MEDIX, God. 24 Br. 129  •  Novost  •  Opća/obiteljska medicina HR ENG

Korištenje elektroničke komunikacije s pacijentima

Sve je veća razina zahtjeva koji se postavljaju pred liječnike opće i obiteljske medicine. Od 2007. do 2014. godine bilježi se porast od 16% radnog opterećenja liječnika opće/obiteljske medicine u Ujedinjenom Kraljevstvu. Pristup do liječnika najčešći je razlog nezadovoljstva pacijenata i stresa liječnika. Stoga nije neobično da je korištenje elektroničkih medija za komunikaciju između liječnika i pacijenata već dulje vremena predmetom zanimanja struke i da se u takve interakcije polažu velike nade. Takve bi konzultacije trebale uštedjeti vrijeme, mogle bi biti bolje usredotočene, dostupne marginaliziranim skupinama, itd. Međutim, podaci pokazuju da svega 6% ordinacija koristi e-konzultacije, dok ih 20% planira uvođenje takvog oblika komunikacije. Usprkos sve boljoj tehnologiji, podaci iz istraživanja o e-konzultacijama su ograničeni.

GULIVER IMAGE / GETTY IMAGES

Istraživanje pokazuje da današnja tehnologija ne osigurava djelotvornu platformu za konzultacije liječnika praktičara/kliničara i pacijenta te ne opravdava financijska ulaganja. Uz to, manjak je odsustvo mogućnosti interakcije pacijenata i liječnika u realnom vremenu.

Od dva dostupna sustava ekonzultacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanje autora J. Banksa i suradnika, objavljeno u siječanjskom izdanju časopisa „British Journal of General Practice“, usredotočeno je na sustav koji pacijentima omogućava pristup preko mrežnih stranica liječnika opće/obiteljske medicine. Kvalitativno istraživanje putem intervjua bilo je provedeno u zapadnoj Engleskoj, gdje je sustav e-konzultacija bio proveden u pilot-projektu tijekom 15 mjeseci u 2015. i 2016. godini. Ordinacije, tj. prakse, bile su izabrane s obzirom na smještaj i razinu korištenja e-konzultacija. Praksi je bilo šest i u njima su provedena 23 intervjua, koji su potom pretočeni u transkripte i tematski analizirani.

Rezultati istraživanja pokazuju da rutinske e-konzultacije nude korist jer se mogu obaviti bez neposrednog kontakta. Međutim, u većini slučajeva liječnik je potom trebao obaviti i telefonski razgovor ili održati sastanak licem u lice jer e-konzultacije nisu omogućavale informacije dostatne za donošenje odluka. To je tumačeno kao dodatno opterećenje poslom te omogućavanje nekim pacijentima da se alternativnim načinima naruče za posjet liječniku. Za liječnike su dobrobiti bile malobrojnije od koristi.

Istraživanje pokazuje da današnja tehnologija ne osigurava djelotvornu platformu za konzultacije liječnika praktičara/kliničara i pacijenta te ne opravdava financijska ulaganja. Uz to, manjak je odsustvo mogućnosti interakcije pacijenata i liječnika u realnom vremenu.