Patofiziologija migrene

Migrenu karakteriziraju ponavljajući napadaji glavobolje, uobičajeno popraćeni pridruženim simptomima mučnine i osjetne preosjetljivosti na svjetlo, zvuk i pokrete glave. Budući da senzitizaciji trigeminalnih nociceptora i aktivaciji neurona trigeminocervikalnog kompleksa prethodi aktivnost pojedinih jezgara moždanog debla i šireća kortikalna depresija, migrena se više ne smatra vaskularnom, već neurogenom bolešću sa sekundarnim promjenama u perfuziji mozga. Prepoznavanje ključne uloge neuropeptida CGRP-a i PACAP-a u patofiziologiji migrene dovelo je do stvaranja novih lijekova. Monoklonska protutijela na CGRP (eptinezumab, fremanezumab i galcanezumab) i CGRP receptor (erenumab) pokazala su se učinkovitima u prevenciji migrene. Zbog veće specifičnosti i manjeg broja nuspojava, navedeni su lijekovi značajno bolji od dosadašnjih.