Prof. Rupert Bauersachs: Promjena u pristupu venskoj tromboemboliji

Autor: Lea Rukavina Kralj

Poseban osvrt na aktualne probleme u liječenju venske tromboembolije, kao i ulogu novih antikoagulantnih lijekova, na simpoziju u Rigi iznio je Rupert Bauersachs, profesor interne medicine, voditelj Max-Ratschow Klinike za vaskularnu medicinu i šef Vaskularnog centra u Darmstadtu, u Njemačkoj. Tom je prigodom objasnio način djelovanja i značaj specifičnog inhibitora faktora Xa – rivaroksabana – te njegov utjecaj na promjenu pristupa venskoj tromboemboliji. 

OGLAS


 

MEDIX: Prof. Bauersachs, u predavanju ste govorili u aktualnim problemima antikoagulantne terapije. O čemu se točno radi?

PROF. BAUERSACHS: Jedan od problema još uvijek je procjena započinjanja antikoagulantne terapije heparinima, koji osim nezgodne primjene mogu i uzrokovati trombocitopeniju. Ta je nuspojava rijetka, ali vrlo ozbiljna, i zbog toga je kod bolesnika na heparinskoj terapiji nužno pratiti broj trombocita.

Još veći problem predstavlja uvođenje terapije oralnim antagonistima vitamina K jer neki bolesnici mogu koristiti 3 mg ili 1 mg, dok je drugima potrebna doza od 10 mg. S obzirom da je za određivanje pravilne doze potrebno lijek titrirati, inicijalna faza je vrlo nestabilna, s visokim rizikom krvarenja ili povratka osnovne bolesti. Ta skupina lijekova ima i dosta interakcija s hranom i drugim lijekovima, o čemu također treba voditi računa.

Mislim da je najveći problem zapravo odlučiti kada ukinuti terapiju antagonistima vitamina K. Dosta liječnika ima nažalost loša iskustva: nakon ukidanja terapije antagonistima vitamina K došlo je do ponovne pojave osnovne bolesti ili je zbog neprekinute terapije došlo do ozbiljnog krvarenja. Ozbiljno ili fatalno krvarenje se događa u 1-2% bolesnika godišnje, kada su oni na dugotrajnoj antikoagulantnoj terapiji.

MEDIX: O kojoj skupini bolesnika točno govorimo?

PROF. BAUERSACHS: Govorimo o skupini bolesnika s venskom tromboembolijom, odnosno dubokom venskom trombozom ili plućnom embolijom. Naravno da sličan problem postoji i kod bolesnika s atrijskom fibrilacijom kod kojih se antikoagulantne lijekove treba primjenjivati u svrhu prevencije moždanog udara.

MEDIX: Koje su terapijske mogućnosti kod trudnica?

PROF. BAUERSACHS: Veliko istraživanje koje je uključilo gotovo 1000 trudnica na terapiji niskomolekularnim heparinima pokazalo je kako su oni u tom slučaju sasvim zadovoljavajuća terapija, uz dobar sigurnosni profil. Antagonisti vitamina K naime nisu dopušteni u trudnoći zbog velikog rizika fetalnih malformacija, kao niti novi lijekovi čije male molekule mogu proći fetoplacentarnu barijeru i biti potencijalno teratogene.

MEDIX: Koji je značaj novog antikoagulantnog lijeka rivaroksabana u liječenju venske tromboembolije?

PROF. BAUERSACHS: Rivaroksaban je oralno aktivan inhibitor faktora Xa, s velikom bioraspoloživosti, brzim početkom djelovanja i poluživotom 7-11 sati. Prednost rivaroksabana je što su njegove molekule izrazito male te djeluju u središtu koagulacijske kaskade, bez potrebnih kofaktora. Još jedna prednost je doziranje lijeka: nije potrebna prilagodba doze te se ista primjenjuje u svih bolesnika, bez potrebe monitoringa. Kraći poluživot lijeka omogućava lakše ukidanje prije operativnih zahvata.

MEDIX: Koliko dugo bi bolesnici trebali uzimati rivaroksaban?

PROF. BAUERSACHS: Istraživanja (EINSTEIN study) dosad su provedena najprije za razdoblje od 12 mjeseci, a zatim još 12 mjeseci. Smatram da je omjer rizika i koristi jako dobar, pa će se vjerojatno bolesnici liječiti i dulje od toga; vrijeme će pokazati. Mislim da predstavlja budućnost liječenja venske tromboembolije te da će uspješno zamijeniti heparine i antagoniste vitamina K.

Prof. Rupert Bauersachs smatra da lijek rivaroksaban predstavlja preokret u pristupu liječenju venske tromboembolije 

Poseban naglasak simpozija o aktualnim trendovima i budućim strategijama u kardiologiji bio je na prevenciji, dijagnostici i liječenju akutnog koronarnog sindroma, duboke venske tromboze i moždanog udara, te prednostima i manama do sada korištene terapije, poglavito aspirina, kao i mogućnostima novih antikoagulantnih lijekova, a naišao je na veliki interes liječnika iz cijele Europe 

 


OGLASI