MEDIX online  •  Osvrt  •  Medicinska informatika HR ENG

Konferencija o medicinskim informacijama – MICC 2017: „Mijenja li se struktura medicinske literature?“

Ivana Majer, Helena Markulin

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 7. lipnja prošle godine održana je 13. konferencija o medicinskim informacijama – Medical Information Conference Croatia (MICC). Naslov je glasio „Mijenja li se struktura medicinske literature?“, a izlagači su pokušali odgovoriti na naslovno pitanje razmatrajući promjene u strukturi medicinske literature, s posebnim naglaskom na sustavnim pregledima. U drugom dijelu konferencije tematizirani su etički aspekti provedbe medicinskih i općenito znanstvenih istraživanja te problematika autorstva i poslovnih modela izdavaštva u znanosti, a povijesni aspekt konferencija je dobila predstavljanjem nekoliko obljetnica.


 

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dana 7. lipnja 2017. godine održana je konferencija o medicinskim informacijama – Medical Information Conference Croatia (MICC). Organizirala ju je Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a održana je uz potporu Medicinskog fakulteta i tvrtke Wolters Kluwer.

S obzirom na činjenicu da se broj objavljenih medicinskih informacija neprekidno povećava, a pritom se uočava i promjena njihove strukture, naslov ovogodišnjeg MICC-a bio je „Mijenja li se struktura medicinske literature?“. Tema MICC-a bile su dakle promjene u medicinskoj literaturi, i to uočljiv trend rasta broja sustavnih pregleda te smanjivanje broja znanstvenih radova koji se bave temeljnim aspektima medicine. Također su tematizirani sve bitniji etički aspekti provođenja medicinskih istraživanja, problematika autorstva i poslovnih modela izdavaštva u znanosti, a povijesni aspekt konferencija je dobila predstavljanjem triju obljetnica (100 godina Medicinskog fakulteta, 70 godina Središnje medicinske knjižnice i 20 godina PubMeda).

 

Na skupu su tematizirani etički aspekti provođenja medicinskih istraživanja, problematika autorstva i poslovnih modela izdavaštva u znanosti, a povijesni aspekt konferencija je dobila predstavljanjem triju obljetnica (100 godina Medicinskog fakulteta, 70 godina Središnje medicinske knjižnice i 20 godina PubMeda)

Struktura medicinske literature: pogled pretkliničara i kliničara

Prof. dr. sc. Zdravko Petanjek održao je prvo tematsko izlaganje u kojem je predstavio promjenu strukture medicinske literature, i to iz perspektive pretkliničara. Istaknuo je izazove s kojima se znanstvenici susreću pri istraživanjima u temeljnim medicinskim znanostima naglasivši kako ona iziskuju mnogo novca i dugo traju, a rezultate često nije moguće predvidjeti. Sve navedeno prepreka je za kliničare kojima su potrebni rezultati odmah primjenjivi u praksi.

Doc. dr. sc. Mario Ćuk svojim je izlaganjem predstavio promjene strukture medicinske literature iz perspektive kliničara. Na primjeru vlastitog iskustva liječenja rijetke bolesti nepoznate etologije (kanalopatija CRAC), i na primjeru određenoga kliničkog slučaja, prikazao je prijenos kliničkog problema u bazično istraživanje.

 

Prof. dr. sc. Zdravko Petanjek predstavio je promjenu strukture medicinske literature i izazove s kojima se znanstvenici susreću pri istraživanjima u temeljnim medicinskim znanostima

 

Doc. dr. sc. Mario Ćuk na primjeru vlastitog iskustva liječenja rijetke bolesti nepoznate etologije prikazao je prijenos kliničkog problema u bazično istraživanje

 

Doc. dr. sc. Ksenija Baždarić skrenula je pozornost na sve veću važnost odgovorne provedbe istraživanja te se osvrnula i na etičke aspekte znanstvenih istraživanja. Predstavljeni su oblici znanstvenog nepoštenja, kao što su npr. izmišljanje i prepravljanje rezultata, plagiranje i samoplagiranje, netočnosti u citiranju, statistici i sl., te pristranosti i sukobi interesa. Odgovorna provedba istraživanja usko je vezana s poznavanjem metodologije znanstvenog rada te je stoga naglašena iznimna važnost edukacije o toj temi.

Sustavni pregledi

Prof. dr. sc. Vladimir Trkulja svojim je izlaganjem predstavio sustavne preglede, te njihove prednosti, ali i nedostatke. Osim što je dao definiciju sustavnog pregleda te uputio na smjernice za njihovu izradu, posebno je naglasio glavnu prednost sustavnog pregleda, a to je činjenica da je riječ o radu čiji strog metodološki okvir u potpunosti isključuje subjektivan utjecaj autora. Porast broja sustavnih pregleda upućuje i na moguće nekvalitetne sustavne preglede koji ne prate smjernice za izradu sustavnih pregleda.

