MEDIX, God. 27 Br. 147/148  •  Osvrt  •  Dermatovenerologija HR ENG

Izložba Kogojeve zbirke fotoportreta i počasnih povelja – između pamćenja i povijesti

Branka Marinović, Zrinka Bukvić Mokos

Cilj izložbe bio je pokazati ulogu i značaj akademika Franje Kogoja u razvoju hrvatske dermatovenerologije te u njenoj afirmaciji na međunarodnom planu. Izložba je popraćena bogato ilustriranim dvojezičnim katalogom na 140 stranica, koji sadrži stručno-znanstvene tekstove. Kako izložba nije mogla biti iz objektivnih razloga realizirana u 2020. godini, s veseljem je prihvaćen prijedlog autorica da izložbom počne obilježavanje sto godina Katedre za dermatologiju i venerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


 

Sredinom ožujka ove, još uvijek pandemijske 2021. godine, u Gliptoteci HAZU otvorena je izložba „Između pamćenja i povijesti – Kogojeva zbirka fotoportreta i počasnih povelja“. Izložbu su postavile prof. Silvija Brkić Midžić, ravnateljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, te prof. dr. sc. Stella Fatović Ferenčić, voditeljica Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. U organizaciji izložbe uz Odsjek za povijest medicinskih znanosti HAZU sudjelovali su i Katedra i Klinika za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Hrvatske zaklade za znanost.

 

Cilj izložbe bio je pokazati ulogu i značaj akademika Kogoja u razvoju hrvatske dermatovenerologije te u njenoj afirmaciji na međunarodnom planu

Cilj izložbe bio je pokazati ulogu i značaj akademika Franje Kogoja u razvoju hrvatske dermatovenerologije te u njenoj afirmaciji na međunarodnom planu kroz prikaz dijela materijalne baštine akademika Kogoja, uključujući 55 fotografskih portreta istaknutih svjetskih dermatovenerologa, na kojima se nalazi vlastoručni potpis ili posveta i potpis, te 48 diploma i povelja koje svjedoče o stručnim, znanstvenim i društvenim postignućima Franje Kogoja. Izložba je popraćena bogato ilustriranim dvojezičnim katalogom na 140 stranica, koji sadrži stručno-znanstvene tekstove. Pritom je izložba bila i prva najava proslave stogodišnjice Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pogled unatrag

Kada je sredinom 2019. godine prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić predložila da se 2020. godine obilježi značajan datum u životu akademika Franje Kogoja, stotinu godina od njegove diplome u Pragu, nismo mogli niti pretpostaviti koliko će upravo ta, 2020. godina obilježiti živote svih nas. Naime, Franjo Kogoj diplomirao je 13. ožujka 1920. godine u Pragu, a nakon edukacije u poznatim europskim dermatovenerološkim klinikama u prosincu 1928. godine postao je prvi predstojnik Klinike za dermatovenerologiju u novosagrađenoj zgradi na Šalati. I upravo u godini kada smo željeli obilježiti sto godina od diplome Franje Kogoja, razorni potres je, također u ožujku, ali 2020. godine, oštetio povijesnu zgradu na Šalati do te mjere da više ne može biti dom Klinici koju je Kogoj vodio gotovo 40 godina.

Međutim, stručni i znanstveni temelji koje je akademik Kogoj ugradio u svoje učenike i koji se prenose iz generacije na generaciju ipak su znatno čvršći od onih građevinskih te „njegova“ Klinika nastavlja svoj rad. Franjo Kogoj je već tridesetih godina dvadesetog stoljeća, zahvaljujući svojim organizacijskim sposobnostima i znanju te kontaktima diljem svijeta, stvorio Kliniku koja je postala prepoznatljiva i jedna od najmodernijih u Europi.

Gledajući postav izložbe, o međunarodnim kontaktima Franje Kogoja govore fotografije njegovih kolega, suvremenika s kojima je kontaktirao i surađivao, preciznije rečeno 55 fotografskih portreta koji predstavljaju zasigurno najznačajnija imena svjetske dermatovenerologije u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Osim tih portreta, o iznimnom međunarodnom, ali i domaćem značaju akademika Kogoja može se iščitati iz brojnih svečanih diploma i povelja koje je dobio kao počasni član Švicarske akademije medicinskih znanosti, Čehoslovačkog liječničkog društva, ali i bugarskog, poljskog, talijanskog, njemačkog, britanskog, iranskog, australskog, meksičkog, francuskog i mnogih drugih dermatoloških društava s različitih strana svijeta, kao i počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu.

Osim prikazanog na izložbi, treba spomenuti da je bio član organizacijskog odbora XII. međunarodnog kongresa u Washingtonu, član Izvršnog odbora Međunarodne udruge dermatoloških društava (danas International League of Dermatological Societies), kao i član uredničkih odbora i danas iznimno uglednih dermatoloških časopisa. Valja naglasiti kako govorimo o vremenu kada je putovati bilo mnogo složenije nego u posljednjim desetljećima, a i korespondencija s kolegama je bila sporija jer su pisma putovala poštom, a ne suvremenim komunikacijskim metodama. Međutim, sve to nije bilo ograničenje akademiku Kogoju za sva njegova životna postignuća. Danas s ponosom čitamo jedan od najznačajnijih udžbenika dermatovenerologije dvadesetog stoljeća, zapravo kapitalno djelo J. Jadassohna, u kojem je Franjo Kogoj imao značajan doprinos. Osim toga, i danas, družeći se s dermatovenerolozima s raznih strana svijeta, spominjanje Kogojeva imena i nakon toliko godina nailazi na prepoznavanje, osobito u onih koji se bave dermatohistopatologijom kao i Mljetskom bolesti, stručnim područjima u kojima je dosegnuo svjetski značaj.

