Prof. dr. sc. Goran Hauser: Suvremeni značaj crijevne mikrobiote

---

U Puli je od 18. do 20. ožujka 2022. godine održan 3. simpozij „Suvremeni značaj crijevne mikrobiote“. Skup je obuhvatio teme iz nekoliko područja medicine i farmacije, zajedničkog nazivnika – crijevna mikrobiota i njen učinak na različita medicinska stanja i bolesti. Simpozij je realiziran u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskog gastroenterološkog društva, Hrvatskog društva za digestivnu kirurgiju HLZ-a i Hrvatskog društva za neurogastromotilitet.

O značaju crijevne mikrobiote u znanstvenim, ali i stručnim krugovima govori se već dugo, a svaki dan sve više dokaza govori u prilog njenog utjecaja na različite organske sustave u tijelu te nastanak i liječenje bolesti. Osim već poznatih utjecaja na gastroenterološke bolesti i imunost, na simpoziju su prezentirane i nove spoznaje o učinku mikrobiote na funkciju mozga te razvoj kroničnih neuroloških bolesti, prvenstveno Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Naglasak je stavljen na pravilnu preporuku modulacije crijevne mikrobiote probioticima u posebnim stanjima poput imunokompromitiranosti, što je prisutno kod hematoloških i transplantiranih bolesnika. Jedna od sekcija simpozija bila je posvećena i povezanosti probiotika s energetskim metabolizmom, s obzirom na nove spoznaje o metabolitima crijevne flore kao ključnim regulatorima apetita.

 

Prof. Goran Hauser napominje kako je, prema novim spoznajama, transplantacija fekalne mikrobiote, koja se u Rijeci počela raditi 2017. godine, u liječenju klostridijskih proljeva čak triput učinkovitija od standardne antibiotske terapije

---

Na simpoziju se govorilo i o izrazito važnoj i relativno novoj metodi liječenja klostridijskih proljeva – transplantaciji crijevne mikrobiote – metodi koja se već neko vrijeme primjenjuje na Klinici za gastroenterologiju KBC-a Rijeka, a velika je pomoć kod pacijenata iscrpljenih dugotrajnom primjenom antibiotika, što se puno učestalije događalo upravo za vrijeme pandemije COVID- om 19.

Više o zaključcima simpozija, kao i toj inovativnoj metodi, u razgovoru za „Medix“ rekao je prof. dr. sc. Goran Hauser, dr. med., pročelnik katedre za internu medicinu i dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

MEDIX: Prof. Hauser, kako je došlo do ideje za organizaciju simpozija?

PROF. HAUSER: Ovo je već treći u nizu ovakav simpozij. Prvi smo organizirali 2017. godine. Moj kolega i prijatelj, digestivni kirurg prof. Zelić, stalno pokušavamo promovirati multidisciplinarnost i vertikalnu integraciju pa smo odlučili naći zajedničku točku abdominalnoj kirurgiji i gastroenterologiji, a to je definitivno crijevna mikrobiota.

S obzirom da se polje istraživanja učinaka mikrobioma stalno širi, ove smo godine na simpoziju imali i teme iz endokrinologije, pedijatrije, psihologije i neurologije, a osim liječnika aktivno prisustvuju i farmaceuti, koji upotpunjavaju holistički pristup pacijentu.

MEDIX: Veliki dio skupa posvećen je transplantaciji fekalne mikrobiote.

PROF. HAUSER: To je također jedna od stalnih točaka simpozija jer je 2017. godine u KBC-u Rijeka napravljena prva fekalna transplantacija u Hrvatskoj. Radi se o tehnički relativno jednostavnom postupku: posebno pripremljen uzorak stolice zdravog pacijenta težine oko 400 grama se kroz kolonoskop instalira u početak debelog crijeva. To je tzv. donji način, koji se koristi u 80% slučajeva. Gornji način uključuje primjenu kroz nazojejunalnu sondu, što se uglavnom provodi kod teških, pretežno hematoloških pacijenata u sterilnim jedinicama. Cilj zahvata je da bakterije koje se nalaze u stolici zdrave osobe prevladaju patološke bakterije u crijevu bolesnika. Naravno da postoje određene indikacije za takav zahvat, kao što su klostridijalni proljevi. Na simpoziju smo imali čast slušati predavanje Josberta Kellera, autora jednog od najvažnijih istraživanja u tom području, koje je pokazalo da je fekalna transplantacija triput učinkovitija od antibiotskog tretmana, koji je bio standard liječenja.

MEDIX: Je li postupak potrebno ponavljati?

