Prof. Fausto Pinto: Sadašnjost i budućnost ehokardiografije
Jedno od vrlo zanimljivih pozvanih predavanja - „Future perspectives of echocardiography“ - na kongresu u Dubrovniku održao je prof. Fausto Pinto. Osim što obavlja funkciju direktora Kardiovaskularnog Instituta u Lisabonu, prof. Pinto je i osnivač Europskog ehokardiografskog udruženja, vrlo cijenjen u Europskom kardiološkom društvu i šire
OGLAS
|
Ehokardiografija predstavlja jednu od vrlo važnih, korisnih i neinvazivnih metoda u kardiologiji. Iako je njena primjena vrlo raširena u različitim kardiološkim bolestima, jedan od najvećih izazova koji predstoji toj metodi obuhvaća identificiranje osoba s povećanim rizikom nastanka iznenadne srčane smrti. Više o metodi rekao nam je prof. Fausto Pinto prilikom međunarodnog kongresa „Update in cardiovascular medicine“ održanog u Dubrovniku početkom listopada ove godine. MEDIX: Prof. Pinto, koje je uže područje vašeg interesa u kardiologiji? PROF. PINTO: Dosta sam angažiran na istraživanju novih parametara u ultrazvučnoj i općenito slikovnoj dijagnostici u kardiologiji. Prvenstveno sam kliničar pa je i moj rad uvijek vezan uz rješavanje određenog kliničkog problema. Posebnu inspiraciju za nova istraživanja dobivam od svojih studenata, a aktualni projekti na kojima radim obuhvaćaju procjenu funkcionalnih parametara lijevog i desnog ventrikula u bolesnika s hipertenzijom, plućnu hipertenziju, istraživanje novih načina za detektiranje ranih promjena funkcije miokarda te razvoj novog modela za procjenu kontrole u intervencijskog kardiologiji i ulogu OCT (engl. Optical coherence tomography, OCT) u intervencijskoj kardiologiji.MEDIX: Na kojem je području kardiologije ultrazvuk do sada imao najveću ulogu? PROF. PINTO: Ehokardiografija ima mnogo prednosti – neinvazivna je, može se učiniti uz bolesnički krevet i ponavljati koliko god puta želimo, bez negativnih posljedica za pacijenta. Ta pretraga osim toga omogućava uvid u ne samo morfologiju i anatomiju, već i funkciju srca. Na taj način daje sve informacije potrebne kako bismo donijeli kliničku odluku.Područja kardiologije na kojima posebno dolazi do izražaja vrijednost ultrazvuka su ona u kojima se procjenjuje ventrikularna funkcija, koju se tom metodom može procijeniti s velikom reproducibilnošću. S obzirom da se može odlično procijeniti i sistolička i dijastolička funkcija, pretraga je posebno važna u dijagnostici i procjeni težine srčanog zatajenja, ali i u pacijenata s bolestima srčanih zalistaka ili ishemičnom bolesti srca. MEDIX: Koje sve informacije možemo dobiti primjenom ehokardiografije?PROF. PINTO: Ehokardiografija je posebno važna u pacijenata sa sumnjom na bolest zalistaka jer se korištenjem ultrazvuka točno može locirati mjesto anatomskog ili morfološkog poremećaja poput aortalne stenoze, prolapsa mitralne valvule, dilatacije prstena ključnog za regurgitaciju. Možda čak još važnija od toga je precizna srčana hemodinamika koja se također idealno prikazuje tom metodom. Mjeriti se mogu područje zalistaka, gradijenti protoka ili količina regurgitacije. Osim toga, ehokardiografijom se može i procijeniti utjecaj bolesti zalistaka na interventrikularnu funkciju. Još jedno vrlo važno područje koje se razvilo tijekom posljednjih nekoliko godina odnosi se na proučavanje subklinčkog tijeka određenih bolesti. Na taj način možemo procijeniti, odnosno dijagnosticirati bolest u ranoj fazi, kada još nije izražena u punoj snazi. Ta je mogućnost vrlo važna kod praćenja kardiomiopatija, od kojih neke mogu biti i fatalne. Na taj se način može razlikovati srce sportaša od hipertrofije ili nekih drugih promjena srčanog mišića.MEDIX: U predavanju ste spomenuli njen značaj kod bolesnika s komorbiditetima. PROF. PINTO: Mnogo bolesnika s dijabetesom umire od kardiovaskularnih komplikacija pa je i rana dijagnostika promjena na srcu vrlo važna. Rana je dijagnoza promjena u lijevom ventrikulu važna i kod pacijenata s hipertenzijom kako bismo mogli intenzivirati liječenje, ukoliko je to potrebno. Ehokardiografijom se zamjećuju vrlo rani poremećaji u funkciji srca koje ne možemo detektirati samo mjerenjem ejekcijske frakcije. Metoda se vrlo uspješno koristi i u otkrivanju bolesti perikarda, odnosno perikardijalnog izljeva te srčane tamponade.MEDIX: Spomenuli ste specifičnosti sportskog srca. Koje su indikacije za provođenje ehokardiografije kod mladih sportaša? PROF. PINTO: