Prof. dr. sc. Damir Eljuga: Važnost međunarodne suradnje u prevenciji početnog raka materničnoga vrata
U povodu Europskog tjedna borbe protiv raka materničnoga vrata, Klinika za ginekologiju i porodništvo KBC-a „Sestre milosrdnice“ iz Zagreba, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatsko društvo za kolposkopiju i bolesti vrata maternice HLZ-a i Hrvatska liga protiv raka s udrugama „Zdravka“ i „Aktiva“ od 24. do 26. siječnja 2013. godine organizirali su u Zagrebu 1. međunarodni kongres i 2. hrvatski simpozij o prevenciji i liječenju početnog raka materničnoga vrata. Više o temama o kojima se raspravljalo na kongresu rekao je predsjednik skupa prof. dr. sc. Damir Eljuga.
OGLAS
|
Ove je godine 2. hrvatski simpozij o prevenciji i liječenju početnog raka materničnoga vrata postao i međunarodni kongres, pod pokroviteljstvom ESGO-a (European Society of Gynaecological Oncology). Na kongresu je raspravljano o suvremenim pogledima o prevenciji HPV-a, odgovornom spolnom ponašanju, edukaciji mladih i potrebi uvođenja sustavnoga zdravstvenog odgoja u škole, cijepljenju protiv HPV-a, dijagnostici i liječenju početnog raka materničnoga vrata i nužnosti odlaska na redovite ginekološke preglede Papa testom. MEDIX: Prof. Eljuga, što je bio poticaj za organizaciju kongresa? PROF. ELJUGA: Za temu kongresa odabrali smo rak materničnoga vrata, čija je pojavnost i smrtnost na vrlo visokome mjestu ljestvice oboljelih žena od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj, a posebice u jugoistočnim zemljama susjedstva. Rak materničnoga vrata je među deset najčešćih sijela malignih bolesti kod žena, dok je u svijetu po incidenciji na drugome mjestu. Posebno zabrinjava što je incidencija početnog raka materničnoga vrata, odnosno karcinom in situ i mikroinvazivnog karcinoma, također u sve većem porastu, kao i premaligne lezije materničnoga vrata. Znamo da je glavni čimbenik u njegovu nastanku HPV koji se prenosi spolnim putem, pa je razumljivo da se prevencija te infekcije i njegove najčešće posljedice, a to je rak materničnoga vrata, ne mogu sustavno rješavati izolirano u jednoj zemlji zbog sve češćih migracija i načina života. Stoga je potrebna bolja međunarodna, a posebice regionalna suradnja u učinkovitoj prevenciji. Drugi je problem što se premaligne i početne maligne lezije događaju u sve mlađim dobnim skupinama, kada bi žene trebale planirati trudnoće. Trudnoća se, naravno, u tom slučaju zbog dijagnostičke obrade i razmjerno poštednih operacijskih zahvata odgađa, ali zbog traume u prekoncepcijskom razdoblju i starije životne dobi žene, trudnoća je i češće podložna komplikacijama.MEDIX: Potkraj prošle godine pokrenut je Nacionalni program probira za rak vrata maternice. Što podrazumijeva? PROF. ELJUGA: Kao predsjednik Lige za borbu protiv raka zahvalan sam Ministarstvu zdravstva što je pokrenulo Nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice. Bit programa je da sve žene u dobi 25-64 godine života budu jednom u tri godine obuhvaćene besplatnim ginekološkim pregledom i Papa testom. U programu je vrlo važna i javnozdravstvena kampanja poput „Dana mimoza“ kako bi se žene svih dobnih skupina senzibilizirale i upoznale s načinima zaštite od raka materničnoga vrata i njegova glavnog uzročnika HPV-a, te mogućnostima cijepljenja protiv određenih tipova HPV-a, od kojih se dva onkogena tipa, 16 i 18, smatraju najodgovornijima za nastanak raka materničnoga vrata. Nadamo se da će vremenom i to cjepivo biti uključeno u redoviti kalendar cijepljenja kako bi djevojke u cijeloj Hrvatskoj imale mogućnost besplatnog cijepljenja. Trenutačno je odziv djevojaka na cijepljenje veći problem od cijene. Iako su u Zagrebu sve tri doze cjepiva besplatne, zbog nedostatka koordinirane i sinhronizirane akcije svih sastavnica društva, odaziv je vrlo mali.MEDIX: Koji je vaš stav o tome kada i koga cijepiti? PROF. ELJUGA: Preporuka proizašla iz svjetskih iskustava jest da je cjepivo najbolje primijeniti prije stupanja u spolni odnos, odnosno prije infekcije HPV-om. S obzirom da mladi u spolni odnos stupaju razmjerno rano, razdoblje za primjenu cjepiva najčešće varira od devete do 26. godine. Stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj procijenili su da je s obzirom na prosjek stupanja u spolni odnos cjepivo u Hrvatskoj dovoljno rano primijeniti u sedmom ili osmom razredu osnovne škole.MEDIX: Kako će se koordinirati i pratiti odziv na pokrenuti program ranog otkrivanja raka materničnoga vrata? PROF. ELJUGA: Glavni koordinator Nacionalnog programa je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji ujedno ima i glavu ulogu u njegovoj provedbi. Samo u prosincu prošle godine poslano je više od 100.000 pisana ženama koje dulje od tri godine nisu obavile ginekološki pregled i Papa test. U pismima se od žena traži povratna informacija nakon obavljenoga ginekološkog pregleda. Važno je obuhvatiti što veću populaciju, da odaziv bude po mogućnosti 80%, te je poželjno voditi evidenciju o abnormalnostima Papa testa, na koje treba reagirati daljnjom dijagnostikom i terapijom. Loš Papa test nije naime egzaktan dokaz da žena ima karcinom materničnoga vrata, to se može potvrditi jedino biopsijom i patohistološkim nalazom dobivenog preparata.MEDIX: Kada govorimo o premalignim lezijama materničnoga vrata, koje su najučinkovitije lokalno- destruktivne terapijske metode te koliko dugo možemo pratiti pojedinu leziju prije početka liječenja? PROF. ELJUGA: Kada se radi o mladim pacijenticama, odnosno djevojkama mlađim od 25 godina koje još nisu rodile, njih treba pratiti koliko je god dugo moguće bez primjene destrukcijskih metoda. Idealno je da žena u tom razdoblju zatrudni jer je dokazano da trudnoća ne utječe na progresiju premalignih ili početnih malignih lezija. Daljnjim dijagnostičkim metodama pristupa se šest tjedana nakon poroda. Druga važna stvar je da adolescentice u slučaju nalaza citoloških promjena karakterističnih za HPV u Papa testu ne treba plašiti i odmah slati na genotipizaciju jer će većina tih infekcija u adolescentskoj dobi spontano proći reagiranjem imunološkog sustava u otprilike 90% pacijentica. Virus će se, s druge strane, upisati u genom i onkogeno djelovati u manje od 10% inficiranih žena. |
Prof. Eljuga ističe kako se zbog načina širenja HPV infekcije uz česte migracije mladih rak materničnoga vrata ne može sustavno rješavati izolirano, u jednoj zemlji, te je potrebna bolja međunarodna, a posebice regionalna suradnja za učinkovitu prevenciju
Preporuka proizašla iz svjetskih iskustava jest da je cjepivo najbolje primijeniti prije stupanja u spolni odnos, odnosno prije infekcije HPV-om, stoga je procijenjeno da je s obzirom na prosjek stupanja u spolni odnos cjepivo u Hrvatskoj dovoljno rano primijeniti u sedmom ili osmom razredu osnovne škole, ističe prof. Eljuga |
OGLASI
