MEDIX, God. 25 Br. 136/137  •  Cochrane sustavni pregled  •  Pedijatrija HR ENG

Probiotici u prevenciji proljeva izazvanih antibioticima kod djece

Antibiotici promjene mikrobakterijsku ravnotežu i često dovode do proljeva povezanog s korištenjem antibiotika (engl. antibiotic‐associated diarrhea, AAD). Probiotici bi, djelujući na cijevnu barijeru, obnavljajući mikrofloru crijeva kao i nekim drugim mehanizmima djelovanja mogli spriječiti nastanak AADa. Primarni ishod preglednog članka bio je utvrditi učinkovitost i sigurnost probiotika (bilo kojih i u bilo kojoj dozi) u prevenciji AAD-a u djece. Pretraženo je pet različitih elektroničkih baza podataka (do svibnja 2018.) te dva registra kliničkih istraživanja, kao i reference svih relevantnih članaka. Uključena su randomizirana klinička istraživanja s djecom (0-18 godina) koja su liječena antibioticima, uspoređujući probiotike s placebom, alternativno aktivnom profilaksom, ili bez ikakvih dodataka, a mjerila se pojava proljeva nakon korištenja antibiotika.

Uključena su 33 istraživanja (6352 ispitanika). Probiotici koji su bili istraživani su Bacillus spp., Bifidobacterium spp., Clostridium butyricum, Lactobacilli spp., Lactococcus spp., Leuconostoc cremoris, Saccharomyces spp., ili Streptococcus spp., sami ili u kombinaciji. Rizik od pristranosti bio je visok u 20 i nizak u 13 istraživanja. Analiza kompletnih slučajeva (bolesnici koji nisu završili istraživanje nisu uključeni u analizu) iz 33 istraživanja pokazala je korist od korištenja probiotika u usporedbi s aktivnom profilaksom, placebom ili bez liječenja.

Nakon od pet dana do 12 tjedana praćenja, incidencija AAD-a u grupi koja je koristila probiotike bila je 8% (259/3232) u usporedbi s 19% (598/3120) u kontrolnoj skupini (omjer rizika – RR 0,45, 95% CI 0,36 do 0,56; I² = 57%, 6352 ispitanika; NNTB 9, 95% CI 7 do 13; umjerena razina dokaza). Devetnaest istraživanja imalo je gubitak u praćenju od 1 do 46%. Uzimajući u obzir izgubljene tijekom praćenja, korištenjem analize podataka bolesnika s namjerom liječenja (engl. intention to treat, ITT) uočena je korist još uvijek bila statistički značajna.

Incidencija AAD-a u skupini koja je koristila probiotik bila je 12% (436/3551) u usporedbi s 19% (664/3468) u kontrolnoj skupini (7019 ispitanika; RR 0,61; 95% CI 0,49 do 0,77; P <0,00001; I2 = 70%). Analiza podskupina pokazala je kako su visoke doze probiotika (≥5 bilijuna kolonija na dan) učinkovitije od niskih doza (≤5 bilijuna kolonija na dan), p = 0,01. Incidencija AAD-a u skupini koja je primala visoke doze probiotika bila je 8% (162/2029) u usporedbi s 23% (462/2009) u kontrolnoj skupini (4038 ispitanika; RR 0,37; 95% CI 0,30 do 0,46; p = 0,06; umjerena razina dokaza). Incidencija AAD-a u skupini koja je koristila niske doze probiotika bila je 8% (97/1155) u usporedbi s 13% (133/1059) u kontrolnoj skupini (2214 ispitanika; RR 0,68; 95% CI 0,46 to 1,01; p = 0,02).

Niti jedno od 24 istraživanja (4415 ispitanika) koji su izvijestili o nuspojavama nije prikazalo ozbiljnu nuspojavu probiotika, a učestalost je bila mala. Nakon od pet dana do četiri tjedna praćenja 4% (86/2229) ispitanika koji su koristili probiotike imalo je nuspojave u usporedbi sa 6% (121/2186) u kontrolnoj skupini ( 95% CI ‐0,01 do 0,01; p <0,00001; I² = 75%; niska razina dokaza). Najčešće nuspojave bile su osip, mučnina, nadimanje i ispuštanje vjetrova te konstipacija. Uzimajući u obzir one koji su izgubljeni tijekom praćenja korištenjem ITT analiza, postojala je statistički značajna razlika skupina. Incidencija ADD-a u skupini visoke doze probiotika bila je 13% (278/2218) u usporedbi s 23% (503/2207) u kontrolnoj skupini (4425 ispitanika; RR 0,54; 95% CI 0,42 do 0,70; p <0,00001; I² = 68%; umjerena razina dokaza).

Osam istraživanja prikazalo je prosječno trajanje proljeva (sekundarni ishod, nakon 10 dana do 12 tjedana praćenja). Korištenjem probiotika skraćeno je trajanje proljeva za skoro jedan dan (MD‐0,91; 95% CI‐1,38 do‐0,44; p <0,00001; niska razina dokaza). Samo je jedno istraživanje prikazalo karakteristike mikrobiote crijeva i nije bilo značajne razlike među skupinama. Dokazi pokazuju na umjerenu zaštitnu funkciju probiotika u smislu prevencije AAD-a (NNTB 9, 95% CI 7 do 13). Gledajući samo skupinu koja je koristila visoke doze probiotika, NNTB iznosi 6 (95% CI 5 do 9).

Dokazi također ukazuju da bi probiotici mogli skratiti trajanje proljeva za skoro jedan dan. Korist visokih doza probiotika (Lactobacillus rhamnosus ili Saccharomyces boulardii) morala bi se potvrditi velikim multicentričnim randomiziranim kliničkim istraživanjima. Učestalost nuspojava bila je malena i nije bilo ozbiljnih nuspojava.

Također, javljale su se češće u hospitaliziranih bolesnika (intenzivne jedinice, odjeli za neonatologiju).