Kompozitni ispuni i psihosocijalne funkcije u djece
OGLAS
|
Reuters Health objavio je u srpnju ove godine članak vezan uz istraživanje koje dovodi u korelaciju dječje psihosocijalne funkcije i dentalne ispune. Radi se o studiji koju je u časopisu Pediatrics (2011-3374) i u online izdanju u srpnju, ove godine, objavila dr. Nancy N. Maserejian, sa svojim suradnicima, epidemiologinja s New England Research Institutes u Watertownu, SAD, Massachusetts. Cilj studije bio je ispitati je li veća izloženost dentalnim kompozitima povezana s psihosocijalnim problemima u dječjoj dobi. Uspoređivane su dvije skupine djece (534 djece u dobi između 6 i 10 godina): jedna s amalgamskim ispunima i druga s kompozitnim ispunima. Primjenjene su dvije metode procjene ponašanja: BASC-SR (Behavior Assessment System for Children – Self-Report) i CBCL (Child Behavior Checklist). Zaključeno je kako su djeca koja su kumulativno bila više izložena kompozitnim ispunima na bazi bisGMA (bisfenol A-glicidil metakrilat), posebice ona s ispunima na okluzalnim površinama stražnjih zuba, imala u odnosu na druge vrste ispitivanih ispuna lošije rezultate vezane uz psihosocijalne funkcije. BisGMa i BPA(bisfenol A) supstance su koje se koriste u kemijskoj industriji za izradu plastičnih materijala i epoksi-fenolnih smola, moguće ih je naći u raznim plastičnim proizvodima (tvrde prozirne plastike): Cd-ima, posudama za korištenje u mikrovalnim pećnicama, dječjim bočicama, bocama za čuvanje napitaka, plastičnim omotima za hranu, konzerviranim proizvodima (BPA oblaže unutrašnje stijenke metalne ambalaže). Dr. Maserejian je izjavila kako je moguće da kompozitni ispuni sadrže ostatke BPA-a koji se može resorbirati u tijelo. Međutim, istaknula je kako nisu mjerili koje su to količine, te da postoje i druge supstance koje bi potencijalno mogle izazvati sličan učinak. Planovi su joj istražiti imaju li djeca s kompozitnim ispunima baziranim na bisGMA povišene razine BPA-a i negdje drugdje u tijelu.Nazvala je svoju studiju kontroverznom i rekla: „Osnovna poruka je da trebamo dalje istraživati“. Napomenula je kako dobiveni rezultati nisu previše zabrinjavajući jer je prosječna razlika u ponašanju djece, s prisutnošću raznih kombinacija materijala za dentalne ispune, toliko mala da je gotovo nezamjetljiva za većinu djece, ali ipak mjerljiva. Najbolji način da roditelj zaštiti svoje dijete je smanjenje same potrebe za ispunom, dakle prevencija karijesa – četkanje zuba i dobra oralna higijena.Svakako treba spomenuti da je američka vlada objavila kako bočice za djecu i dojenčad više ne sadrže BPA, nakon što je, u listopadu prošle godine, American Chemistry Council zatražio od FDA-a (Food and Drug Administration) da postupno zabrani BPA u prehrambenoj industriji. Unatoč tome, neki materijali koji se koriste za pakiranje hrane u SAD-u i dalje sadrže bisfenol A. Neki znanstvenici tvrde kako unos te supstance može poremetiti razvoj reproduktivnih organa i nervnog sustava kod dojenčadi i male djece. Ističu kako brojna znanstvena ispitivanja dokazuju takvo djelovanje BPA-a na glodavcima i drugim životinjama.U Europi je za bisfenol A, temeljem toksikoloških ispitivanja, utvrđen TDI (prihvatljiv dnevni unos), koji iznosi 0,05 mg po kg tjelesne mase. On uključuje i veliku sigurnosnu granicu koja osigurava zaštitu zdravlja čovjeka ukoliko u nekoj mjeri bisfenol A iz ambalaže ipak dospije u hranu. U Hrvatskoj agenciji za hranu kažu: „Kada se utvrdi TDI za neki spoj, praćenje njegove sigurnosti ne prestaje, već se on kontinuirano podvrgava novim reevalucijama utemeljenim na najnovijim znanstvenim spoznajama“. EFSA (European Food Safety Authority) je u listopadu 2009. godine zaprimila zahtjev Europske Komisije za ažuriranje TDI-a za bisfenol A, shodno novim spoznajama o potencijalno mogućim štetnim učincima bisfenola A na neurološki sustav čovjeka. Ukoliko dođe do korekcije trenutne vrijednosti TDI-a, Hrvatska će ga također usvojiti (trenutno važeći Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 125/09) regulira uporabu bisfenola A u predmetima koji dolaze u kontakt s hranom).Možda će nove spoznaje, do kojih je došla dr. Maserejian, potaknuti korekcije europskih stavova o primjeni BPA-a u prehrambenoj industriji. Izvor: http://pediatrics.aappublications.org i http://www.hah.hr |
Prevencija karijesa – dobra oralna higijena |
OGLASI
