Prof. dr. sc. Davor Miličić: Liječiti bolesnika kao cjelinu, a ne samo srce
U Opatiji je od 21. do 24. listopada 2010. održan VIII. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva, najveći kardiološki skup s međunarodnim sudjelovanjem održan u Hrvatskoj do sada, s više od 900 registriranih sudionika. Osim vodećih domaćih kardiologa i srodnih stručnjaka i znanstvenika, kongresu je bio nazočan doista respektabilan broj inozemnih gostiju – pozvanih predavača. Četvrti put uzastopce skupu je predsjedao prof. dr. sc. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva. U razgovoru za „Medix“ prof. Miličić rekao je više o tijeku kongresa, obrađenim temama, planovima Hrvatskog kardiološkog društva za 2011. godinu te što se u budućnosti može očekivati u području kardiologije.
OGLAS
|
MEDIX: Profesore Miličić, jeste li zadovoljni odazivom predavača i sudionika na VIII. kongresu Hrvatskoga kardiološkog društva? PROF. MILIČIĆ: Oduvijek sam, kao i moji prethodnici, težio promicanju kakvoće i prepoznatljivosti hrvatske kardiologije u inozemnom kontekstu, jer je to prevažno za sve znanstvene i stručne discipline kojima se bavi brojem maleni narod kao što je naš, a napose za medicinu, jer ona ne može napredovati zatvorena u nacionalne okvire. Na kongresu su naši kardiolozi imali priliku prikazati vlastita postignuća u posljednje dvije godine. Naime, naši se kongresi održavaju u dvogodišnjim razmacima. Osim znanstvenih i stručnih originalnih radova, kongres je rekapitulacija najnovijih smjernica, stavova i dostignuća kardiologije. Možemo slobodno reći da su gosti kongresa predstavljali kremu europske kardiologije. Predsjednik Europskoga kardiološkog društva prof. Michel Komajda iz Pariza i predsjednik Europskoga udruženja za poremećaje srčanoga ritma te ujedno i budući predsjednik Europskoga kardiološkog društva prof. Panos Vardas proglašeni su počasnim članovima Hrvatskoga kardiološkog društva. Oni su naši osvjedočeni višegodišnji prijatelji i podupiratelji.Prvi put je održana i zajednička sekcija – simpozij u organizaciji Europskoga i Hrvatskoga kardiološkog društva posvećen strategijama zbrinjavanja bolesnika s akutnim infarktom miokarda u Europi i Hrvatskoj, kao i zajednički simpozij Hrvatskoga i Slovenskoga kardiološkog društva o epidemiologiji, prevenciji i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti. Osim gostovanja više od dvadeset uglednih imena europske kardiologije, imali smo i predavače iz SAD-a predvođene jednom od vodećih osoba u svjetskoj hipertenziologiji, prof. Stevom Juliusom, također počasnim članom i prijateljem Hrvatskoga kardiološkog društva. Održana je i telekonferencija s Columbia University u New Yorku iz područja intervencijske kardiologije. Radna skupina za aritmije Hrvatskoga kardiološkog društva održala je dva simpozija, također s gostovanjem vodećih europskih aritmologa i elektrofiziologa. Ravnomjerno su bile pokrivene sve kardiološke teme od epidemiologije do ehokardiografije i ostalih metoda srčanoga oslikavanja, pa sve do najnovijih kardioloških i kardiokirurških intervencija. Uz pregledna i state of the art predavanja, originalna istraživanja prikazivana su kao usmena priopćenja ili kao moderirani posteri. Klinika za bolesti srca i krvnih žila Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb pripremila je poticajne prikaze slučajeva iz prakse, koji su potaknuli raspravu. Stručno povjerenstvo za ocjenu radova odabralo je tri najbolja znanstvena, odnosno stručna rada autora u dobi do 35 godina, koji su na zatvaranju skupa nagrađeni plaketama i prigodnim nagradama. Kao i ranije, kongresni sažeci objavljeni su u „Liječničkom vjesniku“.Primivši brojne zahvale i pohvale gostiju iz zemlje i inozemstva, mislim da možemo biti ponosni i zadovoljni. Upravo taj dobar osjećaj najvrednije je što ostaje nakon obavljena posla. MEDIX: Koje biste zaključke kongresa izdvojili kao najvažnije?PROF. MILIČIĆ: To pitanje iziskuje poseban članak zbog sveobuhvatnosti obrađenih tema. Ukratko, epidemiološki gledano, Hrvatska u kardiovaskularnoj patologiji pripada u europski prosjek, pri čemu još uvijek na te bolesti otpada