MEDIX, God. 26 Br. 144/145  •  Recenzija  •  Psihologija zajednice HR ENG

Andrea Vranić, Andrea Gerčar, Sena Puhovski, ur.:
„Ogledi o društvu iz psihološkog kuta“

Dinka Čorkalo Biruški


Izdavač: Zagrebačko psihološko društvo
Godina izdanja: 2020.
Format: 32 x 21 cm; uvez: meki
Opseg: 230 stranica

 

 

 

 

 

 

 

Knjiga „Ogledi o društvu iz psihološkog kuta“ urednica Andree Vranić, Andree Gerčar i Sene Puhovski, psihologinja mlađe generacije, zbirka je tekstova članica i članova Zagrebačkog psihološkog društva. Posebno je zanimljiv naslov jer društvo nije primarno u središtu zanimanja psihologa. No, u tekstovima objedinjenima u knjizi, kolegice i kolege psiholozi kazuju da bi trebalo biti. Prepoznajući i naglašavajući da nema zdravih zajednica ni zdravoga društva bez zdravih pojedinaca, psihologinje i psiholozi, uglavnom mlađe generacije, napisali su niz visokostručnih tekstova u kojima na jasan, utemeljen istraživanjima i vlastitim profesionalnim praksama te nadasve zanimljiv način progovaraju o fenomenima s kojima se susrećemo kao pojedinci, profesionalci, roditelji, građani, članovi društva.

Na oko 230 stranica nalazi se 40 tekstova podijeljenih u četiri dijela. U prvom dijelu, Uvodu, autorice i autori objašnjavaju što psihologija jest i kako je treba čitati, a nakon toga, u tri preostala dijela: Reagiranja, Pojmovi i Tjedni psihologije, brojne stručnjakinje i stručnjaci pišu o različitim psihološkim fenomenima iz svojih znanstvenih i stručnih kutova gledanja. Vrijednosti knjige pridonose i zanimljive ilustracije Vanje Nikolić i Andreje Biškupić, koje prate pojedine tekstove. Na kraju svakog teksta navedena je preporučena literatura, a često su navedene i poveznice na različita snimljena predavanja ili kratke filmove, što su svakako dobri izvori za one koji žele znati više i koji neku temu žele dodatno istražiti.

„Najdruštveniji” dio knjige – Reagiranja – objedinjuje tekstove koji su nastali kao profesionalne refleksije na izazove s kojima smo se susreli u proteklih nekoliko godina. To su ne samo stručni tekstovi o tome što moderna psihologija zna i kako može pomoći u suvremenim izazovima poput, primjerice, zbrinjavanja migranata, dinamici i prevenciji nasilja u obitelji, ulozi škole u dječjem životu, podršci traumatiziranoj i na druge načine nesretnoj djeci. To su i tekstovi poziva na osobnu i društvenu odgovornost, ponajprije struke, ali i svakog pojedinca. Tekstovi utemeljeni na profesionalnim znanjima hrabre psihologe, ali motiviraju i ostale stručnjake da se unutar svojih profesija odvaže preuzeti aktivnu ulogu u svakodnevnoj izgradnji boljega društva.

U drugom dijelu knjige nazvanom Pojmovi, autorice i autori zanimljivo i aktualno objašnjavaju neke od temeljnih psiholoških pojmova. U njima daju definicije, navode klasična i novija istraživanja, ali i jasno upućuju na relevantnost svakog od njih za svakodnevni život – na primjer, zašto bivanje u masi smanjuje vjerojatnost da ćemo pomoći osobi u nevolji, kako nam empatija i otpornost mogu pomoći u nošenju s izazovima svakodnevnice, zašto je briga za mentalno zdravlje važna, može li se videoigricama premostiti generacijski jaz i sl.

Konačno, u trećem dijelu knjige urednice donose tekstove objavljene u okviru Tjedna psihologije – manifestacije usmjerene na približavanje psihologije građanima i javnosti. Pritom su se autori i autorice stručno i kritički osvrnuli na osjetljive teme oko kojih se javnost nerijetko polarizira, npr. pitanje LGBT roditeljstva, sekuritizacije pitanja azila i azilanata ili vjerskog obrazovanja u školi. Nudeći argumente istraživanja i struke, autorice i autori naglašavaju odgovoran društveni stav zauzimanja za ljudska prava, humanističke vrijednosti i etička načela djelovanja te nude dijalog kao metodu rješavanja društvenih prijepora. Stoga su mnogi tekstovi u knjizi i primjer kako u javnosti treba razgovarati: argumentirano, na podacima utemeljeno, smireno i uzimajući u obzir različite perspektive. Zbog takvog diskursa tekstovi Zagrebačkog psihološkog društva imaju i dodanu vrijednost.

I kako se u Uvodu knjige navodi, ponuđeni su tekstovi zaista raznoliki – i dužinom, i stilom pisanja, pa i kvalitetom. No, jedno je neosporno: ti su tekstovi utemeljene reakcije psihologinja i psihologa na ono što se događa oko njih. Zagrebačko psihološko društvo nudi knjigu zanimljivih tekstova u kojima se mogu pročitati najsvježiji rezultati istraživanja u nekom području, ali i tekstova koji mogu poslužiti kao model kako vlastitu znanstvenu disciplinu i profesiju približiti javnosti i pisati za javnost, kako biti angažiran i društveno relevantan profesionalac. Na stranicama Zagrebačkog psihološkog društva, kao ni u tekstovima u ovoj knjizi, ne mogu se naći recepti kako živjeti, ali se može pronaći poziv da zauzmemo informiranu i kritičku perspektivu kako bismo bolje razumjeli sebe, druge i svijet oko sebe.

Zaključno: pred čitateljima je dobra knjiga, puna dobrih tekstova i preporuka. Pisale su ih dobre stručnjakinje i stručnjaci okupljeni u dobrom Društvu. Za bolje društvo u kojem svi želimo živjeti.