PROF. HAUSER: Postupak je najčešće potrebno ponoviti, iako imamo i pacijenata koji su odreagirali i nakon prve transplantacije. Potreba ponavljanja dosta ovisi o prvotnom stanju pacijenta, a postupak se može ponavljati šest do sedam puta, iako je u naših pacijenata uspjeh uglavnom postignut sa svega dva do tri postupka.

MEDIX: Koliko često postoji potreba za transplantacijom fekalne mikrobiote?

PROF. HAUSER: Protekle smo godine imali jako puno pacijenata koji su preboljeli COVID-19 i pritom opravdano ili neopravdano uzimali velike količine antibiotika. Posljedica je bila eksplozija klostridijalnih proljeva u tih bolesnika. Fekalna transplantacija se tu pokazala vrlo važnom i zbog učinkovitosti se popela na vrh terapijske hijerarhije.

MEDIX: Primjenjuje li se fekalna transplantacija i u drugim centrima u Hrvatskoj?

PROF. HAUSER: Rade je kolege na Rebru, ali i gastroenterolozi u nekim privatnim poliklinikama u Zagrebu. Uzorci stolice se šalju iz naše banke u Rijeci. Nedavno smo prvi put uzorak slali i na transplantaciju u Split.

Banka stolice se nalazi na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Kako je počela rasti potražnja za tim zahvatom i sve je veći broj pacijenata koji od njega mogu profitirati, susreli smo se s kritičkim momentom – regrutacija adekvatnih donora uzoraka stolice koja će biti transplantirana. Da bi uzorak bio zadovoljavajući, donor mora proći rigorozna testiranja koja uključuju infektivne čimbenike, ali i niz drugih anamnestičkih parametara vezanih za uzimanje antibiotika, boravak na egzotičnim putovanjima i sl. Kada je zadovoljen status donora, on vrijedi šest mjeseci, i u tom razdoblju se potiče prikupljanje što više uzoraka za banku. Jednom zaleđena, stolica može biti u banci dvije godine.

MEDIX: Moraju li donori u razdoblju davanja stolice biti na posebnoj prehrani?

PROF. HAUSER: Za to nemamo još striktne protokole. Bilo bi idealno da se uzorci dobivaju od „superdonora“, odnosno atletski građenog muškarca starog 30 godina koji konzumira 100 grama vlakana dnevno, vježba triput tjedno, ne pije antibiotike, dojen je u djetinjstvu itd. Donore za sada ne uvjetujemo na taj način, ali ide se u tom smjeru.

MEDIX: Na simpoziju je bilo govora i o starenju mikrobiote. Je li potrebno da donor i primatelj mikrobiote budu slične dobi?

PROF. HAUSER: Ne. Bilo bi idealno da možemo ispitati mikrobiotu donora i primatelja i po tome odabrati idealnog donora za pojedinog bolesnika, ali takva je analiza još uvijek jako skupa i nije za svakodnevnu primjenu, već se provodi samo u znanstvene svrhe.

MEDIX: Kakva je situacija kod imunokompromitiranih pacijenata?

PROF. HAUSER: Doc. Perić s hematologije KBC-a Zagreb na simpoziju je govorila o fekalnoj transplantaciji kod hematoloških pacijenata. Pacijenti koji su dobili transplantaciju koštane srži definitivno su imunokompromitirani zbog velike količine antibiotika te se bore s klostridijem uzrokovanim infekcijama. Kod takvih pacijenata također se primjenjuje transplantacija fekalne mikrobiote, uz jako dobre rezultate.

MEDIX: Koje biste zaključke simpozija istaknuli kao najvažnije?

PROF. HAUSER: Naglasak simpozija je bio na korelaciji CNS-a i crijeva te energetskom metabolizmu u crijevima. Naime, sve je više podataka da su crijevne bakterije suodgovorne za debljanje. Određene vrste crijevnih bakterija predobro energetski iskorištavaju hranu. Ideja koja je od toga potekla je da modeliramo crijevnu mikrobiotu naseljavanjem sojeva crijevnih bakterija koje ne iskorištavaju sve polisaharide.

 

Transplantacija crijevne mikrobiote kod bolesnika s metastatskim melanomom može poboljšati njihov odgovor na imunoterapiju, a nova će istraživanja pokazati koja je njena uloga u liječenju ostalih karcinoma, ističe dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Goran Hauser

---

U nekoliko je predavanja istaknuta važnost povezanosti mozga i crijeva, koja se čak nazivaju „drugim mozgom“. Pokazala se naime značajna uloga crijevne mikrobiote u razvoju kroničnih neuroloških bolesti poput Alzheimerove i Parkinsove.