Sto godina Katedre za dermatologiju i venerologiju

Kako izložba nije mogla biti iz objektivnih razloga realizirana u 2020. godini, s veseljem je prihvaćen prijedlog autorica da izložbom počne obilježavanje sto godina Katedre za dermatologiju i venerologiju. Katedra za dermatologiju i venerologiju osnovana je 1921. godine, no nije tada i počela s radom jer se njen prvi predsjednik Vladimir Ipotilovič Terebinskij nije pojavio u Zagrebu. Prvo predavanje novoimenovanog predsjednika Katedre Pavela Šavnika 7. studenog 1923. godine označilo je početak rada Katedre. Već je godine 1924. godine prof. Šavnik predložio Franju Kogoja, kojega je poznavao iz Praga, za asistenta na Katedri. Međutim, iste te godine prof. Šavnik iznenada umire, a Kogoj nema uvjete za nastavnika i predsjednika Katedre te odlazi na dodatnu edukaciju u Brno, Strassbourg i Pariz. Vraća se u Zagreb 1926. godine te biva imenovan suplentom, a 1927. godine izvanrednim profesorom i predsjednikom Katedre. Godinu dana kasnije, u prosincu 1928. godine otvara se novosagrađena zgrada Klinike na Šalati te Kogoj paralelno organizira rad Klinike i Katedre, kojima će biti na čelu do svoje mirovine, u koju odlazi 1964. godine (s prekidom za vrijeme Drugog svjetskog rata).

Kao istaknuti nastavnik i stručnjak, prof. Kogoj obnašao je dužnost dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u četiri mandata, a također je u više mandata bio i prodekan. Bio je i redoviti član JAZU, u više mandata dopredsjednik Akademije te prvi tajnik Razreda za medicinske znanosti. Bogata je i njegova publicistička aktivnost, od brojnih radova do udžbenika.

Utjecaj na međunarodnu prepoznatljivost

Na otvorenju izložbe, s obzirom na epidemiološku situaciju, broj uzvanika bio je ograničen na 25, a otvorenje izložbe i pozdravni govori održani su u dvorištu Gliptoteke. Nakon uvodnih riječi moderatorice prof. Silvije Brkić Midžić, prisutnima su se obratili potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU akademkinja Vida Demarin i voditelj Hrvatskog muzeja medicine i farmacije akademik Marko Pećina. Uime Klinike za dermatovenerologiju KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prisutnima se obratila prof. dr. sc. Branka Marinović, koja je istaknula značaj akademika Kogoja u pokretanju aktivnosti Klinike te njegov utjecaj na međunarodnu prepoznatljivost Klinike. Također je napomenula da i danas, unatoč svim nedaćama koje su zadesile zgradu Klinike na Šalati, djelatnici Klinike čine sve kako bi nastavili izgrađivati međunarodnu, ali i prepoznatljivost Klinike unutar Hrvatske.

 

Članovi Katedre za dermatovenerologiju s dekanom Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Marijanom Klaricom i bivšim pročelnikom Katedre prof. dr. sc. Ivanom Dobrićem – slijeva: prof. dr. sc. Mihael Skerlev, prof. dr. sc. Ivan Dobrić, prof. dr. sc. Romana Čeović, dr. sc. Daška Štulhofer Buzina, prof. dr. sc. Zrinka Bukvić Mokos, dr. sc. Ines Lakoš Jukić, dr. sc. Mirna Bradamante, prof. dr. sc. Marijan Klarica, prof. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić, prof. dr. sc. Branka Marinović i dr. sc. Daniela Ledić Drvar

Pročelnica Katedre za dermatovenerologiju prof. dr. sc. Zrinka Bukvić Mokos govorila je o značaju i utjecaju akademika Kogoja unutar Katedre za dermatovenerologiju kao i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je akademik višekratno bio biran za dekana te prodekana. Također je istakla njegovu publicističku aktivnost, koji ilustrira podatak da su članovi Katedre za dermatovenerologiju u prvih 10 godina nakon njenog osnutka publicirali oko 96 znanstvenih radova u uglednim svjetskim dermatovenerološkim časopisima. Istaknula je da današnji članovi Katedre marljivo rade na tome da u svom nastavnom i znanstvenom radu nastave tim tragom. Akademkinja Mirna Šitum predstavila je Katalog izložbe kojem je bila recenzent te naglasila da je i sama ponosna što je iznikla iz Klinike u kojoj je akademik Kogoj bio gotovo 40 godina predstojnik te pročelnik Katedre. Istaknula je kvalitetu Kataloga te značaj činjenice što je dvojezičan.

Na kraju je viša kustosica prof. Silvija Brkić Midžić još jedanput zahvalila svima koji su sudjelovali u postavljanju izložbe i izdavanju kataloga te zamolila dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Marijana Klaricu da se obrati prisutnima i proglasi izložbu otvorenom. U svom govoru dekan je naglasio vrijednost dugogodišnje tradicije Medicinskog fakulteta i Katedre za dermatovenerologiju te je osobito pohvalio aktivnost Katedre i u ovim, kompliciranim vremenima.

Galerija slika