Klinička faza 1 liječenja amiotrofične lateralne skleroze
OGLAS
Amiotrofična lateralna skleroza (u SAD-u i Kanadi poznata i kao Lou Gehrigova bolest) neurodegenerativna je bolest uzrokovna smrću motoričkih neurona u mozgu i leđnoj moždini što uzrokuje brzu i progresivnu opću slabost organizma, atoniju i atrofiju mišića te postupnu paralizu, probleme s gutanjem, govorom; smrt obično nastupa zbog nemogućnosti disanja. Kognitivne funkcije su nepromijenjene. Bolest se javlja u sporadičnom i nasljednom obliku. Nasljedni oblik bolesti javlja se u oko 20% slučajeva. Lijeka za sada nema.
Međutim, u SAD-u je upravo završena prva faza kliničkog ispitivanja jednog novog oblika liječenja ALS-a. Radi se o obliku genskog liječenja upotrebom antisense oligonukleotida, malih jednolančanih DNK-molekula ili RNK-molekula. Naime, nedavno je otkriveno da je glavni uzrok razvitka ALS-a mutacija gena SOD1 zbog koje nastaje mutirani, nefunkcionalni protein SOD1. U liječenju su upotrijebljeni za ALS specifični antisense oligonukleotidi koji se specifično vežu na mRNA gena SOD1, i sprečavaju njenu translaciju, a time i sintezu mutiranog proteina. Dakle, za liječenje je upotrebljeno blokiranje stvaranja mutiranog proteina koji uzrokuje nasljedni oblik ALS-a. Ovo je prvi pokušaj liječenja neurodegenerativnih bolesti ovakvim načinom. U pokusina na životinjma koji su prethodili kliničkom pokusu faze 1 pokazano je da primjena antisense oligonukleotida smanjuje ekspresiju mutiranog i nemutiranog oblika proteina SOD1 i usporava progresiju ALS-a.
Kliničko istraživanje faze 1 provedeno je na 21 oboljeloj osobi s nasljednim oblikom SOD1/ALS-a. Ispitivana je najveća sigurna doza lijeka, kao i nuspojave primjene lijeka. Ispitane su četiri doze lijeka. Osim placebo-skupine, oboljele su osobe primile antisense oligonukleotide tijekom 11-satne infuzije u leđnu moždinu. U sedmero oboljelih liječenje je ponovljeno još jednom, a u dvoje oboljelih još dva puta. U samo nekoliko ispitanika placebo i liječene skupine pojavile su se nuspojave koje su tipične za infuziju bilo kojeg lijeka u leđnu moždinu – glavobolju i bol u leđima. Štoviše, u oboljelih koji su primili dvije ili tri doze lijeka nuspojave su bile znatno slabije izražene. Prema tome, zaključak je ispitivanja da lijek ne izaziva nikakve ozbiljne nuspojave. U sljedećoj fazi kliničkih ispitivanja istraživat će se dugotrajna sigurnost primijenjenog lijeka, a dobit će se uvid i u učinkovitost liječenja.
Osim kliničkog ispitivanja učinkovitost antisense oligonukleotida za liječenje ALS-a, u tijeku su i klinička ispitivanja istog oblika liječenja za spinalnu muskularnu atrofiju, Huntingtonovu bolest, miotoničnu distrofiju i druga neurološka oboljenja.
OGLASI
