Probir na rak dojke tijekom pandemije COVID-19
OGLAS
Pandemija COVID-19 ostavila je posljedice na svim područjima zdravstvene zaštite pa je naglo prekinula i probir na rak dojke, jednu od ključnih preventivnih usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Časopis Annals of Family Medicine u broju iz svibnja 2024. objavljuje rad autora Andrewa Chunga sa suradnicima, koji su do rezultata došli istraživanjem na temelju podataka iz stvarnih zdravstvenih evidencija u SAD-u.
Cilj istraživanja bio je procijeniti utjecaj pandemije na sveukupni i naknadni probir na rak dojke. Retrospektivno je analizirana kohorta žena koja je ispunjavala uvjete za probir na rak dojke tijekom razdoblja istraživanja, tj. od 1. siječnja 2017. do 28. veljače 2022. Ispitivan je vremenski trend mjesečnog opsega probira tijekom istraživanja i uspoređena stopa pridržavanja za kontrolni probir unutar 24 mjeseca od prethodnog probira, i to u razdoblju prije COVID-a u odnosu na razdoblje COVID-a. Kako bi se uzeli u obzir višestruki probiri u longitudinalnim podacima, primijenjen je model logističke regresije korištenjem generaliziranih jednadžbi procjene s prilagodbom za kovarijate pojedinačne razine.
Između 1,186.669 žena koje su ispunjavale uvjete za probir, mjesečni volumen probira privremeno se smanjio za 80,6% od veljače do travnja 2020., ali se potom do lipnja 2020. vratio na razinu približnu onoj prije COVID-a. Ipak, stopa kontrolnog probira smanjila se sa 78,9% u razdoblju prije COVID-a na 77,7% u razdoblju COVID-a. Utvrđena je i niža adherencija kontrolnom probiru tijekom COVID-a i veći utjecaj pandemije među ženama u dobi od 65 godina i starijim te ženama koje su pripadale azijskoj rasi, američkim Indijancima ili domorocima Aljaske, Havaja ili drugih pacifičkih otoka.
Zaključeno je da je pandemija COVID-19 imala prolazan negativan učinak na sveukupni probir na rak dojke i produljeni negativni učinak na naknadni, kontrolni probir. Također se pokazalo za su u svezi pridržavanja u naknadnim probirima, posebno među određenim ranjivim skupinama, potrebne inovativne strategije za rješavanje mogućih zdravstvenih razlika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.