeva u cerebrospinalnoj tekućini (likvoru). Najvažniji biljezi u likvoru koji se trenutno primjenjuju su amiloid β1-42, ukupni τ-protein i fosforilirani oblici τ-proteina (napose pτ-181, pτ-199 i pτ-231). Kako još uvijek nema idealnoga biljega za ranu detekciju AB-a, naprednim se tehnikama proteomike pokušava iznaći što više spojeva promijenjenog izražaja u oboljelih od AB-a. Naime, smatra se da bi se kombinacijom više navedenih biljega postigle dovoljno visoka specifičnost i osjetljivost (više od 85%) koja bi omogućila preciznu i pouzdanu ranu dijagnozu u osoba sa sumnjom na demenciju (i prije izraženih simptoma bolesti).