Smjernice koje se koriste u većini zemalja preporučuju da se svoj djeci i mladima koji se bave sportom učini kompletni klinički pregled i elektrokardiogram. Ako se pretragama ustanovi neka patologija ili ustanovi odstupanje od normale, treba učiniti ehokardiografiju.MEDIX: Što možemo u terapijskom smislu učiniti u slučaju abnormalnog nalaza? PROF. PINTO: Ako se ustanovi hipertrofična kardiomiopatija, tada se pacijent nažalost više neće smjeti baviti kompetitivnim sportom, a slična je situacija i u slučaju otkrivanja značajnije bolesti zalistaka ili dilatativne kardiomiopatije.Veći su problem pacijenti kod kojih ne postoje evidentne abnormalnosti koje bi upućivale na bolest srca. To je jedan od najvećih izazova jer još uvijek ne možemo identificirati sve osobe koje imaju povećani rizik iznenadne smrti. Postoje genetske studije kojima se nastoji raspoznati skupine ljudi koje su više ugrožene od drugih, ali one su još uvijek u tijeku. Promjene u provođenju impulsa prisutne u stanjima kao što je Brugada sindrom te produljen ili sužen QT interval zabilježen na EKG-u također povećavaju rizik razvoja aritmija.MEDIX: Što podrazumijeva dijagnoza sportskog srca? PROF. PINTO: Postavljanje dijagnoze sportskog srca predstavlja poseban dijagnostički problem. Morfološki oblik srca u tom slučaju nije jednak srcu druge osobe iste dobi koja se ne bavi kompetitivnim sportom. Vrlo je važno takvo srce razlikovati od patologije jer je ono sasvim normalno za sportaše, dok bi u ostalih pojedinaca takve promjene upućivale na znak bolesti.Ehokardiografski možemo promatrati teksturu i pokrete srčanog mišića te mjeriti tkivnu brzinu, odnosno brzinu kojom se kontrahira miokard. Na taj su način primijećene razlike kojima se sužava broj ljudi s potencijalnim rizikom za razvoj iznenadne srčane smrti. MEDIX: U kojim stanjima uz ehokardiografiju treba koristiti i magnetsku rezonancu? Ima li ona u nekim slučajevima prednost pred ultrazvukom?PROF. PINTO: Kardiolog sam koji se suočava s kliničkim problemima i želim najbolje dijagnostičko sredstvo kako bih dijagnosticirao i riješio problem. Mislim da ne treba striktno preferirati jednu metodu. Svaki je pacijent poseban slučaj i kod nekih će biti dovoljna jedna, a kod drugih ćemo morati primijeniti kombinaciju više metoda. One u konačnici mogu biti komplementarne. Nuklearna magnetska rezonanca (NMR) ima odličnu prostornu rezoluciju, dok ultrazvuk daje odličan uvid u vremenski slijed događaja. Zbog toga kombinacija obje metode ponekad daje nabolje rezultate.Kliničko stanje u kojem NMR ima prednost nad ultrazvukom je miokarditis. U pacijenata s akutnim miokarditisom najviše informacija važnih za daljnju kliničku odluku možemo dobiti upravo magnetskom rezonancom. Postoje naravno i druge slikovne metode sa svojim prednostima i nedostacima te moramo znati na koje pitanje želimo odgovor i koja metoda može dati najbolji odgovor na pitanje. MEDIX: Koji su glavni trendovi u ehokardiografiji i što možemo očekivati u budućnosti?PROF. PINTO: Postoji nekoliko pravaca u ehokardiografiji koji su od posebne važnosti i zasigurno će dobivati sve više pažnje. Posebna draž ehokardiografije je upravo to što se uz krevet pacijenta na jednostavan i za pacijenta bezbolan način može dobiti niz relevantnih kliničkih informacija koje možemo odmah iskoristiti za kliničko djelovanje. Korištenje tkivnih brzina te parametara deformacija miokarda, procjena kontrastne perfuzije miokarda, real-time trodimenzionalne ehokardiografije te druge tehnike zasigurno će činiti ehokardiografiju jednom od glavnih metoda slikovne dijagnostike u kardiologiji. Ne treba zaboraviti i druge slikovne metode s velikim razvojnim potencijalom kao što su multi slice kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonanca srca. Mislim da će u budućnosti uz razvoj i komplementarnu primjenu tih metoda veliku ulogu imati i molekularne metode. No ključ pravilne dijagnostike i dalje će biti logičko razmišljanje, znanje i postavljanje pravog pitanja na koje želimo dobiti odgovor korištenjem te napredne tehnologije. |
Ehokardiografija je posebno važna u pacijenata sa sumnjom na bolest zalistaka jer se korištenjem ultrazvuka točno može locirati mjesto anatomskog ili morfološkog poremećaja – ističe prof. Fausto Pinto, direktor Kardiovaskularnog instituta u Lisabonu, ujedno osnivač i prvi predsjednik Europskog ehokardiografskog udruženja |
OGLASI
