Prof. dr. sc. Zoltán Kaló: Određivanje isplativosti novih lijekova
Pozvana predavanja o procjeni isplativosti i određivanju cijene novih lijekova u europskim zemljama sa srednjim prihodima na kongresu je održao prof. dr. sc. Zoltán Kaló, direktor Istraživačkog centra za zdravstvenu ekonomiku Sveučilišta Eötvös Loránd u Mađarskoj. Tom je prilikom istaknuo kako je put edukacije stručnjaka iz zdravstvene ekonomije vrlo dug, ali istovremeno i prijeko potreban, a napredak na tom području znatno može olakšati suradnja sa zemljama iz regije koje su prošle slična iskustva.
OGLAS
|
MEDIX: Prof. Kaló, može li se Hrvatska u razvoju zdravstvene ekonomije usporediti s Mađarskom? PROF. KALÓ: Zemlje poput Hrvatske mogu puno naučiti od zemalja u sličnoj poziciji, a Mađarska je u posljednje vrijeme jako napredovala na području zdravstvene ekonomije. Sredinom 90-ih je podržan plan edukacije stručnjaka iz zdravstvene ekonomije. Osobno sam, uz još nekoliko kolega, bio na edukaciji u Yorku, nakon čega smo počeli držati predavanja iz tog područja na fakultetima u Mađarskoj. Mađarska je po pitanju implementacije zdravstvene ekonomije razvijenija od ostalih zemalja regije, a dobra zdravstvena ekonomija je posebno važna u zemljama koji nemaju veliki budžet za zdravstvo. Hrvatska i ostale zemlje na našem primjeru mogu naučiti i usvojiti postupke koji bi njima bili korisni u razvijanju tog područja.Na kongresu nisam doduše imao predavanje o principu funkcioniranja zdravstvene ekonomije u Mađarskoj, već o problemima s kojima se zemlje s nižim prihodima mogu susresti, kao i potencijalnim rješenjima. MEDIX: Koja je najznačajnija razlika između zemalja s visokim i niskim prihodima u razvoju zdravstvene ekonomije?PROF. KALÓ: Glavna je razlika što je nama još potrebnija dobra zdravstvena ekonomija i bolje iskorištavanje postojećih sredstava, ali istovremeno nemamo dovoljno stručnjaka i financijskih sredstava za adekvatnu procjenu zdravstvene tehnologije. U tom slučaju i modeli koje koriste stručnjaci iz područja zdravstvene ekonomije bogatih zemalja nisu primjenjivi za zemlje s manjim proračunom za zdravstvo. Zanimljivo je da su bogatije zemlje implementirale obavezna načela farmakoekonomike mnogo ranije nego one s manjim prihodima, iako su im ona u realnosti manje potrebna.Sami principi farmakoekonomike trebali bi biti isti u svim zemljama, bez obzira na novac kojim se raspolaže u budžetu. Odluke kojima se odlučuje o raspoređivanju budžeta moraju biti opravdane i donesene na temelju farmakoekonomskih analiza isplativosti, poput analize troškova i učinkovitosti. MEDIX: Imate li konkretnih savjeta za zemlje poput Hrvatske?PROF. KALÓ: Mislim da je u zemljama poput Hrvatske i Mađarske vrlo važna dosljednost u donošenju odluka. Ukoliko se u donošenju odluka dosljedno primjenjuje kriterij isplativosti, zaista se može popraviti stanje zdravstvenog sustava. Također je vrlo važno organizirati lokalnu poslijediplomsku edukaciju iz tog područja. U Mađarskoj je bilo potrebno 10-12 godina da bi se zdravstvena ekonomija adekvatno implementirala u donošenje odluka unutar zdravstvenog sustava. MEDIX: Tko bi se sve trebao baviti zdravstvenom ekonomijom?PROF. KALÓ: Zdravstvena ekonomija ujedinjuje nekoliko znanosti – medicinu, farmaciju, ekonomiju, statistiku, kao i poznavanje baza podataka. To je razlog zbog čega uključuje timski rad. Stručnjaci koji se nalaze u timovima mogu biti iz svih navedenih struka, ali moraju poznavati osnovna načela zdravstvene ekonomije. U Mađarskoj postoji jedini magistarski studij iz zdravstvene ekonomije unutar regije. Studij pohađaju ljudi s različitom dodiplomskom edukacijom; liječnici, farmaceuti, ekonomisti, medicinske sestre i statističari. MEDIX: Bi li ravnatelji bolnica trebali biti liječnici ili ekonomisti?PROF. KALÓ: Nije toliko bitno koje su struke ljudi na rukovodećim pozicijama, koliko je važno da dobro poznaju zdravstvenu ekonomiju. MEDIX: Koji je ispravan način određivanja cijena lijekova u zemljama kao što su Hrvatska ili Mađarska?PROF. KALÓ: To je trenutačno vrlo važno pitanje u Europskoj uniji jer se uspoređuju cijene lijekova u različitim zemljama. Na taj način odluka o cijeni lijeka u jednoj zemlji utječe na cijenu tog istog lijeka u drugim zemljama. Zbog toga farmaceutske kompanije nastoje imati vrlo uzak raspon cijena lijekova. Postoje i načini da se individualizira cijena poput povjerljivih ugovora o određivanju cijene lijeka i ugovora o podjeli rizika. Mislim da bi i Hrvatska trebala što prije početi primjenjivati te metode. MEDIX: Koji su najvažniji parametri u evaluaciji isplativosti novih lijekova?PROF. KALÓ: Prvi vrlo važan parametar je zdravstvena korist bolesnika koja se izražava u kvaliteti života i dobivenim godinama života, a drugi je trošak. Ta je dva parametra potrebno sagledati jedan ovisno o drugom. Nije dovoljno da je terapijski postupak ili lijek jeftiniji od postojećeg. Takve je odluke vrlo teško donositi, a detaljne analize mogu opravdati i olakšati odlučivanje. Na taj se način može smanjiti i spekuliranje o potencijalnoj korupciji u zdravstvu. MEDIX: Postoje li međunarodni standardi za ocjenu kvalitete zdravstva?PROF. KALÓ: Naravno. Postoje točno određeni standardi, a za zemlje poput Hrvatske je vrlo važno da što više surađuju s drugim zemljama Europske unije i usvajaju njihova iskustva u razvoju zdravstvenih sustava kako bi sukladno tome pronašle i u sustav implementirale vlastito rješenje problema. |
Dobra zdravstvena ekonomija je posebno važna u zemljama koje nemaju velik budžet za zdravstvo, ističe prof. Kaló, direktor Istraživačkog centra za zdravstvenu ekonomiju Sveučilišta Eötvös Loránd u Mađarskoj, zemlji s izuzetno naprednim sustavom edukacije iz tog područja
Prof. Kaló naglašava da bi principi farmakoekonomike trebali biti isti u svim zemljama, bez obzira na novac kojim se raspolaže u budžetu. Odluke kojima se odlučuje o raspoređivanju budžeta moraju biti opravdane i donesene na temelju farmakoekonomskih analiza isplativosti, poput analize troškova i učinkovitosti |
OGLASI