polovica ukupne smrtnosti. Time nipošto ne možemo biti zadovoljni jer je već u Sloveniji kardiovaskularna smrtnost 40%, a u Francuskoj svega 30%. Nameće se dakle redefiniranje prioriteta u hrvatskoj kardiologiji, s naglaskom na optimaliziranje primarne i sekundarne prevencije, što je zahtjevna i višeslojna, ali i neizbježna zadaća. Suvremene dijagnostičke metode dobrim dijelom slijede svjetska postignuća, ali gospodarska situacija limitira njihov napredak, koji pretpostavlja sustavno i trajno obnavljanje i modernizaciju opreme te školovanje kadrova u novim dijagnostičkim postupcima i metodama. Kurativna kardiologija u nas je vrlo dobra i na razini je modernih, tzv. tranzicijskih srednjoeuropskih zemalja. Pratimo i uvodimo sve bitne novosti iz kardiovaskularne farmakoterapije kao i većinu suvremenih intervencijskih metoda. Unatoč limitiranim sredstvima, mislim da je hrvatska kardiologija jedna od naših vodećih medicinskih disciplina po stručnim i znanstvenim postignućima, kao i po međunarodnome ugledu.MEDIX: Jedna od vrlo zanimljivih tema obrađivanih na kongresu bila je psihokardiologija. Što konkretno podrazumijeva i koliko je značajna? Koji se profil stručnjaka i gdje u Hrvatskoj bavi tim područjem? PROF. MILIČIĆ: Tako smo nazvali simpozij posvećen psihološkim problemima kardioloških i kardiokirurških bolesnika i onome što pripada u psihosomatiku. Simpozij su organizirali kardiolozi u okviru mojega užega tima iz Zavoda za intenzivnu kardiološku skrb, aritmije i transplantacijsku kardiologiju u Klinici na Rebru te psihijatri i klinički psiholozi s Medicinskog fakulteta i KBC Zagreb, također s Rebra. Već dvije godine ciljano i planski surađujemo na znanstvenom i stručnom planu, što je rezultiralo i originalnim znanstvenim rezultatima, ali možda još važnije i boljom kakvoćom medicinske skrbi u okviru Zavoda u kojima se liječe najteži kardiološki bolesnici i koji, primjerice kontrolira i liječi više od sedamdeset bolesnika s transplantiranim srcem. Poanta je liječiti bolesnika kao cjelinu, a ne samo bolestan organ – srce.MEDIX: U Zagrebu je potkraj prošle godine potpisana Deklaracija o zdravlju srca, koju je uime Europskog kardiološkog društva supotpisao prof. Dan Gaita. Što sve definira deklaracija i tko sve treba biti uključen u njeno provođenje? PROF. MILIČIĆ: Deklaracija je potpisana na svečanoj sjednici Vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prigodom Dana Fakulteta, na kojoj su nazočili i predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipović, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš, državni tajnici MZSS i MZOŠ – mr. sc. Dražen Jurković i dr. sc. Ivana Mrkonjić, te brojni uzvanici, kao i profesori i nastavnici Medicinskog fakulteta – središnje hrvatske obrazovne i znanstvene ustanove u području biomedicine. Deklaracija podrazumijeva prihvaćanje partnerstva struke – medicine, kardiologije, politike i društva u prihvaćanju i provođenju strategije trajnog unaprjeđivanja kardiovaskularnog zdravlja nacije. Ona predstavlja dokument koji je sastavilo Europsko kardiološko društvo i usvojio Europski parlament. Stoga je valja shvatiti kao obvezujući dokument koji bi trebao biti putokaz kako se organizirano i učinkovito boriti protiv još uvijek porazne statistike kardiovaskularne smrtnosti i pobola u Hrvatskoj. Osim medicinara i političara, u provedbu načela Deklaracije moraju se uključiti i mediji, te svi zdravstveno osviješteni građani bez kojih, kao široke fronte koja promiče zdrav život i podupire razvoj kardiologije u domovini, nije moguće ostvarenje krajnjega cilja, tj. drastično smanjenje smrtnosti i pobola od srčanožilnih bolesti.MEDIX: Na sastanku Hrvatskog kardiološkog društva održanom potkraj prošle godine, ukratko ste sumirali aktivnosti društva tijekom 2010. godine. Koje su sve akcije i događanja u planu za 2011.? PROF. MILIČIĆ: Hrvatsko kardiološko društvo posljednjih godina živi vrlo dinamično, kao što i dolikuje kardiološkoj struci. Upravo smo obnovili vodstva naših radnih skupina, a u roku od mjesec dana obnovit ćemo i rad Splitskoga ogranka. Ostali ogranci/podružnice provest će izborne