Novost u optimizaciji troškova liječenja astme i KOPB-a

Starenje stanovništva, razvoj inovativnih terapija i rastuća očekivanja pacijenata ozbiljno prijete financijskoj stabilnosti kako hrvatskog, tako i svih socijalnih zdravstvenih sustava Europe. Stručno najprihvaćeniji način racionalizacije potrošnje kako bi se smanjili troškovi i pacijentima omogućio pristup inovativnim terapijama, podržan i aktivno promoviran od Svjetske zdravstvene organizacije, jest propisivanje generičkih lijekova umjesto znatno skupljih, a jednako učinkovitih i kvalitetnih, lijekova originatora. Generički su lijekovi jeftiniji zato jer ne moraju proći skupa pretklinička i klinička ispitivanja. Čak i globalne farmaceutske kompanije poznate po inovativnim proizvodima same proizvode generičke verzije svojih originalnih lijekova koji su pred istekom zaštite. Razvijene zemlje već desetljećima poduzimaju razne mjere kako bi stimulirale liječnike na propisivanje i ljekarnike na izdavanje generičkih lijekova. Mjere uključuju promocijske kampanje, stručne smjernice, financijske stimulacije, obvezno propisivanje lijeka po generičkom imenu, obrnuto proporcionalne marže za ljekarnike tako da više zarađuju izdavajući jeftinije lijekove od skupljih, itd. Posljednjih godina i Hrvatska je u svezi s tim poduzela dosta, no i dalje postoji mnogo prostora za napredak. Uza zajamčenu i kontroliranu kvalitetu, u Hrvatskoj prvi generički lijek mora biti 30 posto jeftiniji od originatora. Kada bi se u potpunosti prešlo na propisivanje generika, uštede hrvatskom zdravstvenom sustavu mjerile bi se u stotinama milijuna kuna, a koje bi se mogle iskoristiti u financiranju skupih terapija koje još uvijek nisu dostupne hrvatskim pacijentima.

Saldisk – put do cilja

Inhalacijski uređaj za uzimanje lijeka Saldisk jednostavan je za korištenje te je potpuno prilagođen pacijentima; ima konveksnu ručicu za otvaranje, ovalni nastavak za usta, narančastu ručicu za otpuštanje doze lijeka te pojedine doze lijeka označene različitim bojama. Saldisk ima jedinstveni piktogram u boji koji se nalazi na samom kućištu uređaja.

KOPB – treći uzrok smrti u svijetu

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2013. godini kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) utvrđena je u više od 93.000 slučajeva, a u 2014. godini KOPB je bio glavna dijagnoza u gotovo 2700 akutnih hospitalizacija. KOPB povećava rizik od smrti više od triput u odnosu na opću populaciju. Smatra se da u Hrvatskoj svake godine od KOPB-a umre oko 2500 muškaraca i oko 1200 žena. Podaci o smrtnosti, upravo i kao prijavljene hospitalizacije, daleko su manji od stvarnih jer se glavni uzrok smrti tih bolesnika često pogrešno pripisuje kardiovaskularnim ili nekim drugim bolestima, tj. KOPB ne biva prepoznat ili se smatra samo popratnom bolešću. Zbog starenja populacije i visokog udjela stanovništva koje puši broj oboljelih od KOPB-a u Hrvatskoj je u stalnom porastu.