Michael Fanning iz tvrtke Wolters Kluwer u svojem je izlaganju govorio o važnosti knjižničara kao posrednika između informacijskih izvora te korisnika, istraživača i liječnika koji pretražuju i koriste različite izvore informacija u svojem svakodnevnom radu, a usput je predstavio i informacijske izvore na platformi Ovid.

 

Michael Fanning govorio je o važnosti knjižničara kao posrednika između informacijskih izvora te korisnika, istraživača i liječnika koji pretražuju i koriste različite izvore informacija u svojem svakodnevnom radu

 

Dr. sc. Helena Markulin svojim je izlaganjem predstavila ulogu knjižničara odnosno informacijskog stručnjaka u izradi sustavnih pregleda, uz poseban naglasak na smjernicama koje je nužno slijediti pri njihovoj izradi. Izrada sustavnih pregleda zahtjevan je proces koji uključuje tim stručnjaka različitih profila, a osim u postupku postavljanja istraživačkog pitanja, knjižničar ima posebnu ulogu u sveobuhvatnom pretraživanju literature korištenjem složenih strategija pretraživanja. 
 

Autori i izdavači u novom okruženju

U drugom dijelu konferencije prvo izlaganje održao je prof. dr. sc. Goran Šimić, a govorio je o problematici autorstva i o vrlo složenom pitanju ispravnog vrednovanja udjela svakoga pojedinog autora u izradi znanstvenog članka. Polazeći od definicije autorstva prema International Committee of Medical Journal Editors (ICMJE), uputio je na temeljnu razliku između autora članka koji su sudjelovali u svim fazama istraživačkog procesa te suradnika koji su na bilo koji način pridonijeli istraživanju. Nadalje, spomenuo je i tzv. skupno (grupno) autorstvo, te se postavlja pitanje ispunjavaju li svi koautori definiciju autorstva prema ICMJE-u. Posebno se osvrnuo na novi Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 28/17), jer se u čl. 38 (stavak 11) uvodi pojam „glavni autor“, a da nije jasno definirano koji su to kriteriji prema kojima autor postaje „glavni autor“.

Hrvoje Barić govorio je o novim poslovnim modelima u akademskom izdavaštvu. Posebno je istaknuo golem porast profita izdavačkih kuća te sve veću cijenu pretplate znanstvenih časopisa, a da to nije uvjetovano rastom troškova publiciranja časopisa. Posljedica toga jest i porast broja znanstvenih časopisa upitne znanstvene kvalitete, u pravilu bez recenzijskog postupka, čiji je cilj samo profit, a riječ je o tzv. predatorskim časopisima. Jedan od načina borbe protiv predatorskih časopisa jest i primjer politike časopisa Croatian Medical Journal, koji pripada tzv. dijamantnom slobodnom pristupu, u kojem se autorima ne naplaćuju troškovi objavljivanja rada niti se čitateljima naplaćuje pristup časopisu.

Obljetnice u obljetnici

Prof. dr. sc. Jelka Petrak u svom je izlaganju predstavila povijesni put i razvoj Medicinskog fakulteta i Središnje medicinske knjižnice. Ove godine Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Središnja medicinska knjižnica slave dvije velike obljetnice: 100 godina Medicinskog fakulteta i 70 godina Središnje medicinske knjižnice. Medicinski fakultet najstarije je i najznačajnije središte u području biomedicinskih znanosti u Hrvatskoj, te je jedina visokoškolska ustanova pri kojoj djeluju dva znanstvena centra izvrsnosti. U svom izlaganju posebno je naglasila da je rad nastavnika fakulteta prepoznat i u međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Prateći dostignuća suvremenoga medicinskog knjižničarstva, Središnja medicinska knjižnica postala je vodeća medicinska knjižnica u Hrvatskoj koja se, uz stručni, bavi i nastavnim radom na svim razinama studijskog programa Medicinskog fakulteta.
Ivana Majer u posljednjem izlaganju predstavila je platformu PubMed i promjene tijekom 20 godina njezina postojanja. Riječ je o sustavu za pretraživanje medicinskih informacija koji je omogućio besplatan pristup bibliografskoj bazi Medline i raznim drugim sadržajima te predstavlja nezamjenjiv informacijski izvor u području biomedicine.

U završnom dijelu konferencije održane su dvije radionice. Michael Fanning, predstavnik informacijske tvrtke Wolters Kluwer, upoznao je sudionike s novim trendovima u svijetu informacijskih izvora te predstavio nove alate na platformi Ovid, koji su ujedno i multimedijalni iskorak prema obrazovanju studenata, ali i cjeloživotnom učenju liječnika. Na drugoj radionici Dina Vrkić upoznala je sudionike s problematikom altmetrije (definicija altmetrije, prednosti i nedostaci, uloga u vrednovanju znanosti i dr.).

Prezentacije s konferencije dostupne su na mrežnoj stranici MICC-a: http://ark.mef.hr/MICC/