skupštine da bi, u skladu s našim Statutom izabrali predsjednike. Dogovorili smo se osnovati i neke nove radne skupine. Upravo sam dobio odličan prijedlog za osnivanje Radne skupine za kardiologiju rada i športa. Za ožujak pripremamo stručno-znanstveni sastanak u Zagrebu, na kojemu će gostovati prof. Rafaelle Bugiardini, šef Kardiološke klinike u Bologni i kancelar Europskoga kardiološkog društva. Istoga dana pridružit ćemo se u stručnome dijelu obilježavanja 90. obljetnice Plive. U travnju slijedi skup Radne skupine za intervencijsku kardiologiju s međunarodnim sudjelovanjem i akreditacijom u Dubrovniku, također i tradicionalni jednodnevni sastanak Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca u Zagrebu. Početkom svibnja organizirat ćemo znanstveni skup Hrvatskoga i Turskoga kardiološkog društva, vjerojatno u Zagrebu. Imat ćemo do ljeta još nekoliko manjih skupova o najnovijim postignućima kardiovaskularne farmakologije, a možda još i jedan ili čak dva skupa posvećena trajnoj edukaciji liječnika obiteljske medicine o kardiološkim temama.Koncem kolovoza angažirani smo na Europskome kardiološkom kongresu u Parizu – imat ćemo štand našega društva, nadam se i nekolicinu kongresnih radova (riječ je o najvećem i najuglednijem skupu u svjetskoj kardiologiji). Osobno već u drugom mandatu sudjelujem kao član najužeg Kongresnoga programskog odbora, predsjedatelj state of the art sekcija, a ove ću godine i predavati u okviru satelitskoga simpozija na kongresu. Naše aktivnosti uključuju i putovanja više puta tijekom godine u sjedište Europskoga kardiološkog društva u Sophia Antipolis pokraj Nice. Uz angažman na Europskome kongresu, izabran sam i za člana Edukacijskoga komiteta Europskoga kardiološkog društva i pozvan u tim za izradu novoga, jedinstvenog kurikula europskoga kardiologa. Naš središnji stručno-znanstveni događaj održat će se koncem rujna, odnosno početkom listopada u Dubrovniku: Cardiology Highlights 2011. Riječ je o trodnevnome skupu Europskoga kardiološkog društva, kojemu sam glavni direktor i koji se od 2009. održava u Hrvatskoj svake dvije godine. Najesen će biti još nekoliko sastanaka, a godina će završiti tradicionalnim Božićnim simpozijem. U tekućoj godini objavit ćemo i prijevode najvažnijih novih smjernica Europskoga kardiološkog društva, koje su se pokazale iznimno važnima za trajnu edukaciju ne samo naših kardiologa, već i kardijalnih kirurga, anesteziologa, liječnika obiteljske medicine i ostalih medicinskih stručnjaka.MEDIX: Ima li kakvih novosti u svezi s časopisom „Kardiolist“ te useljenjem u nove prostorije društva? PROF. MILIČIĆ: Časopis „Kardiolist“ ima sve bolju međunarodnu indeksaciju, i to ponajviše zaslugom kolege Ivanuše. Prim. Ivanuša također je vrlo aktivan u društvu urednika nacionalnih kardioloških časopisa pri Europskome društvu. Prim. Krstačić obnaša funkciju tajnika Radne skupine za primjenu računala u kardiologiji Europskoga kardiološkog društva, a akademik Reiner, koji je također naš član, istaknuti je član Odbora za smjernice.Nadam se da ćemo se ove godine napokon, zajedno sa našom zakladom „Hrvatska kuća srca“ useliti u prostore u Oktogonu, nadomak Trga bana Jelačića, koje su nam na korištenje dodijelili Poglavarstvo grada Zagreba i Zagrebačka skupština. MEDIX: Na prošlogodišnjem nacionalnom kongresu se dosta govorilo o Hrvatskoj mreži primarne koronarne intervencije (PCI). Kako je organizirana u odnosu na ostatak Europe?PROF. MILIČIĆ: To pripada u nešto čime se može ponositi ne samo hrvatska kardiologija, nego i čitavo hrvatsko zdravstvo. Naime, u nepunih pet godina mreža intervencijskoga liječenja akutnoga infarkta miokarda ustrojila se po uzoru na najnaprednije zemlje Europe i polučila sjajne rezultate, uključujući i bitno smanjenje bolničke smrtnosti od infarkta miokarda u Hrvatskoj. Prof. Nikolić Heitzler, dr. sc. Babić i ja imali smo prilike prikazivati rezultate te naše mreže kao pozvani predavači na više inozemnih skupova, a radovi o tome objavljeni su i u vodećim kardiološkim časopisima, npr. „European Heart Jorunal“ i „American Journal of Cardiology“. No još ima mnogo prostora za