MEDIX, God. 25 Br. 135  •  Novost  •  Kardiologija HR ENG

Povezanost kolesterola ili jaja u prehrani i učestalosti srčanožilne bolesti i smrtnosti

Kolesterol je uobičajeni sastojak ljudske prehrane, a jaja najveći izvor kolesterola u prehrani. I dalje su, unatoč istraživanjima tijekom više desetljeća, prisutni prijepori o tome je li kolesterol u prehrani čovjeka povezan sa srčano-žilnom bolešću i smrtnošću ili nije.

Victor W. Zhong i  suradnici u mrežnom izdanju časopisa „JAMA“ od 19. ožujka 2019. godine (doi: 10.1001/jama.2019.1572) objavljuju rezultate istraživanja povezanosti jaja ili kolesterola u ljudskoj prehrani te učestalosti srčano-žilne bolesti i smrtnosti bez obzira na uzrok smrti. Istraživanje je obuhvatilo 29.615 odraslih ispitanika združenih iz šest prospektivnih kohortnih istraživanja provedenih u SAD-u, uz prosječno trajanje praćenja od 17,5 godina. Istraživanja su provođena od ožujka 1985. do kolovoza 2016. Korištenjem standardiziranog protokola usuglašeni su podaci o prehrani dobiveni od ispitanika. Prosječna dob ispitanika bila je 51,6 godina, 44,9% bili su muškarci, a 31,1% Afroamerikanci. Tijekom razdoblja praćenja zabilježeno je 5400 srčano-žilnih događaja te 6132 smrti. Kolesterol je mjeren u mg/dan, a jaja njihovim brojem konzumiranim tijekom jednog dana. Napravljena je prilagodba s obzirom na demografske, društveno-ekonomske i bihevioralne čimbenike.

Svaka dodatna količina od 300 mg kolesterola u prehrani na dan bila je značajno povezana s višim rizikom i učestalošću srčano-žilne bolesti i općom smrtnošću

Svaka dodatna količina od 300 mg kolesterola u prehrani na dan bila je značajno povezana s višim rizikom i učestalošću srčano-žilne bolesti i općom smrtnošću. Isto tako, svaka dodatna polovica jajeta konzumirana tijekom jednog dana bila je značajno povezana s višim rizikom i učestalošću srčano-žilne bolesti te s općom smrtnošću. Zaključeno je da su kolesterol i jaja u prehrani značajno povezani s višim rizikom i učestalošću srčano-žilne bolesti te s općom smrtnošću. Rezultati se moraju uzeti u obzir pri stvaranju prehrambenih smjernica i pri njihovom ažuriranju.

Budući da se svakodnevno nailazi na izvore koji učestalost srčanožilnih bolesti prvenstveno povezuju s nekim drugim čimbenicima, npr. stresom, aditivima u hrani itd., možda je vrijedno rezultate istraživanja uzeti u obzir i sagledati u okvirima stručnih promišljanja i donošenja stavova te savjeta koji se daju pacijentima.