MEDIX: Utječe li crijevni mikrobiom na razvoj kolorektalnog karcinoma i možemo li ga modulacijom crijevne flore prevenirati?

PROF. HAUSER: To je bila tema na prošlom simpoziju te je još tada zaključeno da povezanost definitivno postoji, ali do danas nitko nije uspio dokazati jasnu uzročno-posljedičnu povezanost. Zbog toga još ne postoje jasne preporuke pacijentima. Na simpoziju smo čuli izvrsno predavanje doc. Skelina, koji je pokazao utjecaj mikrobiote na metabolizam kemoterapeutika: jasno se pokazalo da mikrobiota može promijeniti reakciju pacijenta na kemoterapiju. Revoluciju na tom području napravili su rezultati istraživanja objavljenog u časopisu „Science“, koji su pokazali da je pacijentima s metastatskim melanomom koji nisu reagirali na treću liniju imunoterapije značajno pomogla fekalna transplantacija fecesa osoba s metastatskim melanomom koje su odreagirale na imunoterapiju. Iako je istraživanje uključivalo svega 20-ak pacijenata, rezultati su bili toliko dobri da su potpuno promijenili neke paradigme u onkologiji. Na temelju toga se već provode dodatna istraživanja utjecaja mikrobiote u liječenju ostalih karcinoma.

MEDIX: Može li primjena probiotika kod zdravih ljudi imati nuspojave?

PROF. HAUSER: Probiotici imaju oznaku „GRAS – generally regarded as safe“. Uvijek se spekuliralo o njihovoj primjeni kod imunokompromitiranih bolesnika pa postoji i preporuka da se ne primjenjuju kod pacijenata s teškim pankreatitisom. Na simpoziju je doc. Šarić iz KB Merkur u Zagrebu održala zanimljivo predavanje o primjeni probiotika u bolesnika s transplantiranom jetrom, te je istaknula kako rezultati novih istraživanja govore pozitivno u prilog njihove primjene čak u toj skupini bolesnika. Mislim da su, osim hematoloških pacijenata, upravo oni s transplantiranim solidnim organom, na jakoj imunosupresivnoj terapiji, najrizičnija skupina, pa su rezultati vrlo zanimljivi.

 

Osim već poznatih utjecaja na gastroenterološke bolesti i imunost, na simpoziju su prezentirane i nove spoznaje o učinku mikrobiote na funkciju mozga te razvoj kroničnih neuroloških bolesti, prvenstveno Alzheimerove i Parkinsonove bolesti

---

Što se tiče opće populacije, kod visokokoncentriranih probiotika, s obzirom da dolazi do fermentacije veće količine ugljikohidrata, u početku mogu postojati prolazni grčevi, nadutost ili slično, ali načelno nema nuspojava.

MEDIX: Koja je uloga probiotika u liječenju kroničnih upalnih bolesti crijeva?

PROF. HAUSER: Prevalencija kroničnih upalnih bolesti crijeva se povećava. To su bolesti mlađe životne dobi, adolescenata i mlađih odraslih. Hrvatska je među zemljama s najvećom incidencijom crijevnih upalnih bolesti, a Primorsko-goranska županija ima najveću incidenciju u Hrvatskoj.

Trenutačno važeći službeni stav, potkrijepljen literaturnim dokazima, jest da je učinkovita samo jedna specifična kombinacija osam probiotičkih sojeva (S. thermophilus, B. breve, B. longum, B. infantis, L. acidofilus, L. plant., L. delbrueckii susbsp. bulgaricus) koja se daje u održavanju, odnosno remisiji ulceroznog kolitisa. Kod Chronove bolesti se baš i ne primjenjuju. Ulcerozni kolitis se dosta ispituje i kao indikacija za fekalnu transplantaciju.

MEDIX: Koje su gastroenterološke manifestacije s kojima se najčešće susreću bolesnici s COVID-om 19?

PROF. HAUSER: Velika opservacijska istraživanja, primarno iz Kine, jasno pokazuju da SARS-CoV-2 nije samo respiracijski već i gastrointestinalni virus. Postoji osovina pluća- crijeva te skoro 25% pacijenata s COVID-om ima i gastrointestinalne smetnje, primarno proljeve i grčeve, a kod nekih su to čak i jedini simptomi bolesti. To nije ništa novo za respiratorne viruse, i kod drugih tipova znaju biti prisutne gastrointestinalne smetnje, posebno kod djece.

SARS-CoV-2 se u epitelu probavnog trakta zadržava dulje nego u respiratornom epitelu te rezultira određenom disbiozom – promjenom ravnoteže u crijevnom mikrobiomu. Zbog toga se za vrijeme infekcije svakako preporučuje korištenje probiotika.