poboljšanja. MEDIX: Provodi li se prevencija kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj prema europskim smjernicama i na čemu bi još trebalo poraditi?PROF. MILIČIĆ: Jako je mnogo posla pred nama. Pripadamo među najdeblje nacije u Europi, koje najviše puše, nezdravo jedu, previše piju i premalo se kreću. Kada bismo samo uspjeli smanjiti navedeno, kardiovaskularna pobol i smrtnost počeli bi se drastično smanjivati. Često volim naglašavati da je zdravstvena osviještenost pučanstva zajedno s mjerama kardiovaskularne prevencije odraz razvoja i civilizacijske razine cjelokupnoga društva. Odgovornost u tome pogledu trebali bi snositi ne samo liječnici, već i političari i novinari, koji bi svoju pozornost s frivolnih ili senzacionalnih tema trebali usmjeriti promicanju zdravoga života kao zalogu dobrog zdravlja i dugovječnosti. MEDIX: Na što bi trebalo obratiti pozornost kako bi se postigao cjeloviti pristup u liječenju uznapredovalog zatajivanja srca?PROF. MILIČIĆ: Uznapredovalo zatajivanje srca dobar je primjer za bolesno stanje koje valja liječiti u centrima kliničke izvrsnosti, tj. u visokospecijaliziranim centrima za tu problematiku. To iziskuje cjeloviti program – od složene neinvazivne i invazivne dijagnostike do različitih terapijskih mogućnosti: znalačke primjene nekih lijekova kada su indicirani (npr. levosimendan, prostaglandini, milrinon itd.), do primjene izvantjelesnoga krvotoka (ECMO) uz postelju bolesnika, različitih tipova mehaničkih srčanih crpki, potom resinkronizacijskih i defibrilacijskih elektrostimulatora, sve do transplantacije srca kao još uvijek ponajbolje metode za liječenje takvih bolesnika. Baveći se godinama tim dijelom kardiologije, pozivam svoje kolege da na vrijeme upućuju takve bolesnike kako bismo im mogli pružiti za njih optimalnu terapiju, što je izgledno ukoliko još nisu zbog hipoperfuzije prekomjerno oštećeni drugi organi i tkiva. MEDIX: U vašem ste predavanju na kongresu govorili o inovativnosti u kardiologiji. Što možemo očekivati u budućnosti? PROF. MILIČIĆ: Zaista svašta! Od novih lijekova koji spašavaju živote i život čine kvalitetnijim, do novih metoda i postupaka dijagnostike i terapije, primjerice matičnih stanica, novih mehaničkih srčanih crpki, sofisticiranijih elektrostimulatora, uporabe nanotehnologije u terapijske svrhe, robota i tko zna čega sve ne. Možda kardiologija neće biti tako lijepa i poetična kao danas, ali će biti još preciznija i učinkovitija. Kao što je rekao Albert Einstein, život je kao vožnja bicikla. Da bi održao ravnovjesje, moraš stalno voziti naprijed. |
Kurativna kardiologija u nas je vrlo dobra i na razini je modernih, tzv. tranzicijskih srednjoeuropskih zemalja. Unatoč limitiranim sredstvima, mislim da je hrvatska kardiologija jedna od naših vodećih medicinskih disciplina po stručnim i znanstvenim postignućima, kao i po međunarodnome ugledu, ističe prof. Miličić
Četvrti put uzastopce kongresu je predsjedao prof. dr. sc. Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društvo, koji ističe da Hrvatska u kardiovaskularnoj patologiji pripada u europski prosjek, pri čemu još uvijek na te bolesti otpada polovica ukupne smrtnosti.
Simpozij radne skupine za akutni koronarni sindrom Hrvatskoga kardiološkog društva – s lijeva: dr. Marijan Padovan, prof. Vjeran Nikolić Heitzler, dr. Dubravko Tršinski, dr. Robert Steiner i prof. Davor Miličić
Moderatori Satelitskog simpozija o ivabradinu u liječenju bolesnika s koronarnom bolešću i zatajivanjem srca – s lijeva: prof. Mijo Bergovec, prof. Giuseppe Rosano, prof. Michel Komajda, predsjednik Europskoga udruženja za poremećaje srčanoga ritma i prof. Davor Miličić, predsjednik 8. kongresa HKD-a
Tijekom kongresa održana je i telekonferencija s Univerzitetom Columbia, New York, SAD, iz područja intervencijske kardiologije „Novosti s TCT-a 2010 – naglasak na stentovima koji otpuštaju lijek“
Prof. Davor Miličić i mr. sc. Jozica Šikić moderatori radne sekcije o transplantacijskoj kardiologiji i mehaničkoj potpori miokarda, u sklopu koje su prikazani kardiokirurški aspekti transplantacije srca u KBC-u Zagreb i KB Dubrava |
OGLASI
